Binta Masi Garba
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Innde | Binta |
| Ɗuubi daygo | 17 Seeɗto 1967 |
| Ɗoforde | Kaduna |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje |
| Position held | member of the House of Representatives of Nigeria, member of the Senate of Nigeria, member of the House of Representatives of Nigeria, member of the House of Representatives of Nigeria |
| Janngi to | John F. Kennedy School of Government, Kaduna Polytechnic |
| Member of political party | APC |
| Memba en | House of Representatives of Nigeria |
Binta Masi GarbaListenR (jibinaa ko 17 abriil 1967) ko dawriyanke Naajeeriya, debbo njulaagu, balloowo, daraniiɗo potal rewɓe e worɓe e njuɓɓudi, o woniino senateer diiwaan Adamawa to bannge worgo diiwaan Adamawa gila 2015 Hooreejo leydi lannda siyaasaaku mawka winnditaaka nder leydi Naajeeriya (Kongres All Progressives, Chapter State Adamawa).
Binta golliima e suudu sarɗiiji leydi ndii laabi tati, tuggi 1999 haa 2011. Ko kanko woni dawriyanke gadano ardaade diiwanuuji ɗiɗi ceertuɗi e nder diiwanuuji ɗiɗi ceertuɗi: (1999-2007, Kaduna Sud, diiwaan Kaduna e 2007-2011, Madagali/Michika, diiwaan Adamawa tan). Koolol ngol e hitaande 2014. O suɓaama cukko hooreejo gadano fedde parlemaa rewɓe Commonwealth (CWP) e les njiimaandi Fedde parlemaa Commonwealth (CPA) to leydi Kameruun. Ko kanko tan woni debbo Senator-Elect nder diiwalji 19 lesdi Naajeeriya fuu nder suɓol 2015. O woni kadi, debbo gooto tan nulaaɗo ummoraade e diiwaan Adamawa to batu ngenndiwal to Abuja.[1].[2][1]
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Binta Masi Garba jibinaama to suudu konu leydi Kaduna, jibnaaɓe mum ko juulɓe. Jibnaaɓe makko ko Kamwe ummoriiɗo Bazza, nokku laamu Michika to diiwaan Adamawa. Ko kanko woni ɓiɗɗo ɗiɗmo e jibnaaɓe makko, ko noon o inniraa Masi e fawaade e innde aadaaji Kamwe. Baaba makko, Kaporal Tumba Garba, ko ofisee konu, ko sofer. O riiwti yimɓe sooja'en ɗuuɗɓe, bana Muhammadu Buhari, Sani Abacha, Ibrahiima Babangida, Olusegun Obasanjo e Murtala Muhammadu. O mawni ko e galle kerecee en kono o naati lislaam caggal nguurndam makko. E nder cukaagu makko, o naati diine kerecee en, ɗum mettini e baaba makko, e wiyde makko, "o wuli kala ko njogiimi". Kono, caggal ɗuum o ari jaɓde kuulal makko ngal.[3][4]
Hakkunde 1975 e 1981, o naati duɗal sukaaɓe konu, to kanto D keso, to Hayin Banki, to Kaduna. Gila ɗoon o yahri to duɗal hakkundeewal, o heɓi (GCE/WAEC ‘O’ Level) e duɗal ñalnde laamu, Kurmin Mashi, Kaduna Sud, Kaduna, hakkunde 1981 e 1987. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna, o heɓi Dipolomaaji Marke9D (ON.)1 (Njulaagu HND, hitaande 1997). E hitaande 2004, o naati duɗal laamu Harvard Kennedy - Duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard (Njuɓɓudi kaalis laamu). O mari Diplomaji ɗiɗi nder diina diga Duɗal Bibel ngam mawnugo Ekklessiya e kuugal kuugal, e kuugal Matthew Owujaye, Kaduna. Ko o keɓɗo dipolom Doktoraa tedduɗo e ganndal diine to duɗal jaaɓi haaɗtirde Smith Christian, to Miami, Florida.
Golle politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Binta Masi Garba fuɗɗi kuugal siyaasa maako nder hitaande 1998 haa Kaduna, lesdi Naajeeriya. Ko adii ɗuum, o golliima e jaayndeeji New Nigeria Newspapers ngam wonde ofisee advertisement, hitaande nde o fotnoo heɓde promotion mo o rokkaaka sabu ŋakkeende potal rewɓe e worɓe. Binta Masi Garba ko sahaa fof daraninooɗo hakkeeji rewɓe; ko ɗum addani mo ƴettude mandat ngam wallitde ɓe e nder suudu sarɗiiji fedde nde to diiwaan Kaduna Sud Federal. Ɓooytaani e oon humpito ŋakkeende potal rewɓe e worɓe, o fellitii naatde e politik e hitaande 1998 to diiwaan Kaduna, nokku ɗo pinal ɓurngal heewde haɗi rewɓe wonde e nder renndo. Bidsee makko gadano e hitaande 1998, o heɓaani. o tawtoraama kadi e hitaande 1999 ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, o heɓi heen 5 000 woote. Ko kanko woni ɓiɗɗo lesdi Naajeeriya ɓurduɗo famɗugo nder lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o heɓi jaalorgal arandewal, o fooli kadi hitaande 2003, o heɓi nasaraaku dow ƴamɗe maako bee limngal 50,000.[5][6][7] E hitaande 2006, ɓadiiɗo joofgol manndaa makko ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, guwerneer diiwaan Adamawa e oon sahaa, hono Boni Haruna, nde nani golle makko moƴƴe e nder diiwaan Kaduna Sud, o ñaagii mo yo o artu e diiwaan makko, diiwaan Adamawa, o tawtoree. Caggal nde o waɗi diisnondiral, o jaɓi, o jippii ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder diiwaan Madagali/Michika e les njiimaandi PDP. O heɓi jooɗorde nden o wakiili diiwal ngal gila 2007 haa 2011. Caggal suɓol 2011 filmo, "“Koyɗe ngam Naajeeriya", waɗi ɗum dow ardungal rewɓe siyaasaaku Naajeeriya nden Garba ɗon nder rewɓe suɓaaɓe Sani, diiwal Kaduna; Hon. Caggal nde o woni tataɓo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, o artiri woote, o fooli Titsi Ganama. Lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e gardagol Bamanga Tukur ina joginoo caɗeele ardorde mawɗe, fedde hesere ummii e hitaande 2013. Fedde hesere PDP nde wonnoo ko e gardagol Abubakar Kawu Baraje. Fedde hesere ndee wiyetee ko PDP keso (nPDP). Binta Masi Garba toɗɗaama Debbo hooreejo lannda nPDP. Caggal mum o naati e fedde wiyeteende APC (APC) e wondude e guwerneer Murtala Nyako e guwerneeruuji goɗɗi. O fooli, o yalti e hooreejo fedde APC to diiwaan Adamawa. Nasaraaku maako nder cuɓol ngol waɗi mo debbo arandeejo hooreejo lesdi Naajeeriya. Luural gonngal hakkunde suɓol ardiiɓe APC e nder diiwaan Adamawa, fotnoo ko bonnude lannda ka. Binta Masi Garba haɓi masin ngam hawtuki lanyol ngol nder jiha Adamawa O ardii gooto nder primaaji partiiji ɓurɗi nasaraaku nder jiha Adamawa bana hooreejo jooɗorde hukuumaaji rento nder jiha Adamawa Chapter APC. O rokkaama yamiroore ngam tawtoreede jooɗorde Senaa e nder wooteeji gardagol leydi ndi, o yalti e ƴaañoowo makko gorko. Ñalnde 28 lewru Mbooy hitaande 2015, o heɓi jooɗorde Senaa to diiwaan Senaa Adamawa worgo, nde o heɓi e nokkuuji 3 laamu nokkuuji e nder LGAaji 5 e nder zone o. Binta waɗii e ardii goomuuji keewɗi e nder suudu sarɗiiji ɗi ina jeyaa heen hooreejo goomu Senaa ngam jaŋde toownde e TETFUND. E hitaande 2022, Binta woniino hooreejo fedde toppitiinde laabi ndiyam nder leydi (NIWA). o laati kadi tergal hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NPA) hakkunde 2020 e 2021. Ko ina tolnoo e 100 senaateer cuɓaama e Asaambele ngenndi 8ɓo, kono ko 6 tan ngoni heen rewɓe. Heddiiɓe ɓee ko Monsurat Sunmonu mo diiwaan Oyo, Stella Oduah e Uche Ekwunife kamɓe ɗiɗo fof ɓe lomtii Anambra, Fatimat Raji Rasaki, Oluremi Tinubu e Rose Okoji Oko.
Njeenaaje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Binta Masi Garba heɓii njeenaaje keewɗe, e majje:
- Jaɓɓungal sukaaɓe ɓurɓe waawde (TOYP) e nder leydi Najeriya 2002
- PRS - Njeenaari kaŋŋe rewɓe teskinɓe ;
- Prime International - Njeenaari rewɓe e nder ardaade lewru mee 2002
- Fedde rewɓe e worɓe luumo, Abuja Role Model njeenaari Sept 2002
- Jaaynde Dame - Njeenaari rewɓe Naajeeriya (Modtal) - 2002
- Njeenaari Goomu Ngenndiijo Moɓondiral Rewɓe - Jewel men (NAWOMCO)
- Njeenaari Ceertugol Ardorde (Wakiili’en ɓurɓe teddineede)
- Darnde nafoore ngam ɓamtaare demokaraasi parlemaa nder leydi Naajeeriya.
- NCWS; Njeenaari mawndi - 2016
- Sukaaɓe Fuɗnaange ngam Jam e Ɓamtaare
- Njeenaari mawnikinaare debbo afriknaajo WAELE/ARCELFA - 2016
- Njeenaari Merit Dental Leyɗeele e Yimooɓe Leydi
- Fedde Kerecee'en lesdi Naajeeriya - 2016
- Njeenaari ardungal (LLA) Senator hitaande dowla Adamawa - 2016
- Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Modibbo Adama – Njeenaari Yola - 2016
- Jaaynde Hoodere Fuɗnaange-rewo hokkii njeenaari ɓurndi moƴƴude e nder politikaaji debbo e hitaande - 2017
- Njeenaari ardorde ɓurndi moƴƴude e Fooyre Sheroes - 2017
- Fedde annduɓe laboratuwaaruuji safaara rewɓe leydi Najeriya. Njeenaari njeenaari ngam gollal ngal aldaa e paltoor e neɗɗaagu - 2017
Himobe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 "Pro-Chancellor | Federal University of Technology and Environmental Sciences | Federal University of Technology and Environmental Sciences". futes.edu.ng. Retrieved 2026-03-31.
- ↑ Muhammad, Muhammad K. (2009-06-13). "My father was IBB's driver —Hon. Binta Masi Garba". Daily Trust (in Engeleere). Retrieved 2020-10-07.
- ↑ Assembly, Nigerian National. "National Assembly - Federal Republic of Nigeria". www.nassnig.org. Retrieved 9 July 2017.
- ↑ "Binta Masi Garba: The story of first female party chairperson". Daily Trust. 2014-05-25. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 2017-07-09.
- ↑ "NPDP Sets Up Committee To Receive Five New Governors". Sahara Reporters. New York City, United States. 10 November 2013. Retrieved 9 July 2017.
- ↑ "Adamawa Makes History as Woman Emerges Chairperson of APC, Articles | THISDAY LIVE". This Day. Archived from the original on 11 April 2015. Retrieved 2015-04-11.
- ↑ Agbo, Catherine (2021-10-10). "REVEALED: Top women in politics who are now missing". 21st CENTURY CHRONICLE (in Engeleere). Retrieved 2023-02-19.