Baillie menderson hopital
ko nokku toppitiiɗo ko fayti e cellal hakkille e nder leydi Ostarali. Ospitaal Baillie Henderson ko nokku renndo, jeyaaɗo e gollordu Darling Downs, jeyaaɗo e cellal leydi Queensland. Nde mahiraa ko tuggi 1888 haa 1919, e nder daartol nde wiyetee ko opitaal Toowoomba ngam haɓaade ɓerɗe, opitaal Toowoomba ngam hakkillaaji, e opitaal hakkillaaji Toowoomba. Nde ɓeydaama e binnditagol ndonaandi Queensland ñalnde 27 suwee 1999.[1]
Tariya Opitaal Baillie Henderson woni ko e saraaji worgo-fuɗnaange wuro Toowoomba. Nde sosaa ko e hitaande 1890, nde jokki e rokkude ñawɓe hakkillaaji ko ina ɓura 400 ñawɗo, nde woni kadi nokku ɓurɗo laaɓtude e teeminannde sappo e jeenay e nder leydi Queensland.[1]
Safaara lunacy walla madness waɗii peewnugol e feccere adannde e teeminannde sappo e jeenaɓiire to Amerik, Farayse e Angalteer gila e reentaade ɓalli e laabi keewɗi haa e njuɓɓudi rewrude e rokkude nokkuuji belɗi e fartaŋŋeeji golle. Laawol kesol ngol tuugii ko e moƴƴinde neɗɗo e waɗde ɗum e nokku mo haani e mum e nder kitaale 1860, asilooji ɗii njaɓaama wonde nokku ɓurɗo moƴƴude ngam safrude ñawu nguu.[1]
Ko adii nde Queensland wontata koloñaal keeriiɗo e hitaande 1859, hoɗɓe e nokkuuji ɗii, ɓe nganndu-ɗaa ko ɓe lunatics walla insane, ɓe njiɗi ko jogaade doole, ɓe mbaɗtaa tan ko e nder kasoo nokku oo walla ɓe neldee to fuɗnaange to asilo to Sydney. E nder duuɓi capanɗe tati laamu hoore mum, asilooji tati ina ngolloo e nder leydi Queensland.[1]
Asilo gadano Queensland ko asilo Woogaroo Lunatic udditaa e hitaande 1865. E nder duuɓi sappo, keeweendi yimɓe ko caɗeele teeŋtuɗe, kadi Komiseer Laamɗo e hitaande 1877 wasiyiima yo asilo sose to Toowoomba e Rockhampton. Asilo sosaa ko to Sandy Gallop (Centre Challinor to Ipswich) e hitaande 1878, ina gollira no feewi e Goodna haa hitaande 1910 nde wonti nokku keeriiɗo. Asilo Rockhampton yahraani yeeso kadi peeje ngam juɓɓule Toowoomba peewniraa ko arsitek koloñaal John James Clark e hitaande 1885. Ɗee peeje ina ndokka nokku mawɗo mo rowrowre ɗiɗi cuuɗi pavillon ceertuɗi e cuuɗi gollorɗi.[1]
Faandaare e peewnugol asilo Toowoomba tuugii ko e kuule peewnugol asilo no J Conolly holliri e nder deftere mum « Pewnugol e laamu asilo lunatic » e peeje gadane ɗee ƴetti ko ɓuri duuɓi 20 ngam timminde.[1]
Doole mbaadi simmetiri e sifaaji mum gonɗi e ballondiral e njuɓɓudi kuutoraama no feewi e asilo Toowoomba e nder peewnugol mum mawngol e peewnugol mahdi. Nokku oo ina lelnaa e dow ŋorol fuɗnaange-rewo ɗo mahdiiji gollorɗi e ballitooji ɗii ngoni hakkunde mum en e cuuɗi ɗiɗi nannduɗi, worɓe to bannge worgo e rewɓe to bannge worgo ina njooɗii e hakkunde mum en e hakkunde mum en. Warduuji e cuuɗi sarwisaaji ɗii kadi ko diidi simmetiriiji semmbinaaɗi e jokkondirɗi e laawol jokkondirngol ɓuuɓngol. Kala e galleeji ward ina joginoo nokku yaajɗo jokkondirɗo e mum, tawi ko 3 meeter (9,8 ft) toowɗo leɗɗe ɓutte, ɗo, cuuɗi hoɗorde e dame ndarnaa. Ko hatojini e nokku welnere ɓeydaama e landscaping ko ina jeyaa heen aawde gese e leɗɗe perimeter ngam sosde vistas e nokkuuji ɓurɗi ɓadaade ngam fooftaade.[1]
Pewnugol ngol fuɗɗii ko e hitaande 1886, e hitaande 1890, mahngo heewngo ngo gasii ngam asilo ngoo udditeede. E hitaande 1891, suudu safrirdu Toowoomba ina waɗi suudu safrirdu worɓe (Jofre House) e rewɓe (Ray House), suudu safrirdu rewɓe mawndu (Pinel House), e fedde mahaaɗe ina waɗi suudu njuɓɓudi (hannde MacDonald Hall), suudu ñamri, suudu lootorde , lootorde e defterdu e hoɗorde gardiiɗo safaara mo woni sara Hogg Street ina woɗɗi nokku mawɗo oo. Ñawɓe adanɓe ɓee njippinaama e asilo Goodna e darorɗe hitaande 1890, limoore ñawɓe ɓee ina tolnoo e 196. Ñawɓe ɗiɗaɓere worɓe (Ward B - Rush House), ko ɗum woni timmuɗo Pinel House, timminii e hitaande 1892.[1]
Pewnugol ngol jokki e nder kitaale 1890 e 1900 fof e ɓeydagol cuuɗi paabi worɓe e rewɓe peewnaaɗi e hitaande 1898 (Ward C worɓe e Ward rewɓe 3) e 1902 (Ward worɓe D-Clouston House e Ward rewɓe 4 (jooni ko Museum) hoɗorde gardiiɗo safaara (1899), hoɗorde infirmiyee en (1909) e nokku njuɓɓudi (1910). E hitaande 1910 peeje gadane ɗee timmi, asilo oo ina hoɗi ko ɓuri 700 ñawɗo.[1]
Daawe mahdi mawɗe ɗiɗmere mbaɗi ko e daawal 1915-1919. E hitaande 1909, Doktoor Henry Byam Ellerton, safroowo jannguɗo e ɗemngal Engele, toɗɗaa ƴeewtotooɗo opitaaluuji ɓe ngalaa ɗo kaaɗi to Queensland. Nde o toɗɗaa, Ellerton fuɗɗii ɗoon e ɗoon waɗde mbayliigu e moƴƴitingol cuuɗi asilooji e cuuɗi jaɓɓugol e nder diiwaan hee. Gaa gaa waylooji keewɗi e nder njuɓɓudi laamu, Ellerton ina toppitii ƴellitgol mawngol e yaajnude golle e nder nokkuuji ɗo Goodna, Ipswich e Toowoomba ngoni ɗoo.[1]
To Toowoomba, galleeji kesi joy ina mbaɗee Limtol Blok Administration ko galle mason brik mo etaaji ɗiɗi, mo dow mum njamndi mboɗeeri hipped e tower waktuuji hakkundeeji. So tawii kollirgol mahdi kuuɓtidinngol, kaɓirɗe maggal e detal maggal ina timmina njuɓɓudi safrirde ndii ina hollita laaɓndal ceertugol style e sahaa nde mahraa ndee.[1]
Nde woodi laylaytol simmetiri dow axis mayre fuɗnaange-rewo e nde woni hakkunde Ray House e Jofre House e dow axis gooto e McDonald Hall nden nde jokkondiri e ɗeen mahaaɗe e laawol leɗɗe cuɗaangol e dow suudu gabled.[1]
Toowgol yeeso suudu Administaraasiyoŋ ina hollita yeeso jamaanu gonngo e dow ŋoral kaaƴe gonɗe e kaaƴe, dow ɗo arcade semi-circulaire e arches flat e brik yeeso boɗeejo ina ɓuuɓnaa e kaaƴe gonɗe e yeeso kaaƴe, voussoirs e keystones. Koɗorɗe arcade ɗee ina njogii parapets kaaƴe ashlar e copings curved ɗe ummotoo ngam waɗde balustrading koɗorɗe tiiɗɗe e veranda dow. Leɗɗe veranda posts ina mballita curved veranda beams e eaves brackets e ko e njuuteendi e detal ina hollita golle nder galle e dow etaas gadano.[1]
Tato e nder bayli verandah e dow suudu adanndu nduu, ko ko taarii feccere toownde e dow ŋoral aluminium, lomtiniri balustrading leɗɗe asliije. Verandaaji to bannge worgo e fuɗnaange ɗii, udditaama e alluuje weeyo e windooji sash casement. Veranda leɗɗe ɗiɗi gonɗe caggal ɗee, udditaama e dow etaas gadano oo, tawi ko alluuje weeyo e windooji aluminium. Etaas gooto, suudu wooturu ɓeydaande masonry e hipped roof ɓeydaama e ŋoral fuɗnaange-rewo e worgo-fuɗnaange suudu nduu.[1]
Mahdiiji ɓuuɓɗi ceertuɗi wonande worɓe e rewɓe ina tawee e yaasi damal fuɗnaange e worgo. Ɗii ko nanndi e cuuɗi facebrick boɗeeji-boɗeeji Engeleeji e dow ŋoral njamndi mboɗeeri e windooji louvred e sills ceertuɗi.[1]
Suudu Browne (Ward E gorko) e suudu Whishaw (Ward debbo 5) Tariya Browne House e Whishaw House ndarnaama hakkunde 1917 e 1919 to bannge hirnaange Wards 4 e D ko galleeji ɗiɗi ward worɓe e rewɓe ina ndokka hoɗorde ɓeydaande wonande ñawɓe ɓe ina poti ƴeewteede no feewi. Mahdiiji ɗii ngoni ko e daawal ɗiɗaɓal ƴellitaare nokku opitaal oo e sahaa nde Ellerton woni e laamu, ɗi ngoni ko e fuɗnaange-rewo ina ndaara nokkuuji ɗii e yiyngooji ɗii.[1]
Ɗe mahaa ko no cuuɗi masonry ɗi cuuɗi ɗiɗi, ɗi baagal gabled yaltata e kala damal e baagal gabled ɓurngal mawnude hakkundeewal e bay window to toɓɓe ɗiɗi ɗee kala. Etaas oo ina waɗi suudu nyaamdu mawndu, hakkundeeru, suudu jooɗorde, suudu ŋoral, suudu ɓuuɓndu, suudu lootorde, suudu lootorde e defte ina mahaa e nder suudu wooturu to caggal suudu nyaamdu nduu, tawi ina woni hakkunde ŋoral ɗiɗi semi-detached masonry. Etage gadano oo ina waɗi cuuɗi tati mawɗi udditiiɗi.[1]
Limtol Mahdiiji mawɗi ɗi etaaji ɗiɗi ɗi cuuɗi njamndi mboɗeeri ina njogii brik boɗeejo-boɗeejo haa e dow etaas gadano e render rough-cast dow relieved e lintels ceertuɗi e windooji keewɗi-paned sash e frame. Baagal hakkundeewal peeñngal e dow toowɗe yeeso ɗee timminaama e toɓɓe ɗiɗi ɗee kala e mbaydi mbaylaandi ɓuuɓndi ndi ɓuuɓnaama e quoining, banding, copings e lintels ceertuɗi. Verandaaji leɗɗe ɗiɗi ina ndokka infill hakkunde baagal ƴellitoowal tooweeki yeeso.[1]
Annexe mo etaas gooto to caggal Browne House lomtinaama e ɓeydaare mawnde e etaasuuji ɗiɗi mahaaɗo c.1970 e baagal goɗngal semi-detached masonry e suudu skillion ɓeydaama e damal hirnaange tooweeki fuɗnaange.[1]
Whishaw House ina heddii e mbaydi teskinndi ina heen nokkuuji bathroom e linen e dow leydi. Suudu nyaamdu nduu ina huutoree hannde ngam weltinde ñawɓe e suudu adanndu nduu ina woodi.[1]
Suudu James e suudu Hill Tariya James House e Hill House (anndiraaɗo kadi Tuke Annexe) mahaa ko hakkunde 1915 e 1917 ngam wonde cuuɗi naatgol timmuɗi, kadi ina njeyaa e porogaraam mahdi Ellerton. Ɗee mahaaɗe njokkii e rewde mbaydi simmetiri nokku oo kono ɗe ndartinaama ko ɓuri woɗɗude e ŋorol hakkundeewol ngol e saraaji nokku fijirde mo ɓe njiylotoo oo. Ɗe ngoni ko e yiɗde Ellerton rokkude ñawɓe hoɗorde ɓurnde moƴƴude e ɓeydude sirlu e miijooji. Mahdiiji ɗii ina njooɗii ñawɓe 10 e nder cuuɗi gooti ina njogii suudu lootorde to bannge hirnaange, suudu hoɗorde 12 ina waɗi suudu lootorde to bannge fuɗnaange, cuuɗi jooɗorɗe e ñaamde hakkundeeje ina njogii windooji bayɗi udditiiɗi e dow veranda ina ndaara nokku fijirde e semi-detached kitch e semi-detached kitch .[1]
Limtol James e Hill Houses ko cuuɗi ɗiɗi gonɗi e mbaadi U, ɗi cuuɗi njamndi mboɗeeri, koɗorɗe boɗeeje-boɗeeje, ɗe ɓuuɓnaa e sills e lintels ceertuɗi e windooji sash e frame keewɗi. Veranda jokkondirɗo e baagal coofngal ngal e njuɓɓudi mawndi ndii, udditaama e dow galleeji ɗiɗi ɗii fof.[1]
Suudu James ko...