Bansho Shirabesho
Bansho Shirabesho walla "Nokkuure jannde defte Barbarian", ko duɗal Japonnaaɓe tuumanooɓe firo e janngude defte e binndanɗe jananɗe e nder yontaaji cakkitiiɗi Edo.
Fuɗɗam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Institut sosaa ko e hitaande 1856 baɗaaɗo e sukaaɓe samurai. Nde yalti e biro firo ɓennuɗo oo ina wiyee Yogakusho, ko adii ɗuum lomtiniri Banshogegoyo.Duware duɗal kesal ngal ko jaabawol gargol ngol alaa ɗo haaɗi e gargol laanaaji konu Amerik e hitaande dubi 1853 e gardagol Admiral Matthew C. Perry.Dewɓe ɓee kadi ngaddi e mum en dokke, ko ɗum haɗnoo e ustude laamu Tokugawa no ɓe njiytiri laamu Tokugawa no ɓe njiytiri laamu leslesal defense Japon.
Bansho Shirabesho ina gollinoo e sifaa biro Tokugawa Shogunate, ina sikkaa ko njuɓɓudi ñaawoore to bannge politik, ndi yalti e njiimaandi ndi nganndu-ɗaa ko ndi jananndi e nder politik Japon politik. Sosde Bansho Shirabesho ko njuɓɓudi keeriindi kadi, ina jeyaa e ko addani ɗum ittude firo sirluuji militeeruuji e politik sensibles ummoraade e Biro Astronomi. Golle e aadaaji juɓɓule ɗee ina njokkondiri e eɓɓaaɗe firo firooji firooji.
Duɗal ngal haa jooni wonti duɗal mawngal jaŋde hirnaange ngal shogunaat oo wallitta.[4] Nde dañii yoga e annduɓe ɓurɓe teeŋtude janngooɓe golle ganndal e kaayitaaji ganndal Holanndee en, ɓe nganndu-ɗaa kadi ko caggal ɗuum ɓe njanngii binndanɗe Engele, Farayse, Almaañ, e Riisi.Wakkati ɓaawo
Innde nde waylaama kadi Yōsho shirabesho (洋書調所) (duɗal janngirde defte hirnaange) e hitaande 1862, e Kaiseijo [ja] (開成所) e hitaande 1863 ina njuɓɓinee e les laamu Meiji Japon. Ko Kaisei gakkō, duɗal ngal wonti gooto e juɓɓule gadiiɗe ɗe kawri ngam sosde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Tokiyoo.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Shōheikō, duɗal shogunate ngam birooji mum
Wagakukōdansho, ko duɗal binndol e daartol ngal Tokugawa yamiri
Igakukan, duɗal safaara Tokugawa
Teskorɗe les
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Duke, Benyamin C. (2009). Daartol jaŋde Japon hannde: mahngo jaŋde ngenndiire,1872-1890. New Brunswick, NJ: Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Rutgers. h. 19. ISBN 9780813544038.
Lange, Wiliyam De (1998). Daartol Jaayndeyaagal Japon : Fedde Jaayndeeji Japon ko caɗeele cakkitiiɗe e Jaayndeeji mawɗi. Surrey: Jaaynde Curzon. h. 23. ISBN 978-1-873410-68-4.
Kikuchi, Yosiyuki (2013). Jokkondiral Angalteer e Amerik e nder Kimiiya Japon: Lab ko nokku jokkondirɗo. New York: Palgrave Makmilan. h. 29. ISBN ko 9781349297962.
Ankit, Aamadu; Fayq, Said (2015). Agency e Patronage e nder firo Fuɗnaange. Newcastle dow Tyne: Jaaynde annduɓe Cambridge. h. 15. ISBN ko 9781443874168.
"蕃書調所" (e ɗemngal Japon). kotobanke. Heɓtinaa ko ñalnde 14 lewru nduu 2017.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki].[1].[2].[3] The foreigners also brought with them gifts, which baffled and unsettled the Tokugawa regime as they exposed the inferior state of the Japanese coastal defense.[3].[4].[5]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Duke, Benjamin C. (2009). The History of Modern Japanese Education: Constructing the National School System,1872-1890. New Brunswick, NJ: Rutgers University Press. p. 19. ISBN 9780813544038.
- ↑ Lange, William De (1998). A History of Japanese Journalism: Japan's Press Club as the Last Obstacle to a Mature Press. Surrey: Curzon Press. p. 23. ISBN 978-1-873410-68-4.
- 1 2 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:02 - ↑ Kikuchi, Yoshiyuki (2013). Anglo-American Connections in Japanese Chemistry: The Lab as Contact Zone. New York: Palgrave Macmillan. p. 29. ISBN 9781349297962.
- ↑ Ankit, Ahmed; Faiq, Said (2015). Agency and Patronage in Eastern Translatology. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing. p. 15. ISBN 9781443874168.