Benson Abounu
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Ɗuubi daygo | 3 Morso 1949 |
| Wolde | Inngilisjo, Nigerian Pidgin |
| Writing language | Inngilisjo |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje |
| Position held | Deputy Governor of Benue State |
| Janngi to | Cranfield University, University of Ibadan |
| Member of political party | Peoples Democratic Party |
| Diina | Nasaaraankore |
| Hair color | black hair |
Benson Abounu (jibinaa ko ñalnde 3 lewru juko hitaande 1949) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Benue, leydi Najeriya gila 29 lewru mbooy hitaande 2015 haa ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023. Ko o injenieer, ko o jiiloowo njuɓɓudi, ko o politik.
Ngendam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abounu jibinaa ko ñalnde 3 sulyee 1949 to Otukpo to diiwaan Benue. Ko o injenieer, ko o gardiiɗo e politik, golliima e birooji keewɗi e nder sekteeruuji laamu e sekteeruuji keertiiɗi. O resii ñaawoowo Mary Abounu, ñaawoowo toowɗo e nder ñaawirdu diiwaan Benue, omo jogii ɓiɓɓe njoyo. Abounu ko gorko jahroowo e duuɓi 50, mo nganndu-ɗaa ko badminton e tennis lawn.
Jaangirde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]O naati duɗal leslesal Methodist Upu-Icho to Otukpo, nokku ɗo o jibinaa ɗoo, tuggi 1957 haa 1963. O yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Makurdi, ɗo o waɗi dumunna juutɗo, hakkunde 1964 e 1966. Engr. Abounu wayli to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal laamu, Ilorin e hitaande 1967, o timmini jaŋde makko O’levels e hitaande 1969. Tuggi 1971 haa 1975, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna, Kaduna, hade makko yahde leydi Angalteer, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cranfield, Bedford, Angalteer, hakkunde 1976 e 1978 jaŋde e hitaande 1989. Gila e ɗeen golle jaŋde, Abounu heɓi dipolomaaji e nder ganndal kuuraa/mekaniik e dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e nder ganndal masiŋaaji ; Master ganndal e njuɓɓudi gollorɗe e njuɓɓudi kam e Master njuɓɓudi njulaagu (MBA) njuɓɓudi kaalis e golle.
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tuggi 1975 haa 1976, o golliima e John Holt Group, ɗo o ummii e gardiiɗo-e-heblo haa gardiiɗo peewnugol hade makko waylude golle makko to Nijeer Breweries, Lagos, ɗo o woni gardiiɗo karallaagal gila 1979 haa 1980. To Okin Bottling Company Ltd, Kaduna, o woni gardiiɗo seneraal haa198 o woniino gardiiɗo, NAL Merchant Bank PLC, Lagos, hakkunde 1986 e 1990, e joofnirde nde o wonti gollodiiɗo mawɗo, Abounu Benson e Sosiyetee, innjiniyankooɓe charter e konsulteeruuji njuɓɓudi.
E fuɗɗoode hitaande 1990, Abounu toɗɗaama gardiiɗo gooto e hooreejo gollordu fedde nde wonaa laamuyankoore, Jos, ummoraade ɗo o ummii o wonti gardiiɗo gollordu fedde nde wonaa laamuyankoore, Enugu, hakkunde darorɗe hitaande 1990 e 1991. SDP, caggal ɗuum o wonii jaagorgal keeringal to guwerneer Moses Adasu tuggi 1992 haa 1993.
Abounu toɗɗaama komisinaajo dow ko laarani ndiyam e taariindi, diga guwerneer George Akume nder hitaande 1999; toɗɗaama kadi, o halfinaama e Ministeer Mineraal Solid, ɗo o golli gila lewru ut 2003 haa lewru suwee 2005. O ardii fedde toppitiinde teleeji leydi Najeriya hakkunde 2009 e 2011.
Abounu ɗon mari haaje suɓol lesdi 2015 ngam o ɗon mari haaje ardiiɗo lesdi Benue, hooreejo lesdi Dr Samuel Ortom, o heɓi nasaraaku. Ndeen noon, O toɗɗaa ko cukko guwerneer diiwaan Benue ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2015. E hitaande 2018 o yahdi e guwerneer Ortom to lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) kamɓe ɗiɗo fof ɓe cuɓaama kadi e lewru Mars 2019.[5] Lomti mo ko Samuel Ode e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Benue 2023.
Fedde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko o Injineer chartered (CEng) kadi o winnditiima e Duɗal Winnditaade Injineeruuji, ko nanndi e COREN to Angalteer. O wonii fedde Innjiniyankooɓe leydi Naajeeriya, e fedde Innjiniyankooɓe peewnugol leydi Biritaan e fedde Innjiniyankooɓe Mekanik Naajeeriya.