Banking
Bankeeji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
E hitaande 1985, Sanusi fuɗɗii golle mum banke nde o gollinaa e Icon Limited (banke Barings e Morgan Guaranty Trust) [17] – ko o banke njulaagu hade makko wontude hooreejo sarwisaaji kaalis e gardiiɗo biro to Kano. O yalti banke e hitaande 1991, nde o yahi Sudaan, ngam janngude ɗemngal aarabeeɓe e lislaam to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele Afrik to Khartoum.[18] E hitaande 1997, o arti to leydi Naajeeriya, o naati e Banke Dental Afrik golloowo e nder diɗɗal njuɓɓudi ñamaale e riisk – o ummii e darnde haa o woni gardiiɗo mawɗo.[19] E hitaande 2005, Sanusi wonti tergal yiilirde e gardo kuuɓtodinɗo toppitiiɗo njuɓɓudi riis to Banke gadano Naajeeriya – banke ɓurɗo ɓooyde e nder leydi Naajeeriya, kadi gooto e juɓɓule kaalis ɓurɗe mawnude e nder Afrik. E lewru Yarkomaa 2009, Sanusi laati hooreejo hukuumaaji pamari, o laati ardiiɗo banki man haa woylaare lesdi Naajeeriya.[20]
Ñalnde 1 lewru juko hitaande 2009, Sanusi suɓaama ngam wonde guwerneer Banke mawɗo leydi Naajeeriya e juuɗe hooreejo leydi ndii, hono Umaru Musa Yar'Adua;[21] toɗɗagol makko ngol ko Senaa Naajeeriya tabitini ɗum ñalnde 3 lewru juko hitaande 2009, e nder caɗeele kaalis winndere ndee.[22] To leydi Najeriya, batte kiris oo ƴettii batte to bannge faggudu e bankeeji, tawi ko luumo bursiiji ɗii njippii fotde 70%.[23] Ko e nder ndee ɗoo kiris Sanusi ardii banke mawɗo oo e hisnude bankeeji toowɗi ɗi ko ina tolnoo e ₦600 miliyaar kaalis laamu, e riiwtude e kasoo mawɓe gollordu nduu, ɓe njuɓɓini ko boni e depasuuji soodooɓe – e jokkondirde e bankeeji tawaaɗi ina mbaɗa bonanndeeji kaalis.[24] Sanusi hollitii wonde ŋakkeende kaalis e nder luumooji mawɗi ɗii ko "waasde janngude kaalis" to bannge Naajeeriya