Jump to content

Beboid languages

Iwde to Wikipedia

Ɗemɗe Beboid ko kala e nder dente ɗemɗe keewɗe kaaleteeɗe ko ɓuri heewde e fuɗnaange-rewo leydi Kameruun, hay so tawii noon ɗemɗe ɗiɗi (Bukwen e Mashi) ina kaalee dow keeri leydi Najeriya. Ina gasa tawa wonaa kamɓe ɓuri ɓadtaade. Ɗemɗe Beboid Fuɗnaange ina mbaawi ɓurde ɓadaade pelle Tivoid e Momo, hay so tawii won e pelle Beboid Hirnaange geɗe leydi ina mbaawi ɓurde ɓadaade Ekoid e Bantu.

Wiɗtooji ɓennuɗi ina mbaɗi wiɗtooji ko faati e cate inɗe e nder ɗemɗe Beboid (1980), Larry Hyman (1980, 1981), winndannde Richards (1991) jowitiinde e fonoloji ɗemɗe Beboid tati fuɗnaange (Noni, Ncane e Nsari) , Lux (2003) ko konngol Noni e Cox (2005) ko fonoloji Kemezung.

Ɗemɗe Ciimtol wiɗto hakkunde leyɗeele SIL hollitii ko ɓuri laaɓtude e Beboid Fuɗnaange e Hirnaange (Brye & Brye 2002, 2004; Hamm e woɗɓe 2002) e Hamm (2002) ko ƴeewndo juutngo e fedde ndee fof.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Beboid fuɗnaange ina laaɓi ina selli; haalooɓe ina nganndi jokkondire hakkunde ɗemɗe mum en, renndo mum en ko batte dille yimɓe ɓooyɗe e to bannge ɗemɗe ina nanndi, kadi ina ɓadii ɗemɗe Bantu. Helmere "Beboid" ndee ina waɗi sahaaji firtude tan ko ndee fedde. Beboid hirnaange noon, ko fedde geɗe leydi, wonaa fedde renndoyankoore : won heen ina nanndi e ɗemɗe Grassfields, tee ina nanndi e ko heewi ko jokkondiri ɗe, hay so tawii noon ina waawi tawa ko sabu ŋakkeende humpito ( Moƴƴi 2009, Di Karlo & Moƴƴi 2012). Eɓe mbiya kadi « Yemne-Kimbi » nde fedde fuɗnaange ndee wiyetee tan ko « Beboid » (Di Carlo & Good 2012).

Beboid Beboid fuɗnaange (Beboid) Cung, Bebe–Kemezung, Naki, Saari–Noni (Ncane-Mungong-Noone), Fio, Mbuk Beboid hirnaange (Yemne-Kimbi) — geɗe leydi Fang Kosin Mundabli e Buu Mungbam e Missong Mbu’ (Ajumbu) e Lung Kadi ina haalee e nokku hee Bikya (Furu), jeyaa e ɗemɗe Furu, e Kung, jeyaa e ɗemɗe Ring.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Inɗe e nokkuuji (Niiseer) Les ɗo, doggol inɗe ɗemɗe, ɗuuɗal yimɓe, e nokkuuje (nder Naajeeriya tan) diga Blench (2019).[1]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Haalooɓe ɗemngal Nokku(ji) Naki wuro wooto (Belogo = Tosso 2) e nder Naajeeriya; 3000 to Kamaruun (1976) Diiwaan Taraba, ca. 6°57N, 10°13H, Furu-Awa e diiwanuuji goɗɗi nder Kamaruun Diiwaan Taraaba Bukwen, saraaji Takum Mashi wuro wooto Diiwaan Taraba, sara Takum Ƴeew kadi Doggol kelme Beboid (Wikkon) Bibliografi Blench, Roger, 2011. ‘Tergal e njuɓɓudi nder Bantoid e keerol hakkunde Bantu’. Bantu IV, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Humboldt, Berlin. Blench, Roger. n.d. Beboid limtooji konnguɗi. Brye, Edward e Elisabeth Brye. 2002. "Wiɗtooji ƴeewndo jaawɗi e jarribooji faamde fedde ɗemɗe Beboid Fuɗnaange (Diiwaan Fuɗnaange-rewo)." Ciimtol wiɗto elektoronik SIL 2002-019. Ɓoornugol 2002/019 Pierpaolo di karlo & jeff moƴƴo. 2012. Hol ko njiɗ-ɗen hisnude ?: Keewceeral, waylo-waylo, e miijooji e daande maayo Kameruun Ko moƴƴi, Jeff, e Jese. 2009. ‘Ƴeewtaade Beboid hirnaange’. Bantu III. Good, Jeff, & Skot Farar. 2008. ‘Beboid hirnaange e senngo ɗemɗe Afrik’. LSA. Hamm, Kamerun, Diller, J., Jordan-Diller, K. & F. Assako a Tiati. 2002. Wiɗto jaawngo ƴeewndo ɗemɗe Beboid hirnaange (Division Menchum, diiwaan Fuɗnaange-rewo). Ciimtol wiɗto elektoronik SIL 2002-014. Ɗemngal 2002/014/ Hamm, C. 2002. Ɗemɗe Beboid ɗemɗe Kamerun e Naajeeriya: Nokku e senngo taariindi. Rajooji wiɗto elektoronik SIL 2002 Hombert, Jean-Mari. 1980. Kalaasuuji inɗe ɗemɗe Beboid. E nder janngirɗe Noun e nder keeri Bantu Grassfields, SCOPIL 8. Los Angeles: Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni fuɗnaange.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]