Baburam Acharya
Baburam Acharya (Nepal: बाबुराम आचार्य) (1888–1971 caggal iisa) ko daartoowo e ganndo binndol Nepalnaajo. O anndiraa ko daartoowo keɓɗo njeenaari (इतिहास शिरोमणि) leydi Nepal. Nguurndam laamɗo Prithivi Narayan Shah, sosɗo leydi Nepal hannde oo, ko golle maantiniiɗe ɗe o tagi.[1] O anndaa ko e janngude binndi Nepal ɓooyɗi.[2]
Sagarmata
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ndee winndannde ina haani ɓeydeede ciimtol ngam hoolkisaade. Wallu ngam moƴƴinde ndee winndannde e ɓeydude heen ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude.
Yiytu iwdiiji: "Baburam Acharya" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mee 2024) (Janngu no e ndeer nde ittata ndeeɗoo mesaas)
Daartol mawngol Nepal, maayɗo Baburam Acharya, ina wiyee innde Nepal Sagarmatha (सगरमाथा)[3] ngam tufnde Everest nde taarii keerol Nepal e Siin. Ko adii ɗuum, Nepal alaa innde laawɗunde e hoore mum ngam wiyde ko ɓuri toowde e winndere ndee e ɗemngal Nepal, hay so tawii noon inɗe e nder yimɓe Nepal heewɓe - Sherpa, Limbu, ekn ina ngoodi ko ɓooyi. Ko waawi heen wonde fof noon, ko kanko sinci innde tufnde ndee. Baburam winndii winndannde e darorɗe kitaale 1930, o wiyi wonde e nder yimɓe nokku oo e nder diiwaan Everest toowɗo oo, koɗorɗe ɗee ina keewi innde Sagarmatha (maanaa Hoore Leydi memi Asamaan); won heen nii mbiyatnoo ɗum ko Jhomolongma. E konngol makko:[4]
E nder kartal leydi Nepal ngal Biro Survey of India yaltini e oon sahaa, innde tufnde ɓurnde toowde e tufnde Himalaya winndaa ko e tufnde Everest. E nder bayyinaango ɗiɗmo kartal ngal, tufnde ndee ina joginoo inɗe ɗiɗi : tufnde Everest e innde tibetnaare Chomolongma ; kono alaa innde Nepal. E yiɗde rokkude innde Nepal, haa teeŋti noon e kartal ngal, winndannde wiɗto tiitoonde mum ko Sagarmatha walla Jhomolongma yaltinaa e jaaynde wiyeteende Sharada, lewru kala e ɗemngal Nepal.
Laamɓe Nepal e oon sahaa ƴettii exception e baylugol binndanɗe ɗee, daartoowo oo wasiyaa. E nder deftere makko wiyeteende Nepal, Baburam winndi
Miɗo tuumaa etaade addude tooñannge e Angalteer, e rokkude innde Nepal e peccol ngol inniri ‘sehilaaɓe men’, miɗo fotnoo riiweede leydi ndii sabu bayyinde winndannde ndee...
E nder deftere makko Siin, Tibet e Nepal, Baburam winndi : "Innde Sagarmatha ina woodi tawo; ko miin tan yiyti nde; wonaa mi inniri tufnde ndee innde hesere."
Duuɓi capanɗe ɗiɗi caggal nde binndol ngol yalti, laamu Nepal rokki innde ndee jaɓgol laawɗungol.
Binndanɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jappeere ƴiiƴam: Hareeji ngam heɓde laamu e nder leydi Nepal (1775–1914)
Chin, Tibet ra Nepal
Purana Kavi ra kabita
Seneraal Bhimsen Thapa: Yinko Uttan ra Patan
Parampara Sanskrit Nepalko
Hamro Rastrabhasa Nepal
Ɗaɗi ɗii, ko ɗum woni ko mbiyaten
Prachinkaalko leydi Nepal
Nepal ko leydi Angalteer
Shree panch prithvi narayan shah ko samchhipta jeewani
Baburam Acharya ra Unka Kriti
Aandinol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Acharya siftoraama e tammborde nde laamu Nepal yaltini ñalnde 12 mars 1973.[5]
Janndeeji goɗɗi
Sahitiya ra Srasta.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kunwar, Uttam (29 noowammbar 2019). ""Hakkille, kewu e batte mum; ko ɗiin ngoni tuugnorgal gadanal daartol" - Baburam Acharya". Winndannde ndee. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 3 Duujal 2019. Ƴeewtaa ko ñalnde 28 Siilo 2020.
Regmi, D. R. Binndi Nepal ɓooyɗo. 1983. ISBN 978-0-391-02559-2
Datta, Amaresh. Ensiklopedi binndol indiyankeewol. Vol. 1, A-Dewo. 1987. OCLC 34346316 p.807.
@ko winndannde. ""Hakkille, kewu e batte mum; ko ɗiin ngoni tuugnorgal daartol" - Baburam Acharya - Winndannde". www.rekordnepal.com. Keɓtinaama ñalnde 21 lewru Yarkomaa 2024.
"'Itihas Siromani' Babu Ram Acharya". www.galle limto.com. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 2 lewru Duujal 2019. Ƴeewtaa ko ñalnde 28 lewru Siilo 2020.