Babati
| Lesdi | Tansaniya |
|---|---|
| Nder laamoore | Diiwaan manyara |
| Jonde kwa'odineto | 4°13′0″S 35°45′0″E |

Babati ko wuro e nder diiwaan Babati e nder diiwaan Manyara to leydi Tansani. Ko ɗum laamorgo njuɓɓudi diiwaan Babati e diiwaan ladde Babati e kadi laamorgo njuɓɓudi diiwaan Manyara.[1]
Character waɗaama e waylaama to Babati.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wuro Babati ƴellitii gila e wuro tan gila diiwaan Babati sosaa e hitaande 1985. Darnde hesere ndee ɓeydii wuro ngoo e mawnugol jaawngol. Wuro ngo woni ko e tooweeki 2 145 meeter walla 7 037 meeteer saraaji joofnirde nokku biyeteeɗo Tarangire e daande maayo Babati, gonngo les tufnde Kwaraha.[2]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Daartol ngol ina hollita wonde innde wuro ngoo ummorii ko e ŋakkeende faamde suka Gorowa gooto, gardiiɗo golle laawol Almaañnaajo. Suka oo faamaani naamnal jowitiingal e innde nokku oo ngal Almaañnaajo oo naamndii ngal. O holliti gorko mawɗo gooto, o wiyi "Baba ti", firti ko e ɗemngal makko "ko baaba am". Almaañnaajo oo winnditii innde "Babati" nde tawnoo o sikki ko ɗum woni innde wuro ngoo.[3]
Ina wiyee e deftere wiyeteende « Gerilla Tanganyika : kampaañ Afrik fuɗnaange 1914-1918 » [4]wonde ɓiy Napoleyoŋ, ndeen woni kolonel e nder konu pucci Angalteer, maayi, wirnaa to Babati.
Moota
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laawol otooji hakkunde Afrik — laawol mawngol Kayhayɗi-Kaap ina rewi e Babati.[5]
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nkaiti
Tuugnorgal
- ↑ https://www.citypopulation.de/en/tanzania/cities/ Yimɓe gure & nokkuuji wuro e nder leydi Tansani
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/National_Geospatial-Intelligence_Agency
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/GEOnet_Names_Server
- ↑ http://geonames.nga.mil/namesgaz/detaillinksearch.asp?G_NAME=32FA88195EFF3774E0440003BA962ED3&Diacritics=DC
- ↑ https://web.archive.org/web/20140107181451/http://in2eastafrica.net/babati-a-town-with-intriguing-history/