Jump to content

Baba Gana Kingibe

Iwde to Wikipedia
Baba Gana Kingibe
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InndeBaba Taƴto
Ɗuubi daygo25 Korse 1945 Taƴto
ƊofordeDiiwal Borno Taƴto
Place of deathUniversity of Sussex Taƴto
Dee/goriiwoIreti Kingibe Taƴto
ƊemngalHawsare Taƴto
WoldeInngilisjo, Hawsare, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajidiplomat, ngaɗoowo siyaasaje, minister Taƴto
Position heldMinister of Interior, Minister of Foreign Affairs of Nigeria, Secretary to the Government of the Federation Taƴto
LenyolHawsa Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Eye colorbrown Taƴto
Personal pronounL485 Taƴto

Babagana Kingibe OV GCON (jibinaa ko 25 lewru juko hitaande 1945) ko dipolomaat, politik e golloowo laamu leydi Najeriya, o joginoo golle toowɗe e nder laamu, haa arti noon e toɗɗagol makko e gardagol laamu leydi ndii gila 2007 haa 2008 gila e kitaale 1970, ina gollina hooreeɓe leyɗeele jeegom ; ko ɓuri jooni ko tergal e nder fedde hooreejo leydi Muhammadu Buhari .

E hitaande 1993, o woniino cukko hooreejo leydi e gardagol hooreejo leydi Moshood Abiola e woote gardagol leydi 1993, hade makko naatde e laamu nguu e golle diktatoor militeer Seneraal Sani Abacha . O woniino tergal e fedde makko politik-militeer hono jaagorgal geɗe caggal leydi tuggi 1993 haa 1995, jaagorgal geɗe nder leydi tuggi 1995 haa 1997 ; e caggal ɗuum ministeer doole e njamndi tuggi 1997 haa 1998.

Duuɓi gadani

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kingibe jibinaa ko ñalnde 25 Juko hitaande 1945 to Borno e galle Kanuri en . Yumma makko, Ya Kingi Mallam sankii ko omo yahra e duuɓi nay. Baaba makko, Mustafa Shuwa ko jom paɗe, caggal ɗuum wonti gardiiɗo laamu ɓiɗɓe leydi Borno.

Kingibe mawni ko Maiduguri, naati toon duɗe leslese. E hitaande 1958, o naatnaa e duɗal hakkundeewal diiwaan Borno. E hitaande 1960, o ummii o fayi leydi Angalteer e bursi laamu ngam timminde jaŋde makko O’Level e A-level to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bishop’s Stortford . E hitaande 1968, o heɓi dipoloma makko ko faati e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sussex (e wondude e Thabo Mbeki ), hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde teleeji BBC . Kingibe caggal mum jokki jaŋde mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal hakkunde leyɗeele e ƴellitaare to leydi Siwis kono o yalti ko adii nde o heɓata dipolom makko.

E hitaande 1969, o arti e leydi Nijeer ɗo o janngini ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria . To duɗal jaaɓi haaɗtirde, o anndi Mafia Kaduna, fedde sukaaɓe jannguɓe hirnaange, gollotooɓe laamu e ofiseeji konu ummoriiɓe Fuɗnaange Naajeeriya . Kingibe yalti duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal haa timmoode wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, o golliima e fedde jaayndeyaagal to bannge worgo leydi Nijeer (jooni ko fedde Rajo Fedde nde Naajeeriya ) o woni hooreejo departemaa geɗe jooni e nate.

Fuɗɗoode golle dipolomasi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 1972, o naati e golle caggal leydi Najeriya, o woni ofisee toppitiiɗo ko fayti e caggal leydi. Golle makko gadane ko Komiseer mawɗo leydi Najeriya to London, o woniino jaagorgal mawngal to bannge politik, caggal ɗuum o wonti hooreejo biro politik. Caggal kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1976, Kingibe woni ɗiɗaɓo e gardiiɗo konu (SMHQ) hono Sekereteer politik mawɗo golloowo e les njiimaandi triumvir konu Seneraal Shehu Yar'Adua tuggi 1976 haa 1979, ɗo o tawtoraama eɓɓaande transfer laamu e dowla delimitation, mbayliigu laamuuji nokkuuji e goomu ƴettugol doosɗe leydi Najeriya ɗiɗaɓo .

O woniino e oon sahaa kadi koolaaɗo kuuɓal politik to biro hooreejo leydi hakkunde 1976 e 1981, o woniino Seneraal Olusegun Obasanjo e hooreejo leydi Shehu Shagari . E hitaande 1981, tawi omo yahra e duuɓi 36, o toɗɗaa ammbasadeer leydi Nijeer to leydi Geres e leydi Siprus, o golliima gila 1981 haa 1984 ; caggal ɗuum o woni ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Pakistaan. E hitaande 1986, hooreejo konu Seneraal Ibrahim Babangida toɗɗii Kingibe yo won hooreejo duumotooɗo e sarwisaaji keertiiɗi, toppitiiɗo golle sarwisaaji kisal e humpito ; e jokkondirde e hooreejo leydi konu . Caggal ɗuum o wonii Sekreteruuji Asaambele ngenndi tuggi 1988 haa 1989.

Golle politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Politik lanndaaji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kingibe nasti nder siyaasaaku lannda nder mahdi ngam heɓugo laamu lesdi Naajeeriya tataɓre . E hitaande 1988, o waɗtaa gardiiɗo yuɓɓo fedde yimɓe leydi Nijeer (PFN) nde wonnoo ko e dow sarɗiiji politik ko wayi no Atiku Abubakar, Bola Tinubu, Abdullahi Aliyu Sumaila e Rabiu Kwankwaso, nde Shehu Musa Yar'Adua ardinoo ndeen. Caggal ɗuum fedde nde hawri e lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) e hitaande 1989.

E nder yuɓɓinde wooteeji ngam heɓde jappeere laamu ngenndiire e nder lannda kaa, Kingibe ina joginoo ballal e fedde wiyeteende People’s Front SDP ngam wonde hooreejo lannda kaa, jappeere nde o yahi haa o dañi. Ko o hooreejo lannda, Kingibe tawtoraama yuɓɓinde woote guwerneer e hooreejo leydi lannda e hitaande 1991 e hitaande 1992. Caggal nde woote gardagol leydi 1992 ɗe Shehu Yar'Adua yalti e kanndidaa, Kingibe ƴetti hoore mum ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi.

Fiilngo hooreejo leydi e hitaande 1993

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Huuwtinirgo ardungal maako dow lanyol ngol, Kingibe waɗi feere bee kawtal Shehu Yar'Adua ardingal People's Front, o huutiniri jokkindiral maako bee guwerneeruuji SDP e ardiiɓe lanyol lesdi ngam mahgo kampaañ maako ngam suɓol hooreejo lesdi. Njillu nguu caggal woote gadane ɗe wooteeji gardagol leydi ndi mbaɗi to Jos ko : Moshood Abiola heɓi 3 617 woote, Kingibe heɓi 3 255 woote e Atiku Abubakar heɓi 2 066 woote. Arde e ɗiɗaɓo, Kingibe miijii hawrude e Atiku Abubakar hawrude e 5 231 woote ngam haɓaade Abiola. Kono caggal nde o ƴaañii no feewi, Shehu Yar'Adua naamndii Atiku Abubakar yo yaltu e kampaañ o, tawi Abiola fodanii mo wonde maa o waɗtu kanndidaa makko. [1] Abiola waawaano hawrude e Atiku Abubakar, caggal ɗuum guwerneeruuji SDP ndartini ɗum ngam suɓaade Kinigbe ngam wonde cukko hooreejo leydi, o sosi tikket juulɗo-juulɗo mo fuɗɗoode mum sikkanoo ko ƴaañoowo nanondiral e nder wooteeji ɗii.

Njiylawu oo hay so tawii Komiseer ngenndiijo wooteeji bayyinaaka e dow laabi – hollitii wonde ɗiɗo ɓee, hono Moshood Abiola e Babagana Kingibe mo lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) foolii Bashir Tofa e Slyvester Ugoh mo lannda Sosiyetee Demokaraasi (NRC) e ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 2,3 woote e nder wooteeji 1993 . Caggal ɗuum, hooreejo konu leydi ndii, hono Seneraal Ibrahim Babangida, woppi wooteeji ɗii, sibu o siftinii ŋakkeende wooteeji. [1] Udditgol ngol addani seppooji keewɗi e jiiɓru politik e nder wuro Abiola to Fuɗnaange-rewo, ɗum addani Seneraal Babangida woppude laamu e feeñde laamu ngenndiwal joopiingu ngu Ernest Shonekan ardii . Ko o hooreejo leydi ndi, Shonekan fuɗɗii toɗɗaade Abiola ko cukko hooreejo leydi mum, o salii jaɓde laamu nguu, kiris oo jokki haa arti noon e heɓtude laamu Seneraal Sani Abacha .

  1. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named ":0".