Banana
| Laamu innde | Banana |
|---|---|
| Lesdi | Konngo (Ndenndaandi Demokaraasiyankeeri Konngo) |
| Nder laamoore | Kongo Central |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+01:00 |
| Jonde kwa'odineto | 6°1′0″S 12°25′0″E |

Banana ko laamorgo maayo tokooso e nder diiwaan Kongo hakkundeejo e nder leydi Konngo Demokaraasi to daande maayo Atlantik. Port oo woni ko e Banana Creek, ko ɓuuɓri fotde 1 km njaajeendi to bannge worgo maayo Konngo, seerndi ndi e geec ko tufnde leydi 3 km njuuteendi e 100 haa 400 m njaajeendi. Port oo woni ko e bannge weendu nduu, ko kañum reennata ɗum e geec. Ko hedde 8 km to fuɗnaange-rewo Muanda ɗo nde jokkondiri e laawol pawaangol dogdu e daande maayo.[1]
Kondong
Banana woni ko e leydi K
nngo BananaBanana
Nokku e nder leydi Konngo Demokaraasi
Koolondiral: 6°1′ Fuɗnaange 12°25′ Fuɗnaange
Lesdi
Ndenndaandi Konngo Demokaraasi

Lamorde
Kongo Cakaare
Baana e hitaande 1888
Ko woni e mum
Mahdi
windugo
Port Banana ina waɗi laana gootol 75 m e luggiɗde 5,18 m, ina waɗi karaŋuuji ɗiɗi tokoosi ngam jogaade kaɓirɗe e jolngooji tokoosi seeɗa. Port oo ina jogii nokku petroŋ 4 km dow maayo, ɗo laanaaji diwooje njippinta tawa ina njooɗii e maayo. Ooɗoo terminal ina jogii laawol ceertungol e porto mawɗo fuɗnaange Muanda. Alaa ko woni e Banana so wonaa porto, sibu ko wuro ɓurngo mawnude wiyeteengo Muanda, ɗo laamorgo ɓurngo ɓadaade woni ɗoo. Alaa jokkorgal laana njoorndi.[citation ina haani]
Ina woodi kadi nokku laana ndiwoowa laana ndiwoowa leydi Kongo, tawi heen feccere ina toppitii ballal Siin.
E fuɗɗoode hitaande 2022, eɓɓaande mahngo fotde miliyaaruuji 1,2 dolaar fuɗɗii waɗtude porto oo porto gadano RDC mo ndiyam luggiɗam.Golle ɗee ko DP World, hay so tawii noon ŋakkeende tender laamu, e nder nanondiral mum duuɓi 30 ngam ƴellitde e njuɓɓudi.So porto oo gasii e hitaande 2025, ina ɗaminaa maa o huutoro ko ina tolnoo e 300 000 konte hitaande kala.[2] Eɓɓaande ndee ina ñiŋaa sabu ko nde waawi bonnude e nder weeyo, nde tawnoo nde ina jokkondiri e nokku biyeteeɗo Mangroves National Park, ɗo leɗɗe e kullon ladde ngoni, ɗe ngalaa caɗeele, ɗe ngalaa batte.
Wakati
windugo
Dataaji weeyo ngam Banana
Lewru Jan Feb Mar Apr Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo ɓurngo mawnude e ñalawma kala °C (°F) 31
(87) 31
(87) 31
(88) 31
(88) 30
(86) 27
(81) 26
(78) 26
(78) 27
(80) 28
(83) 29
(85) 30
(86) 29
(84)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 24
(75) 24
(75) 24
(76) 24
(75) 23
(73) 21
(69) 19
(66) 19
Ji
pp
gol
to Banana, Konngo (1899)
Tariya
windugo
Wuro ngo ƴellitaama no porto nii e nder teeminannde 19ɓiire, ko ɓuri heewde e mum ko e njulaagu jiyaaɓe. Henri Morton Stanley arii Banana e hitaande 1879 e fuɗɗoode njillu wiɗto ngu Leopold II mo Belsik rokki ɗum kaalis. Caggal batu Berlin (1884–85) laamuuji Orop njaɓi ɗaɓɓaande Léopold e dow Basin Konngo, e nder kewu to Banana e hitaande 1885 laamɗo oo habri [laɓɓitinde ina haani] sosde Dowla Kongo Libre, mo kanko e hoore makko ardii ɗum e sahaa koloñaal Orop.
Encyclopædia Britannica Edition sappo e go’o (1911) winndannde ko faati e goongɗingol leƴƴi e dow mborosaaji teskiima wonde "Yimɓe Banana ina mbiya ina mbayla koye mum en e mbaadiiji maagiyaŋkooji, tawa ina waɗi ƴiye aadee e geɗe goɗɗe, kono e mbaadi mum en leopard ɓe mbaawataa waɗde ko boni e ɓiɗɓe leydi."
Banana ko nokku mawɗo Belsik e nder leydi Konngo haa nde heɓi jeytaare mum e hitaande 1960.[citation needed]
Yimɓe teskinaaɓe
windugo
Mahomet Tomaas Filips (1876-1943), sehiloowo e mahoowo kaaƴe
Ƴeew kadi
windugo
Jaɓɓugol e nder leydi Konngo Kinsaasa
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ http://desc-wondo.org/en/joseph-kabila-continues-to-over-equip-his-regime-militarily-for-the-upcoming-political-deadlines-jj-wondo/