Jump to content

Benign paroxysmal vertigo of childhood

Iwde to Wikipedia
Benign paroxysmal vertigo of childhood
disease
Subclass ofvertigo Taƴto
Health specialtyotolaryngology Taƴto

Vertigo paroxysmal benigne cukaagu ko ñawu nguu ina addana sukaaɓe ɓuuɓde, woni sifaa ɓuuɓri. Ina jeyaa e ko ɓuri heewde e sabaabuuji vertigo e sukaaɓe, ina hiisee wonde ko sifaa gonɗo e ɓuuɓri. BPVC ina maantiniri ɓuuɓri keewndi, ɓuuɓri gonndi e ɓuuɓri, ndi joofnata tawa alaa ko waɗata heen, ndi heewi wonde ko hojomaaji seeɗa. Ina sikkaa ko sabu ustaare ƴiiƴam e nder ɓalndu, ko kañum reennata ballal ɓanndu e senngo ngonka e nder weeyo. Ɗeeɗoo ñawanɗe ɗaɓɓaani safaara, tee ina keewi safreede ko e cukaagu.[1]

BPVC ina hollita ko wayi no ɓuuɓri gonndi e ɓuuɓri, ndi waɗata tawa jeertinaani, ndi joofnata ko e hoore mum. Ɗeeɗoo ñalɗi ina keewi juutde hojomaaji seeɗa, kono won sukaaɓe ina keɓa ñalɗi duumotooɗi waktuuji. Hakkunde episoduuji, sukaaɓe wonduɓe e BPVC ina njogii maale, ina ngolloo no haanirta nii Episodeeji ina mbaawi arde e ɗanngal moƴƴal walla e ñaamdu keeriiɗo, hay so tawii noon sabaabu mum anndaaka e nder kala sahaa. Nanduɗo e vertigo positionnel paroxysmal bénigne (BPPV), episoduuji ɗii ummotoo ko e waylo waylo ngonka hoore.[2]

Ɗeeɗoo pijirlooji ina mbaawi jokkondirde e:

Nistagmus - dille gite jaawɗe, ɗe njiɗaa

Ataxia - ŋakkeende ballondiral e jokkondiral

Nausee e/walla ɓuuɓri

Laral ɓalewal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Feere kulol

Senngo e annoore e/walla daande Aura yiytere Sukaaɓe wonduɓe e BPVC ustata hakkillaaji mum en e nder episoduuji.Ɓuuɓri hoore wonaa sifaa ooɗoo ngonka.[3]

Patofisiyoloji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hay so tawii feere keeriinde ndee faamnaaka no feewi, ina sikkaa wonde BPVC ina heɓtoo sabu ŋakkeende ƴiiƴam e nder noppi nder noppi, ɗum noon ina addana ustude oksijen e nder ɓalndu, ko ɗum addanta ɓalndu nduu jogaade ballondiral e mbaydi ɓanndu.

BPVC ina hiisee wonde ko sifaa mboros.

Ñawbuuli BPVC ina mbaɗee e nder safaara. E fawaade e sifaaji ƴeewndo ICHD-3 (ICHD-3), ñawɓe ɓee ina poti heɓde ko famɗi fof balɗe joy (5) gonɗe e ɓuuɓri, tawi ko ɗoon e ɗoon, tawi ina safra e hoore mum. Episodeeji ɗii ina poti jokkondirde e nistagmus, ataksi, ɓuuɓri, ɓalndu ɓuuɓndu, walla ɓuuɓri kulɓiniindi, tawa kadi ɗi mbaawataa yahdude e majjugol hakkille. Nande e golle neurologique ina poti wonde no woorunoo hakkunde episoduuji.[4]

Elektroensefalogram alaa ko nafata ngam ƴeewndaade kono ina waawi naftoraade ngam ittude sabaabuuji goɗɗi baawɗi wonde.[5]

Ñawu ceertuɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hay so tawii BPVC ina jeyaa e ko ɓuri heewde e sabaabuuji vertigo e sukaaɓe, ina woodi sabaabuuji goɗɗi keewɗi baawɗi saabaade ɗum.

Migraine vestibulaire (VM) - Ko huunde woɗnde ɓurnde heewde saabaade ɓuuɓri e nder sukaaɓe. No BPVC nii, VM ko sifaa migraine e sifaa episodik ; kono ina sikkaa ko ɓuuɓri hoore e nder sahaaji ɓuuɓri. Vertigo positionnel paroxysmal bénigne (BPPV) - Ko ɗum ɓuri heewde e mawɓe, kono ɓuri famɗude e sukaaɓe. BPPV wayi ko no BPVC nii, ko waylooji ngonka hoore ina ummina ɗum.

Otitis media e neuritis vestibulaire - Ko wayi no BPVC nii, ɗeeɗoo geɗe fof ina njokkondiri e ɓuuɓri noppi walla e ɓuuɓri noppi, tee vertigo oo wonaa episodik.

Trauma hoore

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Tuumre ngaandi

Ɓooygol otooji - Ɗum ina maantini e ɓuuɓri hoore wonaa ɓuuɓri.

Epidemiyoloji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

BPVC ina jeyaa e ko ɓuri heewde e sabaabuuji vertigo e sukaaɓe, ina sikkaa ko 2,6% e nder sukaaɓe.Rewɓe ɓuri waawde heɓde BPVC e worɓe. Episodeeji ɗii ina keewi fuɗɗoraade hakkunde duuɓi 3 e 6, ina njuppa e cukaagu.

Reende kala ko ina addana BPV anndaade ina waɗi nafoore mawnde e ƴellitde BPV. Safaara heewaani holliteede e BPVC sabu mboros oo ina juuti, ina safra duuɓi seeɗa caggal nde o fuɗɗii. Sukaaɓe ɓe keɓata ɓuuɓri ɓurndi juutde ina mbaawi naftoraade leɗɗe kaɓtorɗe ɓuuɓri ko wayi no meclizine. Dowlaaji seeɗa ina ngoodi ngam ƴeewde darnde leɗɗe cafrorteeɗe walla cuɓe goɗɗe njuɓɓudi ko wayi no safaara ɓanndu.

BPVC ina heewi safrude e hoore mum hade mum jibineede. Kono sukaaɓe wonduɓe e BPVC ina ɓuri waawde heɓde rafi goɗɗo e nder cukaagu mum en walla e nder mawɓe mum en.

  1. Gurberg, Joshua; Tomczak, Kinga K.; Brodsky, Jacob R. (2023), Benign paroxysmal vertigo of childhood, Handbook of Clinical Neurology (in Engeleere), 198, Elsevier, pp. 229–240, doi:10.1016/b978-0-12-823356-6.00004-4, ISBN 978-0-12-823356-6, PMID 38043965 Check |pmid= value (help)
  2. Jahn, Klaus; Langhagen, Thyra; Heinen, Florian (2015-02-28). "Vertigo and dizziness in children". Current Opinion in Neurology (in Engeleere). 28 (1): 78–82. doi:10.1097/WCO.0000000000000157. ISSN 1350-7540. PMID 25502049.
  3. Gioacchini, Federico Maria; Alicandri-Ciufelli, Matteo; Kaleci, Shaniko; Magliulo, Giuseppe; Re, Massimo (2014-02-15). "Prevalence and diagnosis of vestibular disorders in children: A review". International Journal of Pediatric Otorhinolaryngology (in Engeleere). 78 (5): 718–724. doi:10.1016/j.ijporl.2014.02.009. hdl:11380/1137746. PMID 24612555.
  4. Galluzzi, Francesca; Garavello, Werner (2022-03-18). "Benign Paroxysmal Positional Vertigo in Children: A Narrative Review". The Journal of International Advanced Otology. 18 (2): 177–182. doi:10.5152/iao.2022.20087. PMC 9449967 Check |pmc= value (help). PMID 35418367 Check |pmid= value (help).
  5. Abu-Arafeh, Ishaq; Gelfand, Amy A. (2021-07-17). "The childhood migraine syndrome". Nature Reviews Neurology (in Engeleere). 17 (7): 449–458. doi:10.1038/s41582-021-00497-6. ISSN 1759-4758. PMID 34040231 Check |pmid= value (help).