Bilkisu Yusuf
Bilkisu Yusuf (2 Duujal 1952 – 24 Duujal 2015) ko jaayndiyanke Naajeeriya, winndiyanke e bayyinoowo jaayndeeji mawɗi to Abuja, Kano e Kaduna, Naajeeriya. O anndaama nder lesdi Naajeeriya ngam o laati debbo arandeere ardungal kuugal jaayndeeji lesdi, nden o laati ardiiɗo jaayndeeji ɗiɗi feere. O woniino Hausa, juulɗo, debbo, iwdi Yoruba e daraniiɗo renndo hakkunde diineeji, o anndiraa ko wonde jaagorgal hooreejo leydi Najeriya to bannge geɗe hakkunde leyɗeele e sosde ONG, ko wayi no Women In Nigeria (WIN) e Federation of... Fedde rewɓe juulɓe (FOMWAN). Yusuf waraama e nder 2015 e nder Mina, nde o woni e hajjude to Makka, leydi Arabi Sawdit.[1][2]
Je hoore
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yusuf janngi to jangirde mawnde Ahmadu Bello, o sosi toon fedde wiyeteende Rewɓe e nder leydi Nijeer e fuɗɗoode kitaale 1980. Bilkisu Yusuf jibinaa ko ñalnde 2 desaambar hitaande 1952.[3] O yahri jaŋde makko leslesre to duɗal leslesal Ansar, Kano e hitaande 1964 haa o arti e duɗal hakkundeewal to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe laamu, Dala, Kano.[4]
Jaŋde Yuusuf toownde ko e ganndal politik e jaayndiyankaagal. O heɓi bakkaa makko e gannde politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria, leydi Nijeer; dipoloma makko mawɗo to bannge ganndal politik e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wisconsin–Madison to Madison, Wisconsin, Amerik ; e dipolom toowɗo e jaayndeyaagal to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele to Duɗal Dowla Moscow to Moscow, to leydi Riisi, e hitaande 1986.[4][5]
O adii resde ko Alhaji Sanusi Ciroma Yusuf, mo o woni hooreejo ñaawirdu dowla.[6] Ɓee ɗiɗo ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo, ɓiɗɗo gorko, Moshood Sanusi Yuusuf e ɓiɗɗo debbo, Nana Faatima.[3][4] Ɓe ceerti caggal ɗuum.[4] Jom suudu makko gadano maayi ko ina yahra e duuɓi 73.[7] O resii gorko makko ɗiɗmo biyeteeɗo Mustafaa Bintube.[4]
Hajiya Bilkisu Yuusuf rokkaama tiitoonde teddunde Hajiya caggal nde timmini hijjoore Makka (Hajiya woni mbaadi gorko). O maayi ko nde o woni ardiiɗo rewɓe e innde Komisiyoŋ Hajju leydi Naajeeriya.[3]Kugal
Bilkisu Yusuf wonnoo ko jaayndiyanke jaaynde Daily Trust [nde?] e Ardorde [nde?] to Abuja, leydi Najeriya.[8] Caggal nde o arti e duɗal jaaɓi haaɗtirde Wisconsin-Madison, o woni debbo gadano binndoowo e nder jaaynde Sunday Triumph, Kano, tuggi 1983 haa 1987.[6][9] O joginoo kadi tiitoonde gardiiɗo jaaynde Naajeeriya keso, Kaduna, e hitaande 1987 e jaaynde Citizen, Kaduna, e hitaande 1990.[9] O anndiraama e lowre makko "Watch Société Civil".[10] O woniino e fedde jaayndiyankooɓe rewɓe (NAWOJ) to leydi Najeriya, nde jannginta sukaaɓe jaayndiyankooɓe rewɓe e nder leydi Najeriya.[11]
Wakere
Hijjooɓe ummoriiɓe hajju to Mina ina mbaɗa laawol mum en haa Pont Jamarat e laabi maantiniiɗi.
Sawudit ko leydi Fuɗnaange hakkundeejo, ina waɗi 27 752 316 neɗɗo.[21] Ko ɗoon woni hoɗorde juulirɗe ɗiɗi ɓurɗe teddude e nder diine Lislaam. Gooto e ɗeen ko Masjid al-Haram to Makka, ko ɗoon hijjoore hijjoore yahrata, goɗɗo oo ko Masjid an-Nabawi to Madiina, nokku ɗo Muhammadu wirnaa.[21] Hijjoore Makka woni joyaɓol lislaam e fawaade e goongɗinal mum ina foti waɗeede ko famɗi fof laawol gootol e nder nguurndam kala juulɗo.[22] Ndee hijjoore ina waɗa hitaande kala ujunnaaje ujunnaaje yimɓe ummoriiɓe e nder winndere ndee kala.
Naajeeriya ko leydi e hirnaange Afrik. Renndo maɓɓe ina jogii jokkondire tiiɗɗe hakkunde baabiraaɓe, ɗum noon ina addana rewɓe ɓe ƴattaade no feewi. Ɓe njogii kadi caɗeele baasal mawngal e dorog.[21] Boko Haram e hitaande 2014 nanngi 219 suka debbo janngoowo Chibok, ɗum addani winndere ndee kala hakkillaaji mum en e darnde ngam hisnude sukaaɓe rewɓe ɓee. Kono fotde 100 tawaama e lewru abriil–mee 2017.[23]Jaabawuuli
Ofisru hooreejo lesdi Naajeeriya Muhammadu Buhari wurtini haala ka'a ɓaawo ƴamol ngol: "Hooreejo lesdi Buhari ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya e kawtal jaayndiyankooɓe lesdi Naajeeriya ngam majjugo Hajiya Bilkisu, mo ɗon mari misaalu, mo ɗon mari haaje, mo anndal, mo mari hoolaare masin, mo mari hoolaare masin." -hormaande, editor e columnist mo, hay e nder maayde, maa won ko woni e mbaydi teskinndi wonande jaayndiyankooɓe, nder e caggal leydi Najeriya."[2][20]
Jibrin Ibrahim, gardiiɗo nokku demokaraasi e ƴellitaare, siftinii Yuusuf wonde "neɗɗaŋke mawɗo, daraniiɗo, jaayndiyanke, jokkondirɗo e ko ɓuri ɗum fof ko juulɗo dewondirɗo, maayɗo e nder golle Alla."[24]
Dr Oby Ezekwesili, hooreejo Bring Back Our Girls, mo laati jaagorɗo jangirde lesdi Naajeeriya, wi'i, "Bilkisu haɓi nder yonki maako fuu ngam jangirde ɓikkoy. O ɗon mari jokkirgol dow ko laarani wallinde maako. O meeɗay suusugo haa wakkati yahugo. Min." mawninde golle mawɗe ɗe miñi amen debbo waɗi Min mbeltiima no feewi e heɓde mo e nder galle amen mawɗo."[25][26]
Aliyu Muktar, gonnooɗo gardiiɗo jaaynde Triumph, gollodinooɗo e Yusuf, wiyi "O wonnoo ko e am teskinɗo; debbo golloowo moƴƴo, timmuɗo no feewi, mo alaa ko woni e mum. Aɗa anndi, ko o jaambaaro, ko o laaɓɗo, omo haɓa e sahaa kala ngam haɓaade ɓe ngonaa laamuyankooɓe." Aɗa anndi kadi ko adii ɗum; Hajia ko neɗɗo mo muñataa tooñannge hay nokku gooto."[26]
Feññinde e nder pinal
Bilkisu Yusuf jeyaa ko e jaayndiyankooɓe 42 yeewtidiiɓe ngam winndude jaayndiyankooɓe leydi Naajeeriya nde Mike Awoyinfa e Dimgba Igwe mbinndi.[4]
Ƴeew kadi
Yimɓe Hausa
Kewuuji e nder hajju
Rewɓe nder Naajeeriya
Tuugnorgal