Bharat Mata (painting)
| Golle imaaɗe | 1905 |
|---|---|
| Lesdi | Hinndi |
| Location | Victoria Memorial |
| Creator | Abanindranath Tagore |
| Country of origin | British Raj |
| Made from material | watercolor paint, paper |
| Depicts | Bhārat Mātā, halo, sari, rosary |
| Collection | Victoria Memorial |
| Inventory number | RBS27ANT |
Bharat Mata ko golle ɗe pentoowo Inndonaajo biyeteeɗo Abanindranath Tagore penti e hitaande 1905, innde mum adannde ko Banga Mata (“Yumma Bengal”), caggal ɗuum inniraa Bharat Mata (“Yumma Inndo”).[1]Nde tuugii ko e neɗɗaagu leñol ngol no Bankim Chandra Chattopadhyay siforii e nder deftere mum Anandamath. Naalankaagal ngal ina hollita debbo ɓoorniiɗo wutte safaara, ɓoorniiɗo wutte sadhvi, ina jogii deftere, ɓuuɓri paɗe, ɓuuɓri daneeri, e garland rudraksha (mala) e juuɗe mum nay. Natal ngal woni ko adii hollirde miijo ngoo, ngal pentiraa ko e miijooji Swadesh e nder dille jeytaare Inndo ɓurɗe mawnude.[2]
Abanindranath, ɓiɗɗo mawniiko yimoowo e naalanke biyeteeɗo Rabindranath Tagore, o yiyti ko e cukaagu makko jikkuuji naalankaagal galle Tagore.
Tagore ina heewnoo janngude naalankaagal nde o fuɗɗii janngude to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sanskrit to Kolkata e kitaale 1880. E duuɓi makko gadani, Tagore ina fenti e mbaadi naturalism Orop, ina feeñi e nate makko gadane ko wayi no The Armoury. Hedde hitaande 1867 walla 1887, banndiraaɓe Tagore biyeteeɗo Gyanadanandini Devi sosiino batu hakkunde Tagore e E.B. Havell, gardinooɗo duɗal naalankaagal laamu to Calcutta. Joɗnde ndee waɗii mbayliigu keewngu hakkunde Havell e Tagore, Havell heɓi gollodiiɗo naalankaagal jibinannde mum, jogiiɗo miijooji e nder njuɓɓudi mum, Tagore heɓi jannginoowo jannginoowo mo ko fayti e ‘ganndal’ daartol naalankaagal Inndo. O etinooma waɗtude Tagore e cukko hooreejo duɗal naalankaagal ngal, ngal wonnoo ko e luulndaare mawnde e nder duɗal ngal. Havell fotnoo ko ɓuuɓnude ko heewi e kuule duɗal ngal ngam waɗde ɗum, o muñani geɗe keewɗe ɗe Tagore waɗi haa arti noon e ɓuuɓnude hoodere e nder cuuɗi janngirɗe e salaade jokkude e waktuuji.[2]
Kuje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Bharat Mata ina hollira wonde debbo diine ɓoorniiɗo wutte safaara, ina jogii deftere, ɓuuɓri, ɓuuɓri daneeri e rosaari e juuɗe mum nay. Natal ngal ina jogii nafoore daartol sabu ngal jeyaa ko e nate gadane ɗe Bharat Mata, walla "Yumma Indiya."[3][4]
Teemedde e binndol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Golle ɗee pentiraa ko e sahaa dille Swadeshi. Diɗɗal ngal fuɗɗii ko e jaabawol Feccere Bengal (1905), nde Lord Curzon fecci nokkuuji fuɗnaange Bengal ɓurɗi heewde juulɓe e nokkuuji hirnaange ɓurɗi heewde Hindu en. E nder jaabawol, ngenndiyankooɓe Inndo tawtoraaɓe e dille swadeshi, kaɓaaki e Angalteer, ɓe ndartini marsandiis e juɓɓule Angalteer, ɓe mbaɗi batuuji e seppooji, ɓe mbaɗi goomuuji, ɓe mbaɗi doole dipolomasi.[5]
Natal hakkundeewal pentol ngol ina jogii geɗe keewɗe jowitiiɗe e pinal Inndo e faggudu Inndo e fuɗɗoode teeminannde noogasɓiire, ko wayi no deftere, ƴiye paddorɗe, ƴiye daneeje e garland. Yanti heen, nate hakkundeeje pentol ngol ina njogii juuɗe nay, ina njiyloo natal hindu, ina nanndi e juuɗe keewɗe e doole mawɗe.[6]
Natal ngal hollitaama ko "eɓɓoore neɗɗankaagal 'Bharat Mata' ɗo yumma oo yiɗi ndimaagu rewrude e ɓiɓɓe mum", Jayanta Sengupta, gardiiɗo suudu defte Inndo to Kolkata, Inndo.[7][8]
Caggal nde timmi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gila hitaande 1905, iteraaji keewɗi e Bharat Mata mbaɗaama e nder nate e fannuuji naalankaagal goɗɗi. Kono tan, nafoore nate Tagore asliije ɗee ina anndaa haa jooni. E hitaande 2016, Bharat Mata hollitaama e nder galle ciftorgol Victoria to Kolkata, leydi Indiya.[9]
Sister Nivedita, jiɗɗo Duɗal Naalankaagal Bengal, yetti natal ngal, o wiyi :
Gila e fuɗɗoode haa e joofnirde, natal ngal ko eeraango, e ɗemngal indiyanke, e ɓernde indiyankoore. Ko ngol woni go’o ko ngol woni go’o ko e mbaydi kesiri. Miɗo rewna- ɗum, so mi waawii, e ujunnaaje ujunnaaje, miɗo saakta ɗum e dow leydi, haa alaa ko woni e mum so wonaa galle remoowo, walla galle golloowo, hakkunde Kedar Nath e Cape Comorin, mo alaa ndee ɗoo yeewtere Bharat-Mata won ɗo e dow mahe mum. Ko heewi e sahaaji, so neɗɗo ina ndaara sifaaji maggal, ina 6eydoo 6uu6de e laa6al e 6uu6ol neɗɗaagu hollirteengu nguu.[10]
Tiitoonde e ngonka binndol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jaaynde Prabasi
Nivedita miñi mum debbo
Ndeeɗoo natal lollunde, nde Abanindranath Tagore winndi, alaa innde mum nde yimɓe fof njiɗi hannde, hono Bharat Mata, nde nde yalti e jaaynde lollunde, wiyeteende Prabasi, ko fayti e naalankaagal e pinal. Ko winndaa e natal ngal e nder jaaynde ndee ko : Matrimurti. Konngol ngol e ɗemngal Bengali firti ko mbaydi Yumma. E ko luutndii noddaango ñalnde heen, innde naalanke oo kadi, feeñaani e bannge caption.
Kanko Abanindranath Tagore o miijinoo ko innde nate ɗee ko Banga Mata, firti ko Yumma Bengal. Sibu naalanke oo tuugninoo ko e debbo bengaliyanke keewɗo, ñalnde kala, ko ode e makko. Kono tan miijooji ngenndiyaŋkooji ɗi natal ngal ummini ɗii, mbayli ɗum Banga Mata Abanindranath, wonti Bharat Mata, neɗɗo pan-Indiya, ɓuuɓnoowo yimɓe e nder njuuteendi e yaajde ngenndi ndii.
Kono ko miñi mum debbo biyeteeɗo Nivedita rewtini natal ngal Bharat Mata, o teskiima heen ikonaaji e politik maggale wakilaagu e nder detal. Nivedita yiɗii nate ɗee no feewi haa o yiɗi nawde ɗe gila Kashmir haa Kanyakumari ngam ustude yimɓe ɓee e mantra Swadeshi.[11][12][13]E makko, maandeeji ɗii e teeŋti noon e geɗe ɗe natal ngal jogii, ina kollita maanaaji laaɓtuɗi ngenndiyaŋkooji doole e reentaade.
Magazine Prabasi ina joginoo caggal ɗuum nate nannduɗe e nate yumma e nder ooɗoo sahaa Swadeshi. Ina jeyaa e ɗeen : nate Saint-Jenévieve, gardinooɗo Pari, ɗe Pierre-Cécile Puvis de Chavannes penti, e nate Madonna, ɗe Dagnan-Bouveret, pentoowo tagoore Faraysenaajo penti. Natal Dagnan-Buveret kadi ina wiyee Matrimurti.[12] Ɗeeɗoo nate rewɓe fof e nate mum en ina kollita miijo nanndungo e laaɓal, e reentaade e ndimaagu gonngu e nder mbaydi debbo yumma. Nde Nivedita innitiri natal Abanindranath ngal ko Bharat Mata, ina addana ngal tolno gooto e natal rewɓe Kerecee’en. Nii woni, o jokkondirii canngaaki Abanindranath e nanondiral naalankaagal Orop ngam ƴellitde ruuhu leydi ndii e yiɗde leydi ndii e mbaadi yumma. E nder ɗuum o haɓata e Biritaan en e njiimaandi koloñaal mum en e Inndo, o rokka Inndonaaɓe mbaydi yumma laaɓtundi ndi ɓe mbaawi jokkondirde e mum, e jokkondirde e miijo maɓɓe e ngenndi ndii, e ɓe mbaawa kadi humpitaade ngam tawtoreede Swadeshi.[14][15]
Bharat Mata mo Abanindranath Tagore winndi, noddaango Muuseum DAG, ina jokkondiri e naalankaagal Swadeshi e ƴellitaare mbaydi Pan-Asiya, estetik e idiom. Kono so neɗɗo ƴeewii ƴellitaare seeɗa-seeɗa e mbaydi etimoloji maggal, en njiyii no ngal saɗtiri e nder naalankaagal ngenndiyaŋkaagal.[16][17][18]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Banerji, Debashish (2010). The Alternate Nation of Abanindranath Tagore. Sage publications. p. 28. ISBN 978-81-321-0239-7.
- ↑ Banerji, Debashish (2010). The Alternate Nation of Abanindranath Tagore. Sage publications. p. 28. ISBN 978-81-321-0239-7.
- ↑ Jha, DN. "Far from being eternal, Bharat Mata is only a little more than 100 years old". Scroll.in (in Engeleere). Retrieved 2017-04-22.
- ↑ "Nationalism in India" (PDF). India and the Contemporary World-II: Textbook in History for Class X. New Delhi: NCERT. 2011. p. 47. ISBN 978-81-7450-707-5. OCLC 750383036.
- ↑ Johnson, Gordon (May 1973). "Partition, Agitation and Congress: Bengal 1904 To 1908". Modern Asian Studies. 7 (3): 533–588. doi:10.1017/s0026749x0000531x. JSTOR 311853. S2CID 144963374.
- ↑ Johnson, Gordon (May 1973). "Partition, Agitation and Congress: Bengal 1904 To 1908". Modern Asian Studies. 7 (3): 533–588. doi:10.1017/s0026749x0000531x. JSTOR 311853. S2CID 144963374.
- ↑ Jha, DN. "Far from being eternal, Bharat Mata is only a little more than 100 years old". Scroll.in (in Engeleere). Retrieved 2017-04-22.
- ↑ "Nationalism in India" (PDF). India and the Contemporary World-II: Textbook in History for Class X. New Delhi: NCERT. 2011. p. 47. ISBN 978-81-7450-707-5. OCLC 750383036.
- ↑ Johnson, Gordon (May 1973). "Partition, Agitation and Congress: Bengal 1904 To 1908". Modern Asian Studies. 7 (3): 533–588. doi:10.1017/s0026749x0000531x. JSTOR 311853. S2CID 144963374.
- ↑ Johnson, Gordon (May 1973). "Partition, Agitation and Congress: Bengal 1904 To 1908". Modern Asian Studies. 7 (3): 533–588. doi:10.1017/s0026749x0000531x. JSTOR 311853. S2CID 144963374.
- ↑ "Abanindranath's Bharat Mata on display". The Hindu (in Engeleere). 2015-03-01. ISSN 0971-751X. Retrieved 2023-04-19.
- ↑ "Abanindranath Tagore Bharat Mata, Bengal School of Art, Rabindranath Tagore, & Facts Britannica". www.britannica.com (in Engeleere). 3 August 2025.
- ↑ "Partition of Bengal Date, History, Curzon, Swadeshi Movement, Annulment, & Facts Britannica". www.britannica.com (in Engeleere). 15 July 2025. Retrieved 5 September 2025.
- ↑ "DAG Museums on Instagram: "Is this painting really titled 'Bharat Mata'?" (in Engeleere). Retrieved 2023-04-19 – via Instagram.
- ↑ "DAG Museums on Instagram: "Is this painting really titled 'Bharat Mata'?" (in Engeleere). Retrieved 2023-04-19 – via Instagram.
- ↑ "Abanindranath's Bharat Mata on display". The Hindu (in Engeleere). 2015-03-01. ISSN 0971-751X. Retrieved 2023-04-19.
- ↑ "Abanindranath Tagore Bharat Mata, Bengal School of Art, Rabindranath Tagore, & Facts Britannica". www.britannica.com (in Engeleere). 3 August 2025.
- ↑ "Partition of Bengal Date, History, Curzon, Swadeshi Movement, Annulment, & Facts Britannica". www.britannica.com (in Engeleere). 15 July 2025. Retrieved 5 September 2025.