Jump to content

Bharat Mata (painting)

Iwde to Wikipedia
Bharat Mata (painting)
painting
Golle imaaɗe1905 Taƴto
LesdiHinndi Taƴto
LocationVictoria Memorial Taƴto
CreatorAbanindranath Tagore Taƴto
Country of originBritish Raj Taƴto
Made from materialwatercolor paint, paper Taƴto
DepictsBhārat Mātā, halo, sari, rosary Taƴto
CollectionVictoria Memorial Taƴto
Inventory numberRBS27ANT Taƴto

Bharat Mata ko golle ɗe pentoowo Inndonaajo biyeteeɗo Abanindranath Tagore penti e hitaande 1905, innde mum adannde ko Banga Mata (“Yumma Bengal”), caggal ɗuum inniraa Bharat Mata (“Yumma Inndo”).[1]Nde tuugii ko e neɗɗaagu leñol ngol no Bankim Chandra Chattopadhyay siforii e nder deftere mum Anandamath. Naalankaagal ngal ina hollita debbo ɓoorniiɗo wutte safaara, ɓoorniiɗo wutte sadhvi, ina jogii deftere, ɓuuɓri paɗe, ɓuuɓri daneeri, e garland rudraksha (mala) e juuɗe mum nay. Natal ngal woni ko adii hollirde miijo ngoo, ngal pentiraa ko e miijooji Swadesh e nder dille jeytaare Inndo ɓurɗe mawnude.[2]

Abanindranath, ɓiɗɗo mawniiko yimoowo e naalanke biyeteeɗo Rabindranath Tagore, o yiyti ko e cukaagu makko jikkuuji naalankaagal galle Tagore.

Tagore ina heewnoo janngude naalankaagal nde o fuɗɗii janngude to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sanskrit to Kolkata e kitaale 1880. E duuɓi makko gadani, Tagore ina fenti e mbaadi naturalism Orop, ina feeñi e nate makko gadane ko wayi no The Armoury. Hedde hitaande 1867 walla 1887, banndiraaɓe Tagore biyeteeɗo Gyanadanandini Devi sosiino batu hakkunde Tagore e E.B. Havell, gardinooɗo duɗal naalankaagal laamu to Calcutta. Joɗnde ndee waɗii mbayliigu keewngu hakkunde Havell e Tagore, Havell heɓi gollodiiɗo naalankaagal jibinannde mum, jogiiɗo miijooji e nder njuɓɓudi mum, Tagore heɓi jannginoowo jannginoowo mo ko fayti e ‘ganndal’ daartol naalankaagal Inndo. O etinooma waɗtude Tagore e cukko hooreejo duɗal naalankaagal ngal, ngal wonnoo ko e luulndaare mawnde e nder duɗal ngal. Havell fotnoo ko ɓuuɓnude ko heewi e kuule duɗal ngal ngam waɗde ɗum, o muñani geɗe keewɗe ɗe Tagore waɗi haa arti noon e ɓuuɓnude hoodere e nder cuuɗi janngirɗe e salaade jokkude e waktuuji.[2]

Bharat Mata ina hollira wonde debbo diine ɓoorniiɗo wutte safaara, ina jogii deftere, ɓuuɓri, ɓuuɓri daneeri e rosaari e juuɗe mum nay. Natal ngal ina jogii nafoore daartol sabu ngal jeyaa ko e nate gadane ɗe Bharat Mata, walla "Yumma Indiya."[3][4]

Teemedde e binndol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Golle ɗee pentiraa ko e sahaa dille Swadeshi. Diɗɗal ngal fuɗɗii ko e jaabawol Feccere Bengal (1905), nde Lord Curzon fecci nokkuuji fuɗnaange Bengal ɓurɗi heewde juulɓe e nokkuuji hirnaange ɓurɗi heewde Hindu en. E nder jaabawol, ngenndiyankooɓe Inndo tawtoraaɓe e dille swadeshi, kaɓaaki e Angalteer, ɓe ndartini marsandiis e juɓɓule Angalteer, ɓe mbaɗi batuuji e seppooji, ɓe mbaɗi goomuuji, ɓe mbaɗi doole dipolomasi.[5]

Natal hakkundeewal pentol ngol ina jogii geɗe keewɗe jowitiiɗe e pinal Inndo e faggudu Inndo e fuɗɗoode teeminannde noogasɓiire, ko wayi no deftere, ƴiye paddorɗe, ƴiye daneeje e garland. Yanti heen, nate hakkundeeje pentol ngol ina njogii juuɗe nay, ina njiyloo natal hindu, ina nanndi e juuɗe keewɗe e doole mawɗe.[6]

Natal ngal hollitaama ko "eɓɓoore neɗɗankaagal 'Bharat Mata' ɗo yumma oo yiɗi ndimaagu rewrude e ɓiɓɓe mum", Jayanta Sengupta, gardiiɗo suudu defte Inndo to Kolkata, Inndo.[7][8]

Caggal nde timmi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gila hitaande 1905, iteraaji keewɗi e Bharat Mata mbaɗaama e nder nate e fannuuji naalankaagal goɗɗi. Kono tan, nafoore nate Tagore asliije ɗee ina anndaa haa jooni. E hitaande 2016, Bharat Mata hollitaama e nder galle ciftorgol Victoria to Kolkata, leydi Indiya.[9]

Sister Nivedita, jiɗɗo Duɗal Naalankaagal Bengal, yetti natal ngal, o wiyi :

Gila e fuɗɗoode haa e joofnirde, natal ngal ko eeraango, e ɗemngal indiyanke, e ɓernde indiyankoore. Ko ngol woni go’o ko ngol woni go’o ko e mbaydi kesiri. Miɗo rewna- ɗum, so mi waawii, e ujunnaaje ujunnaaje, miɗo saakta ɗum e dow leydi, haa alaa ko woni e mum so wonaa galle remoowo, walla galle golloowo, hakkunde Kedar Nath e Cape Comorin, mo alaa ndee ɗoo yeewtere Bharat-Mata won ɗo e dow mahe mum. Ko heewi e sahaaji, so neɗɗo ina ndaara sifaaji maggal, ina 6eydoo 6uu6de e laa6al e 6uu6ol neɗɗaagu hollirteengu nguu.[10]

Tiitoonde e ngonka binndol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jaaynde Prabasi

Nivedita miñi mum debbo

Ndeeɗoo natal lollunde, nde Abanindranath Tagore winndi, alaa innde mum nde yimɓe fof njiɗi hannde, hono Bharat Mata, nde nde yalti e jaaynde lollunde, wiyeteende Prabasi, ko fayti e naalankaagal e pinal. Ko winndaa e natal ngal e nder jaaynde ndee ko : Matrimurti. Konngol ngol e ɗemngal Bengali firti ko mbaydi Yumma. E ko luutndii noddaango ñalnde heen, innde naalanke oo kadi, feeñaani e bannge caption.

Kanko Abanindranath Tagore o miijinoo ko innde nate ɗee ko Banga Mata, firti ko Yumma Bengal. Sibu naalanke oo tuugninoo ko e debbo bengaliyanke keewɗo, ñalnde kala, ko ode e makko. Kono tan miijooji ngenndiyaŋkooji ɗi natal ngal ummini ɗii, mbayli ɗum Banga Mata Abanindranath, wonti Bharat Mata, neɗɗo pan-Indiya, ɓuuɓnoowo yimɓe e nder njuuteendi e yaajde ngenndi ndii.

Kono ko miñi mum debbo biyeteeɗo Nivedita rewtini natal ngal Bharat Mata, o teskiima heen ikonaaji e politik maggale wakilaagu e nder detal. Nivedita yiɗii nate ɗee no feewi haa o yiɗi nawde ɗe gila Kashmir haa Kanyakumari ngam ustude yimɓe ɓee e mantra Swadeshi.[11][12][13]E makko, maandeeji ɗii e teeŋti noon e geɗe ɗe natal ngal jogii, ina kollita maanaaji laaɓtuɗi ngenndiyaŋkooji doole e reentaade.

Magazine Prabasi ina joginoo caggal ɗuum nate nannduɗe e nate yumma e nder ooɗoo sahaa Swadeshi. Ina jeyaa e ɗeen : nate Saint-Jenévieve, gardinooɗo Pari, ɗe Pierre-Cécile Puvis de Chavannes penti, e nate Madonna, ɗe Dagnan-Bouveret, pentoowo tagoore Faraysenaajo penti. Natal Dagnan-Buveret kadi ina wiyee Matrimurti.[12] Ɗeeɗoo nate rewɓe fof e nate mum en ina kollita miijo nanndungo e laaɓal, e reentaade e ndimaagu gonngu e nder mbaydi debbo yumma. Nde Nivedita innitiri natal Abanindranath ngal ko Bharat Mata, ina addana ngal tolno gooto e natal rewɓe Kerecee’en. Nii woni, o jokkondirii canngaaki Abanindranath e nanondiral naalankaagal Orop ngam ƴellitde ruuhu leydi ndii e yiɗde leydi ndii e mbaadi yumma. E nder ɗuum o haɓata e Biritaan en e njiimaandi koloñaal mum en e Inndo, o rokka Inndonaaɓe mbaydi yumma laaɓtundi ndi ɓe mbaawi jokkondirde e mum, e jokkondirde e miijo maɓɓe e ngenndi ndii, e ɓe mbaawa kadi humpitaade ngam tawtoreede Swadeshi.[14][15]

Bharat Mata mo Abanindranath Tagore winndi, noddaango Muuseum DAG, ina jokkondiri e naalankaagal Swadeshi e ƴellitaare mbaydi Pan-Asiya, estetik e idiom. Kono so neɗɗo ƴeewii ƴellitaare seeɗa-seeɗa e mbaydi etimoloji maggal, en njiyii no ngal saɗtiri e nder naalankaagal ngenndiyaŋkaagal.[16][17][18]

  1. Banerji, Debashish (2010). The Alternate Nation of Abanindranath Tagore. Sage publications. p. 28. ISBN 978-81-321-0239-7.
  2. Banerji, Debashish (2010). The Alternate Nation of Abanindranath Tagore. Sage publications. p. 28. ISBN 978-81-321-0239-7.
  3. Jha, DN. "Far from being eternal, Bharat Mata is only a little more than 100 years old". Scroll.in (in Engeleere). Retrieved 2017-04-22.
  4. "Nationalism in India" (PDF). India and the Contemporary World-II: Textbook in History for Class X. New Delhi: NCERT. 2011. p. 47. ISBN 978-81-7450-707-5. OCLC 750383036.
  5. Johnson, Gordon (May 1973). "Partition, Agitation and Congress: Bengal 1904 To 1908". Modern Asian Studies. 7 (3): 533–588. doi:10.1017/s0026749x0000531x. JSTOR 311853. S2CID 144963374.
  6. Johnson, Gordon (May 1973). "Partition, Agitation and Congress: Bengal 1904 To 1908". Modern Asian Studies. 7 (3): 533–588. doi:10.1017/s0026749x0000531x. JSTOR 311853. S2CID 144963374.
  7. Jha, DN. "Far from being eternal, Bharat Mata is only a little more than 100 years old". Scroll.in (in Engeleere). Retrieved 2017-04-22.
  8. "Nationalism in India" (PDF). India and the Contemporary World-II: Textbook in History for Class X. New Delhi: NCERT. 2011. p. 47. ISBN 978-81-7450-707-5. OCLC 750383036.
  9. Johnson, Gordon (May 1973). "Partition, Agitation and Congress: Bengal 1904 To 1908". Modern Asian Studies. 7 (3): 533–588. doi:10.1017/s0026749x0000531x. JSTOR 311853. S2CID 144963374.
  10. Johnson, Gordon (May 1973). "Partition, Agitation and Congress: Bengal 1904 To 1908". Modern Asian Studies. 7 (3): 533–588. doi:10.1017/s0026749x0000531x. JSTOR 311853. S2CID 144963374.
  11. "Abanindranath's Bharat Mata on display". The Hindu (in Engeleere). 2015-03-01. ISSN 0971-751X. Retrieved 2023-04-19.
  12. "Abanindranath Tagore Bharat Mata, Bengal School of Art, Rabindranath Tagore, & Facts Britannica". www.britannica.com (in Engeleere). 3 August 2025.
  13. "Partition of Bengal Date, History, Curzon, Swadeshi Movement, Annulment, & Facts Britannica". www.britannica.com (in Engeleere). 15 July 2025. Retrieved 5 September 2025.
  14. "DAG Museums on Instagram: "Is this painting really titled 'Bharat Mata'?" (in Engeleere). Retrieved 2023-04-19 via Instagram.
  15. "DAG Museums on Instagram: "Is this painting really titled 'Bharat Mata'?" (in Engeleere). Retrieved 2023-04-19 via Instagram.
  16. "Abanindranath's Bharat Mata on display". The Hindu (in Engeleere). 2015-03-01. ISSN 0971-751X. Retrieved 2023-04-19.
  17. "Abanindranath Tagore Bharat Mata, Bengal School of Art, Rabindranath Tagore, & Facts Britannica". www.britannica.com (in Engeleere). 3 August 2025.
  18. "Partition of Bengal Date, History, Curzon, Swadeshi Movement, Annulment, & Facts Britannica". www.britannica.com (in Engeleere). 15 July 2025. Retrieved 5 September 2025.