Betty Apiafi
| Yemre | Nigerian senators of the 9th National Assembly |
|---|---|
| Jinsu | debbum |
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Inditirde | Betty Jocelyne Okagua - Apiafi |
| Sooma | Betty Jocelyne Okagua - Apiafi |
| Innde | Betty |
| Ɗuubi daygo | 16 Colte 1962 |
| Ɗoforde | Rivers |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje, economist |
| Field of work | science, technology, engineering, and mathematics |
| Position held | member of the Senate of Nigeria, member of the House of Representatives of Nigeria, member of the House of Representatives of Nigeria, member of the House of Representatives of Nigeria |
| Janngi to | Jangirɗe Maude Diiwal Rivers, University of Port Harcourt |
| Member of political party | Peoples Democratic Party |
| Hair color | black hair |
| Eye color | dark brown |
| Personal pronoun | L484 |
Betty Jocelyne Okagua - [1]Apiafi (jibinaa ko 19 feebariyee 1962) ko ganndo politik, ganndo faggudu, banke pentiirɗo, ganndo jaŋde. Apiafi suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Rivers West nder hitaande 2019. O laati kadi tergal nder suudu sarɗiiji ngam lesdi Abua/Odual-Ahoada Fuunaange lesdi Rivers gila hitaande 2007. O woni tergal nder lannda Democratic Peoples (PDP).[2]
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Apiafi jibinaa ko ñalnde 19 feebariyee 1962. O heɓi dipoloma makko ko faati e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, o heɓi kadi dipoloma makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State.[3][4]
Suudu sarɗiiji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder laamu makko to suudu sarɗiiji (2007–2019), Apiafi ko daraniiɗo no feewi geɗe rewɓe, jaŋde e peewnugol bankeeji. Rewɓe woɗɓe cuɓaaɓe ɓee ko Folake Olunloyo, Maimunat Adaji, Marta Bodunrin, Suleiman Oba Nimota, Mulikat Adeola Akande, Uche Lilian Ekunife, Beni Lar, Lynda Chuba-Ikpeazu, Mercy Almona-Isei, Doris Uboh, e Olubimi]Etteh. O walli biyeeji keewɗi, o ƴetti golle keewɗe.[5]
Terɗe goomu nguu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Oktoobar 2020) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas)
Apiafi ardii goomuuji keewɗi e nder laamu makko e nder suudu sarɗiiji hakkunde duuɓi 2007 e 2019. Ina jeyaa heen :
- Hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam cellal
- Cukko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e Diaspora
- Tergal Goomu suudu ngam ndema
- Goomu tergal suudu sarɗiiji ko faati e Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer
- Terɗe Goomu suudu sarɗiiji ko faati e bankeeji e kaalis
- Terɗe Goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe woote
- Tergal Goomu suudu sarɗiiji ngam kisal ngenndi
- Tergal Goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe rewɓe
- Tergal Goomu suudu ngam rewɓe e nder parlemaa
- Tergal Goomu suudu sarɗiiji ko faati e Aviation
- Golle galle
Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Oktoobar 2020) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas)
E hitaande 2011, Apiafi ɗonno nder limngal suɓaaɓe nder depiteeji lesdi Naajeeriya ngam heɓugo bawɗe waylugo doosɗe lesdi Naajeeriya 1999 ɗe hooreejo lesdi Naajeeriya jaɓi nden ko hooreejo lesdi Naajeeriya nden, Dr. Goodluck Ebele Jonathan jaɓi.
O woniino kadi tergal e Parlemaa PAN Afrik 2007–2015, gardiiɗo Delegaasiyoŋ suudu sarɗiiji to Parlemaa PAN Afrik 2011- 2015.
Senaa
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Apiafi suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2019 e les njiimaandi lanyol yimɓe. O wonii hannde ko gardiiɗo diiwaan senaa Rivers West. Kanko woni debbo arandeejo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, nden boo o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lesdi Rivers.
Terɗe goomu nguu
Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Oktoobar 2020) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas)
Hooreejo Goomu ko faati e geɗe rewɓe
Tergal Goomu Cellal
- Goomu tergal ngam ɗooftagol sariyaaji
- Tergal Goomu kuule e njulaagu
- Goomu tergal ko faati e petroŋ (To dow)
- Tergal Goomu ko faati e nder leydi
- Tergal Goomu ko faati e nokkuuji
- Goomu tergal ko faati e SDG
- Goomu tergal ko fayti e bankeeji e juɓɓule kaalis goɗɗe
- Tergal Goomu ko faati e Ferma
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "National Assembly compiles for review 250 laws that hamper businesses in Nigeria". Business Day. 3 May 2016. Archived from the original on 7 November 2017. Retrieved 31 October 2017.
- ↑ "National Assembly compiles for review 250 laws that hamper businesses in Nigeria". Business Day. 3 May 2016. Archived from the original on 7 November 2017. Retrieved 31 October 2017.
- ↑ "Many male senators oppose inclusion of gender equality in Nigerian Constitution". Premium Times (in Engeleere). 2020-03-11. Retrieved 2022-02-21.
- ↑ "Many male senators oppose inclusion of gender equality in Nigerian Constitution". Premium Times (in Engeleere). 2020-03-11. Retrieved 2022-02-21.
- ↑ "National Assembly compiles for review 250 laws that hamper businesses in Nigeria". Business Day. 3 May 2016. Archived from the original on 7 November 2017. Retrieved 31 October 2017.