Baba Gana Kingibe
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Innde | Baba |
| Ɗuubi daygo | 25 Korse 1945 |
| Ɗoforde | Diiwal Borno |
| Place of death | University of Sussex |
| Dee/goriiwo | Ireti Kingibe |
| Ɗemngal | Hawsare |
| Wolde | Inngilisjo, Hawsare, Nigerian Pidgin |
| Sana'aji | diplomat, ngaɗoowo siyaasaje, minister |
| Position held | Minister of Interior, Minister of Foreign Affairs of Nigeria, Secretary to the Government of the Federation |
| Lenyol | Hawsa |
| Diina | Diina Lislaama |
| Eye color | brown |
| Personal pronoun | L485 |
Babagana Kingibe OV GCON (jibinaa ko 25 lewru juko hitaande 1945) ko dipolomaat, politik e golloowo laamu leydi Najeriya, o joginoo golle toowɗe e nder laamu, haa arti noon e toɗɗagol makko e gardagol laamu leydi ndii gila 2007 haa 2008 gila e kitaale 1970, ina gollina hooreeɓe leyɗeele jeegom ; ko ɓuri jooni ko tergal e nder fedde hooreejo leydi Muhammadu Buhari .
E hitaande 1993, o woniino cukko hooreejo leydi e gardagol hooreejo leydi Moshood Abiola e woote gardagol leydi 1993, hade makko naatde e laamu nguu e golle diktatoor militeer Seneraal Sani Abacha . O woniino tergal e fedde makko politik-militeer hono jaagorgal geɗe caggal leydi tuggi 1993 haa 1995, jaagorgal geɗe nder leydi tuggi 1995 haa 1997 ; e caggal ɗuum ministeer doole e njamndi tuggi 1997 haa 1998.
Duuɓi gadani
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kingibe jibinaa ko ñalnde 25 Juko hitaande 1945 to Borno e galle Kanuri en . Yumma makko, Ya Kingi Mallam sankii ko omo yahra e duuɓi nay. Baaba makko, Mustafa Shuwa ko jom paɗe, caggal ɗuum wonti gardiiɗo laamu ɓiɗɓe leydi Borno.
Kingibe mawni ko Maiduguri, naati toon duɗe leslese. E hitaande 1958, o naatnaa e duɗal hakkundeewal diiwaan Borno. E hitaande 1960, o ummii o fayi leydi Angalteer e bursi laamu ngam timminde jaŋde makko O’Level e A-level to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bishop’s Stortford . E hitaande 1968, o heɓi dipoloma makko ko faati e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sussex (e wondude e Thabo Mbeki ), hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde teleeji BBC . Kingibe caggal mum jokki jaŋde mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal hakkunde leyɗeele e ƴellitaare to leydi Siwis kono o yalti ko adii nde o heɓata dipolom makko.
E hitaande 1969, o arti e leydi Nijeer ɗo o janngini ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria . To duɗal jaaɓi haaɗtirde, o anndi Mafia Kaduna, fedde sukaaɓe jannguɓe hirnaange, gollotooɓe laamu e ofiseeji konu ummoriiɓe Fuɗnaange Naajeeriya . Kingibe yalti duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal haa timmoode wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, o golliima e fedde jaayndeyaagal to bannge worgo leydi Nijeer (jooni ko fedde Rajo Fedde nde Naajeeriya ) o woni hooreejo departemaa geɗe jooni e nate.
Fuɗɗoode golle dipolomasi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1972, o naati e golle caggal leydi Najeriya, o woni ofisee toppitiiɗo ko fayti e caggal leydi. Golle makko gadane ko Komiseer mawɗo leydi Najeriya to London, o woniino jaagorgal mawngal to bannge politik, caggal ɗuum o wonti hooreejo biro politik. Caggal kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1976, Kingibe woni ɗiɗaɓo e gardiiɗo konu (SMHQ) hono Sekereteer politik mawɗo golloowo e les njiimaandi triumvir konu Seneraal Shehu Yar'Adua tuggi 1976 haa 1979, ɗo o tawtoraama eɓɓaande transfer laamu e dowla delimitation, mbayliigu laamuuji nokkuuji e goomu ƴettugol doosɗe leydi Najeriya ɗiɗaɓo .
O woniino e oon sahaa kadi koolaaɗo kuuɓal politik to biro hooreejo leydi hakkunde 1976 e 1981, o woniino Seneraal Olusegun Obasanjo e hooreejo leydi Shehu Shagari . E hitaande 1981, tawi omo yahra e duuɓi 36, o toɗɗaa ammbasadeer leydi Nijeer to leydi Geres e leydi Siprus, o golliima gila 1981 haa 1984 ; caggal ɗuum o woni ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Pakistaan. E hitaande 1986, hooreejo konu Seneraal Ibrahim Babangida toɗɗii Kingibe yo won hooreejo duumotooɗo e sarwisaaji keertiiɗi, toppitiiɗo golle sarwisaaji kisal e humpito ; e jokkondirde e hooreejo leydi konu . Caggal ɗuum o wonii Sekreteruuji Asaambele ngenndi tuggi 1988 haa 1989.
Golle politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Politik lanndaaji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kingibe nasti nder siyaasaaku lannda nder mahdi ngam heɓugo laamu lesdi Naajeeriya tataɓre . E hitaande 1988, o waɗtaa gardiiɗo yuɓɓo fedde yimɓe leydi Nijeer (PFN) nde wonnoo ko e dow sarɗiiji politik ko wayi no Atiku Abubakar, Bola Tinubu, Abdullahi Aliyu Sumaila e Rabiu Kwankwaso, nde Shehu Musa Yar'Adua ardinoo ndeen. Caggal ɗuum fedde nde hawri e lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) e hitaande 1989.
E nder yuɓɓinde wooteeji ngam heɓde jappeere laamu ngenndiire e nder lannda kaa, Kingibe ina joginoo ballal e fedde wiyeteende People’s Front SDP ngam wonde hooreejo lannda kaa, jappeere nde o yahi haa o dañi. Ko o hooreejo lannda, Kingibe tawtoraama yuɓɓinde woote guwerneer e hooreejo leydi lannda e hitaande 1991 e hitaande 1992. Caggal nde woote gardagol leydi 1992 ɗe Shehu Yar'Adua yalti e kanndidaa, Kingibe ƴetti hoore mum ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi.
Fiilngo hooreejo leydi e hitaande 1993
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Huuwtinirgo ardungal maako dow lanyol ngol, Kingibe waɗi feere bee kawtal Shehu Yar'Adua ardingal People's Front, o huutiniri jokkindiral maako bee guwerneeruuji SDP e ardiiɓe lanyol lesdi ngam mahgo kampaañ maako ngam suɓol hooreejo lesdi. Njillu nguu caggal woote gadane ɗe wooteeji gardagol leydi ndi mbaɗi to Jos ko : Moshood Abiola heɓi 3 617 woote, Kingibe heɓi 3 255 woote e Atiku Abubakar heɓi 2 066 woote. Arde e ɗiɗaɓo, Kingibe miijii hawrude e Atiku Abubakar hawrude e 5 231 woote ngam haɓaade Abiola. Kono caggal nde o ƴaañii no feewi, Shehu Yar'Adua naamndii Atiku Abubakar yo yaltu e kampaañ o, tawi Abiola fodanii mo wonde maa o waɗtu kanndidaa makko. [1] Abiola waawaano hawrude e Atiku Abubakar, caggal ɗuum guwerneeruuji SDP ndartini ɗum ngam suɓaade Kinigbe ngam wonde cukko hooreejo leydi, o sosi tikket juulɗo-juulɗo mo fuɗɗoode mum sikkanoo ko ƴaañoowo nanondiral e nder wooteeji ɗii.
Njiylawu oo hay so tawii Komiseer ngenndiijo wooteeji bayyinaaka e dow laabi – hollitii wonde ɗiɗo ɓee, hono Moshood Abiola e Babagana Kingibe mo lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) foolii Bashir Tofa e Slyvester Ugoh mo lannda Sosiyetee Demokaraasi (NRC) e ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 2,3 woote e nder wooteeji 1993 . Caggal ɗuum, hooreejo konu leydi ndii, hono Seneraal Ibrahim Babangida, woppi wooteeji ɗii, sibu o siftinii ŋakkeende wooteeji. [1] Udditgol ngol addani seppooji keewɗi e jiiɓru politik e nder wuro Abiola to Fuɗnaange-rewo, ɗum addani Seneraal Babangida woppude laamu e feeñde laamu ngenndiwal joopiingu ngu Ernest Shonekan ardii . Ko o hooreejo leydi ndi, Shonekan fuɗɗii toɗɗaade Abiola ko cukko hooreejo leydi mum, o salii jaɓde laamu nguu, kiris oo jokki haa arti noon e heɓtude laamu Seneraal Sani Abacha .
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named ":0".