Jump to content

Bertrand Zadoc-Kahn

Iwde to Wikipedia
Bertiran Sadok-Kaan

Bertrand Zadoc-Kahn (20 noowammbar 1901 – 17 suwee 1940) ko ganndo ɓernde to Farayse. O wari hoore makko ko nde konu Farayse fooli Almaañ Nazi e hitaande 1940.

Nguurndam O jibinaa ko e nder diiwaan 8ɓo Pari, o jibinaa ko Suzanne Lang e Doktoor Léon Zadoc-Kahn, mawɗo safrooɓe to opitaal Rothschild to Pari, hooreejo goomu hakkundeejo Keren haYesod Farayse.[1] Mawniiko wiyetee ko Zadoc Kahn, mawɗo rabbi Farayse. Omo jogii miñiiko debbo, biyeteeɗo Jaklin Sadok-Kahn Eisenmann e miñiiko gorko biyeteeɗo Jean Sadok-Kahn.[2][3][4][5]

O wonti stage to opitaaluuji Pari e hitaande 1926.[6] Hedde oon sahaa, kanko e ɓesngu makko ɓe njoginoo ko jokkondiral to bannge karallaagal, jaŋde e renndo e yimɓe anndaaɓe, ɓe nganndu-ɗaa ko kam en ngoni anndiiɓe, ko wayi no fisiknaaɓe Paul Langevin e Satyendra Nath Bose, ɗiɗaɓo oo wonnoo ko e njillu duuɓi ɗiɗi to Orop ( e mo ganndal mum e ɗemngal Ebere weltini ɓesngu mum), sosiyaalist biyeteeɗo Philippe de Rothschild, diftotooɗo piɗtaali fr:Guy Bouriat, diftotooɗo sanɗaaji e piɗtaali André Dubonnet e waɗoowo filmuuji fr:Pierre Schwab. Zadoc-Kahn timminii deftere mum doktoraa e hitaande 1931.

Nde wolde adunaare ɗimmere fuɗɗii, ko o doktoor ɓernde tabitɗo, kadi ko o doktoor mawɗo to opitaal Ameriknaajo to Pari, mo hakkille mum wayli sabu wolde ndee. Debbo makko ina yiɗi golloraade to laboratuwaar ministeer weeyo. Nde konu Farayse fooli Almaañ Nazi en e hitaande 1940, Zadoc-Kahn wonnoo ko e baasal mawngal, o ƴetti nguurndam makko, o fiyi hoore makko. Ina wiyee wonde omo ligginee ngam ƴettude darnde baaba makko to fr:Hôpital Rothschild to Pari. E nder ɓataake mo o winndi e baaba makko, o wiyi o waawaa jaɓde ngonka bonka ka Farayse wonnoo ka o wonnoo e cafroowo konu. Eugene Meyer, kaalis Ameriknaajo, kadi ko ɓiy-yumma makko ɗiɗaɓo, rokkiino baaba makko nokku ; kono Zadoc-Kahn en ina mettini heen no feewi e maayde ɓiɗɗo mum en haa ɓe calii : ɓe njahi ɓe cuuɗii to Farayse, hono no ɓiɗɗo maɓɓe debbo oo e ɓesngu mum nii. Jibnaaɓe makko njiytaa ko duuɓi tati caggal ɗuum, e juuɗe sanndarmaaji, ɓe mbaraa e nder kasoo Auschwitz e hitaande 1943. Miñiiko debbo daɗii e wolde nde.[10][11][12][8][13] Zadoc-Kahn e baaba mum ina njeyaa e maayɓe e wolde adunaare ɗimmere, tawi ko fedde nde wonaa laamuyankoore.[14][15]

Kaayitaaji bayyinaaɗi Anomaliiji elektoro-kardiyogaraafi e nder difteri, maanaa kilinik e nafoore pronostik [ Anomaliiji elektoro-kardiyogaraafi e nder difteri, maanaa kilinik e nafoore mum e nder ƴeewndo ] [tesis]; les Jaayɗe jaaɓi-haaɗtirde Farayse, Teseeji safaara. Pari. 1931. Nokku 526 [7] Astrositom kistik cervelet, ablation de la tumeur murale, guérison de M. Clovis Vincent, Mlle Fanny Rappoport, M. Bertrand Zadoc-Kahn ; Cistik [ Astrositoma ɓalndu, ittugol ɓalndu nduu e sellinde ɗum]; Revue neurologique [Review neurologique] lewru Yarkomaa 1932, renndo Farayse, Poitiers, 1932[16] Nafoore gollal elektoro-kardiyogaraafi e nder difteri [Nafoore gollal elektoro-kardiyogaraafi e nder difteri]; E. Lesne e B. Sadok-Kaan; "Revue française des pédiatres" [Rewindaade sukaaɓe Farayse] Vol. 9, N° 4, Gaston Doin e Cie, winndooɓe, Pari, 1933[17] Kelle jokkondirɗe Sadok Kaan Leyon Sadok-Kaan Jaklin Sadok-Kan Eisenman Janngugol jokkungol Katarine Graham: Daartol neɗɗo; Alfred A. Knopf, New York, hitaande 1997 bannge portal Farayse

 Portal diine Yahuuda en

icon Portal safaara Tuugnorgal

Nikaut, Katariin (1992). Farayse e njiimaandi 1897–1948: Manndaaji gonɗi e njiimaandi?. Pari: Kalman-Levi. pp. vii.
Poussu, ko Jaan-Pier; Robin-Romero, Isabel (2007). Daartol ɓesnguuji, demokaraasi e jikkuuji: e teddungal Jean-Pierre Bardet. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari-Sorbonne. p. 536.
Nikaut, Katariin (1992). Farayse e lesɗeele 1897–1948: Manndaaji ?. Pari: Kalman-Levi. p. 47.
"Bertrand Saddok-Kahn". www.geni.com. Keɓtinaama ñalnde 20 Duujal 2019.
"Leyon Sadok-Kan (Kahn)". www.geni.com. Keɓtinaama ñalnde 20 Duujal 2019.
"Les AIHP". www.aayihp.fr. Keɓtinaama ñalnde 20 noowammbar 2019.
"Tesko deftere". catal.bnf.fr. Keɓtinaama ñalnde 20 Duujal 2019.
Wali, Kameswar C. (2009). Satyendra Nath Bose: Nguurndam makko e sahaaji makko : Golle cuɓaaɗe (e firo). New Jersey, Londres, Singapuur, Pekin, Sanhay, Hong Kong, Taypey, Cennay: Ganndal winndere. 454 haa 455.
"Philippe de Rothschild ko ɓiɗɗo haaloowo e yahdu makko ɓooyndu to Amerik... e nder ɓiɗɓe leydi Amerik". Pari-midi. Pari: 2. 24 mars 1931.
"Doosgal yimɓe wuurɓe e maayɓe: Leon Zadoc-Kahn". www.usmm.orgo. Keɓtinaama ñalnde 21 noowammbar 2019.
"Dabareeji wuurɓe e warɓe: Suzanne Zadoc Kahn". www.usmm.orgo. Keɓtinaama ñalnde 21 noowammbar 2019.
Graham, Katariin (1997). Daartol neɗɗo. New York: Alfred A. Knopf.
"Worɓe warngooji". www.noubelobs.com. Ƴeewtaa ko ñalnde 17 noowammbar 2019.
"AAIHP – koɗkiiji nder leydi".
"Dr. Kahn wari hoore mum to Pari; ina fotnoo wonde hooreejo opitaal Rothschild". www.jta.orgo. 24 lewru Yarkomaa 1941. Ƴeewtaa ko 20 Duujal 2019.
"Tesko deftere".