Jump to content

Bala Mande

Iwde to Wikipedia
Bala Mande
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InndeBala Taƴto
Ɗuubi daygo1958 Taƴto
WoldeInngilisjo, Hawsare, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, minister Taƴto
Position heldGovernor of Nasarawa State, Minister of Environment Taƴto
Member of political partyPeoples Democratic Party Taƴto

Kolonel Bala Mohammed Mande ko gonnooɗo gardiiɗo konu leydi Nasarawa. Caggal ɗuum o toɗɗaa jaagorgal ko feewti e taariindi e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo.

Fuɗɗoode golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Bala Mande jeyaa ko e diiwaan Zamfara. O toɗɗaama ardiiɗo konu lesdi Nasarawa diga lewru Juko 1998 haa lewru Mee 1999 wakkati laamu ɓundu lesdi Seneraal Abdulsalaami Abubakar, o hokki ɗum guwerneer cuɓaaɗo Abdullahi Adamu dow wartugo haa demokaraasi. O woniino ñiŋoowo no feewi guwerneer Ahmad Rufai Sani sabu mum huutoraade sariya shari’a e daawal 2000–2003, mo o miijii ina huutoree ngam ñaawde luulndiiɓe politik, tawi ngalu nguu ina yahra e wallidiiɓe Sani ANPP. O woniino kanndidaa lannda yimɓe ngam suɓaade guwerneer diiwaan Zamfara e hitaande 2003, kono o dañii caɗeele e gardagol Ahmad Sani, mo lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP).

Jaagorgal ko feewti e taariindi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mande toɗɗaama jaagorgal ko feewti e taariindi e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e lewru sulyee 2003, o jokki golle ɗee haa lewru suwee 2005. E lewru suwee 2003, o siifondiri nanondiral e jaagorgal ko feewti e taariindi e laddeeji leydi Kameruun e hooreejo Tanyi-Mbianyor Clarkson ngam ƴellitde nokku oo ngam reende gorilla Cross River, gorilla ɓurɗo famɗude e winndere ndee, tawi ina waɗi 280 neɗɗo tan e nder nokkuuji mum fof.

E lewru oktoobar 2003, o hollitii batu ngenndiwal ko fayti e taariindi, ko ɗum tan woni feere ngam haɓaade ŋakkeende taariindi nde alaa ɗo haaɗi, nde tawnoo ko nde duuɓi keewɗi ŋakkere. Laamu fedde ndee maa artiri nokku biyeteeɗo Chad Basin oo e teddeendi mum ɓooyndi nde rokki ndiyam ngam golle ndema, kam e wallitde turism. O wi'i ministaajo maako hokkata kala annduɓe karallaagal ngal komitiiru ndun waawata ƴamde ngam huuwugo kuuɗe komitiiru ndun. O hollitii jaɓgol Banke Adunaajo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Fonds mondial de l’environnement) (GEF) ngam ƴellitde kaalis fotde miliyoŋaaji 10 dolaar ngam ɓamtaare.

E nder ndunngu 2003, Mande wiyi wonde Fooyre Ɓamtaare Ameriknaare toppitiinde ko fayti e tuubakooɓe ina gollondiri e ministeer oo « e yiɗde ƴellitde njuɓɓudi duumotoondi e reende jawdi men laddeeji ». Fooyre ndee ina fotnoo rokkude hitaande kala 100 000 tovo ngo e nder golle lezze ngenndiije, e rokkude kaɓirɗe e ballal karallaagal ngam tabitinde golle moxxe e nder reende nokkuuji.

Caggal golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mande waawaano heɓde cuɓagol guwerneer PDP ngam suɓaade Zamfara e wooteeji 2007, kono o suɓaama gooto e ardiiɓe kampaañ ngam heɓde tikket Umaru Yar'Adua/Goodluck Jonathan. E lewru feebariyee 2010, nde o woni Sekreter ngenndiijo Dental Fuɗnaange (NU), Mande hollitii wonde dental ngal meeɗaa wasiyaade hooreejo leydi ndi, hono Umaru Yar’Adua, ñawɗo oo, yo jokku e laamu, hay so tawii ko e jappeere laamu.