Battotai
| Golle imaaɗe | 11 Mbooy 1877 |
|---|---|
| Participated in conflict | Battle of Tabaruzaka |
| Military branch | Imperial Japanese Army |
| Named by | Yamagata Aritomo |
| Lesdi | Japan |
| Members have occupation | Japanese police officer |
| Armament | Japanese sword |
| Depicted by | Battōtai |
Gila e Wikipedia, ansiklopiiji ɗi ngalaa njoɓdi
Woto jiiɓru e Battosai.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ndee winndannde ko ko yowitii e fedde polis jamaanu Meiji. Ngam seppo inniraaɗo e oon detaas, ƴeew Battōtai (jimre).
Battooji ɗii
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Battōtai (抜刀隊; Rejimen kaafaaje) ko fedde polis keeriinde nde laamu Meiji sosi to Japon e hitaande 1877 e sahaa murto Satsuma. Detaas oo ina joginoo kaɓirɗe Japon. Terɗe Battotai foolii murtuɓe ɓee e wolde Tabaruzaka. Nafoore maɓɓe e hare kaafaaje addani ɓe hesɗitinde nafoore e naalankaagal kenjutsu, ngal ɓe ngoppi caggal nde Meiji artiri, e, ko ɗum addani ɓe sosde kendo jamaanu.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder balɗe keewɗe ɗe konu laamu Tabaruzaka waɗi, ɗo murtuɓe Saigo Takamori ndarni, ina hollita wonde konu nguu ina wondi e caɗeele teeŋtuɗe e njanguuji murtuɓe ɓee e nder hare tiiɗnde. Ɗum noon ko sabu ko ɓuri heewde e doole laamu nguu ko « yimɓe ɓooyɓe », remooɓe e gure ɓe meeɗaa janngude haɓde e kaafaawi. E nder hare kaafaaje e samurai en Saigo, ɓe maayi ko aldaa e waylo. Ngam waylude ngonka kaa, komanndaaji polis, tawi ina heen yimɓe heewɓe iwdi samuraay en, ɓadtiima gardiiɗo konu Yamagata Aritomo e eɓɓaande ngam ƴettude fedde seertunde e kaɓirɗe kaɓirɗe. Yamagata rokki yamiroore, hono ndeeɗoo fedde teemedere neɗɗo ƴettaa.Ñalnde 14 marse 1877, Battotai, e yamiroore komanndaa, yani e tufnde Tabaruzaka. Caggal balɗe ɗiɗi hare e Satsuma rebels detachment dañii caɗeele teeŋtuɗe 25 maayɓe e gaañiiɓe 54. Hay so tawii noon kaafaahi e darorɗe teeminannde 19ɓiire ina hiisee wonde kaɓirgal abashogunate ɓooyngal, Battotai wuurtinii nafoore e nder Japonnaaɓe e Kenndofejutsu ko de Kendofejutsu. Ɓuri wallude ummital kenjutsu ko "baaba polis Japon" Kawaji Toshiyoshi. O yaltinii deftere "Ko fayti e naamnal moƴƴitingol fedde" (e ɗemngal Japon: 撃剣再興論 Gekiken saikō-ron), e hitaande 1879, departemaa polis fuɗɗii ƴettude jannginooɓe ngam jannginde ofiseeji mum en fedde.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ 日本博学倶楽部. 歴史の意外な「ウラ事情」: あの事件・あの人物の“驚きの事実”. — PHP研究所, 2001. — p. 117, p. 241 — ISBN 9784569575834.
- ↑ Hiraku Shimoda. Between Homeland and Nation: Aizu in Early Modern and Modern Japan. — Harvard University, 2005. — p. 172-173, p. 409 — ISBN 0542120526.
- ↑ Learn samurai spirit through kendo. The Jakarta Post (23 April 2000). Archived 7 October 2012.
- ↑ G. Cameron Hurst. Armed martial arts of Japan: swordsmanship and archery. — Yale University Press, 1998. — p. 157. — ISBN 0300049676.
- ↑ Ellen P. Conant. Challenging Past And Present: The Metamorphosis of Nineteenth-Century Japanese Art. — University of Hawaii Press, 2006. — p. 44-45, p. 292 — ISBN 9780824829377.
- ↑ Cornelia Niekus Moore, Raymond A. Moody. Comparative Literature - East and West: Traditions and Trends : Selected Conference Papers. — University of Hawaii Press, 1989. — p. 172, p. 219 — ISBN 9780824812478.