Autonomous Communities and Village
Okigwe
14 ɗemɗe
Ayaare
Ngewte
Jaangugo
Waylu iwdi
Yiylo daartol
Larugo
Kujeji huwugo
suddugo
Fu
Hol ko jokkondiri ɗoo
Waylooji jowitiiɗi heen
Kelle keertiiɗe
Jokkorde duumiinde
Kabaaru hello
Siftor ngoo hello
Heɓ URL juutɗo
Sos kodde QR
Geɗel Wikidata
Yaajnude fof
Waylude jokkorɗe hakkunde ɗemɗe
Tappirde/yaltinde
Sosde e nder PDF
Version mo waawi tappirde
E nder eɓɓooji goɗɗi
Wikimedia
Wikiwoyaas
Wonde
suddugo
Wolde
Pamarron
Je aandin
Manga
Yajjol
Je aandin
Yaaji
Loowdi ndii ina yaaji no feewi e windo feerorde maa.
Nokkuure (beta)
Otomatik
Anoora
Balwi
Koolondiral: 5,483°N 7,55°E
Gila e Wikipedia, binndol ngol alaa ko yoɓi

Ndee winndannde ina sokli ciimtol ɓeydaango ngam hoolkisaade. Waɗde mballondiree e moƴƴinde ndee winndannde e ɓeydude heen ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude.
Yiytu iwdiiji: "Okigwe" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Abril 2017) (Janngu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas)
Okigwe
LGA e wuro

Senateer Hope Uzodimma, suudu laamu nokkuure Okigwe


Okigwe
Nokkuure nder Naajeeriya
Koolondiral: 5.483°N 7.55°Leydi NiiseerDowlaImoWaktuUTC+1 (WAT)Ɗemngal ngenndiIgbo
Wikimedia | © Kartal Laabi Udditiingal
Okigwe woni wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Imo to leydi Najeriya caggal Owerri e Orlu. Okigwe woni nder nokkuure laamu Okigwe (LGA) nder leydi Naajeeriya e nder diiwaan Abiya. Nii woni, wuro ngo mawni haa wonti wuro mawngo ngo jawdi ndarii ngam diiwanuuji Fuɗnaange-rewo e Fuɗnaange-rewo leydi Najeriya.[citation needed] Okigwe ina jogii yimɓe 132 237 (limto 2005). Ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii ko gollotooɓe ummoriiɓe dowlaaji goɗɗi. Wuro Okigwe wonnoo ko nokku gadano jaɓɓotooɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Imo State ɓooyngal (hannde duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia State). Okigwe woodi nokkuuje turism e taariiha feere-feere.[citation needed] Okigwe ɗon nder ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya bee ndemri terrace huuwtinirki dow lesɗe maako ɗe ɗon mari haaje.[citation needed] Katedraal St. [citation needed] E hitaande 2016, laamu diiwaan Imo fuɗɗitii golloraade luumo jawdi keso e nder wuro ngo ko fayti e luumo gadano ngo ɓe ndartinaa to Abia.[1]
Renndooji e gure jeytaare
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
Okigwe ina jogii renndooji jeegom jeyaaɗi e gure ceertuɗe (e nder limto) woni;[2]
Ezinachi (Ndiohia, Umudiaba, Amukwa, Amorie, Umuokparaoba, Amajarata, Obiohia, Umudo, Ndi Ngeleogwe, Umuebiri, Ubahu, Ajanumuna, Amachi, Umuike, Amachara, Umuoma, Umunuma, Umuoho, Uhugbuala/Ndizorie, Ovoro/Umuagu),
Ikigwu (Aro-ubaha, Aro-Okigwe, Ope, Ubanaka, Umuka, Umuokpara),
Otanzu (Amaeze-Ogii, Umuawa-Ogee, Umualumoke, Amuro (Amuro, Aro-Amuro),
Umulolo (Agbobu, Agbuala, Aku/Ihette, Aku/Ikenga, Amaosu, Amasator, Aro-Agbobu, Aro-Umulolo Hirnaange, Aro-Umulolo Fuɗnaange, Ibinta, Ndi-Oji, Ndi-Okoroji, Okanachi, Umuawa-Ibu)
Ihube (agbala, akpugo, amagu, amalator, amano, nkoto, ogube, ozara)
Otan-Chara (Alaike-Ogwaku, Alaocha-Igwaku, Ihitte-Isiokwe, Ikenga, Ikenga-Isiokwe, Umuinem, Umuzegem, Umueze, Umukeoke).
Ndema e leydi
[waylu iwdi]
Leydi ndii ɓuri heewde ko loope boɗeeje e ɓaleeje walla ɓaleeje. Gese mawze vurze moxxude e nder diiwaan oo e dow gese mum vurze toowde ko leɗɗe paltoor (nebam palme e mburu palme), maniok, e leɗɗe.[3]
Wakati
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
Seeɗa tan ina fadi les 58°F walla ina ɓeydoo 90°F, nguleeki ina jokki e nder hitaande ndee kala. Wakkati ɓuuɓɗo ko feccere ɓuuɓnde e ɓuuɓnde.[4]
Ƴeew kadi
[waylu iwdi]
Diocese katolik en to Okigwe
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
^ "Luumo jawdi udditaama kadi duuɓi 11 caggal ɗuum". The Guardian News Naajeeriya - Habaruuji Naajeeriya e Duniyaaru. 12-18 hitaande 2016. Heɓtinaama ñalnde 11-09-2021.
^ "Doggol gure e gure nder Okigwe L.G.A". 10 mars 2014.
^ "(PDF) Parametru fisik-simik nebam palme e leydi ummoraade e renndo Ihube,