Jump to content

Blacktown Hospital

Iwde to Wikipedia
Blacktown Hospital
Hospital
Golle imaaɗe1965 Taƴto
AffiliationWestern Sydney University Taƴto
LesdiOsterliya Taƴto
Nder laamooreNew South Wales Taƴto
LocationSydney Taƴto
Jonde kwa'odineto33°46′32″S 150°55′3″E Taƴto
Start time1965 Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.wslhd.health.nsw.gov.au/Blacktown-and-Mt-Druitt-Hospital Taƴto
Map

Ospitaal Blacktown ko opitaal jannginoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde to Blacktown, to leydi Ostarali, fotde 34 kiloomeeteer e CBD Sydney. Wondude e opitaal Mount Druitt e nokkuuji cellal renndo jokkondirɗi,ɗum jeyaa ko e diiwaan cellal nokkuure Hirnaange Sydney (WSLHD). Ospitaal oo woni ko e nokkuuji ɓurɗi yaawde ɓeydaade e nder NSW, ina toppitii ñawɓe ummoriiɓe e nokkuuji ceertuɗi no feewi to bannge pinal e renndo-faggudu.

Ospitaal Blacktown ina rokka geɗe cellal keewɗe ko wayi no:

Safaara Akut

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yuɓɓo Ante-Natal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Koolol toppitiingol Koronaawiris e Stepdown Koronaawiris Centre ngam wiɗtooji toppitagol ñawuuji e caɗeele Nokku jabet

Reentaare Akut

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yuɓɓo Astroke Akut

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Opereeji Bariatrik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kardiyoloji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Operation kolorektaal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sarwisaaji Cellal Renndo ina heen Dental

Yuɓɓo Laabi Ñalawma

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Suite jokkondire

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Departemaa Emergensi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yuɓɓo Endoskopi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Opereeji kuuɓtidinɗi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Faggudu Toowndu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Suudu toppitiingu cellal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sarwisaaji Onkoloji Cafrirɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Cellal hakkille Opereeji ɓalli

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kilinik ko adii naatgol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Toppitagol caggal jibineede

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Onkoloji Rajo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nokku Diisnondiral diiwaan

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nursery toppitagol keeringol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Opereeji/Safaara Unit Joɗnde Juutnde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Opereeji Uroloji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ina gollina departemaa 24 hojom e nokku toppitiiɗo ko fayti e cellal e CCU timmuɗo. Ina waɗi kadi sarwisaaji ƴeewndo safaara e patoloji waktuuji 24 e nokku hee.

Ospitaal oo ko opitaal jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Blacktown/Mount Druitt to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney. Jaaɓi-haaɗtirdeeji goɗɗi jokkondirɗi ina mbaɗi Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Wollongong, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde karallaagal Sydney, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Notre Dame, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde katolik Ostarali e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sydney.


Duɗal safaara Blacktown/Mount Druitt

Opitaal oo ina waɗi kadi Bungarribee House, nokku toppitiiɗo ko fayti e cellal hakkille, mo, wondude e opitaal Cumberland, rokkata cellal hakkille to Hirnaange Sidney. Koolol cellal hakkille gonngol e nder opitaal oo, ina wiyee Melaleuca Unit, udditaa e hitaande 2014.

E lewru suwee 1956, batu jamaanu yuɓɓinaama ngam yeewtidde e ŋakkeende opitaal e nder wuro ngoo. Caggal ɗaɓɓaande feewde e Departemaa Cellal Dowla ngam heɓde nokku, tenderuuji noddaama ngam mahngo opitaal 1,5 miliyoŋ £ e lewru sulyee 1961. Hayre gonnde e dow mum ndee lelnaa ñalnde 19 mee 1963.

Mahdi opitaal diiwaan Blacktown arano oo timminaama e lewru Yarkomaa hitaande 1965, "fuɗɗii waɗde golle mum e yimɓe ñalnde 28 lewru Abriil hitaande 1965". Nde udditaa e dow laabi ñalnde 28 abriil 1965, ko jaagorgal cellal NSW e oon sahaa, hono Billy Sheahan. Ooɗoo galle gila ndeen, ko ko ɓuuɓnaa, kono ko e nokku ɗo galle C woni ɗoo (Gale sarwisaaji kilinik, 2016).

Mahdi opitaal diiwaan asliijo oo, ina sikkaa ko keeriiɗo sabu diisnondiral mum kesal ngal ina waɗi "courtyards style Spanish", kaɓirɗe catering toowɗe e "hopitaal gooto, koridor ɗiɗi e nder winndere ndee".Ngol ina joginoo mbaawka 152 leeso.

Infirmiyee en ndokkaama jamirooje 6urcfe teegtude e 6amtaare ko adii udditgol ngol, ina heen alaa ko 6eydi e gite e 6oornaade comci ceertucfi.[citation needed] Matron Erella Macaulay wacfaama gardiiɗo infirmiyee gadano caggal nde udditi dudal infirmiyee gadanal to Blacktown e hitaande 1964. E hitaande mum adannde, infirmiyee en ina mballi.

Ko adii fof ko J.G.S Moffat (hooreejo gadano e fedde nde), Anthony P. Suleau (hooreejo gadano), e Erella F. Macaulay (Matron).

Kiosk jamaanu, cuuɗi gardiiɗo safrooɓe e cuuɗi ofiseeji safrooɓe hoɗɓe ɓeydaama e hitaande 1965.

Sarwiis ballondiral sosaa ko e hitaande 1969 caggal batu ballitoowo opitaal. Darnde wallitooɓe e fuɗɗoode ko laɓɓinde termometreeji, fiilde binndanɗe ñawɓe, laɓɓinde slides e nder Pathology, rolling bandages, mooftude rentgen, limde tablette e nder Farmasi, ñamminde ñawɓe, ñamminde sukaaɓe ngam adoption, winndude ɓataakeeji wonande ñawɓe, follirde nappies e hair ñawɗo, toppitaade puɗi ñawɓe.

Suudu toppitiingu ɓernde ina waɗi leeso nay udditaa e hitaande 1971.Wing Maternity keso udditaa e hitaande 1976. Ooɗoo galle woni hannde ko nokku diiwaan Dialyse/Admin galle.

Nokku jibinannde gadano mahaaɗo e faandaare to NSW udditaa e opitaal oo e hitaande 1991 ngam mums-to-be low-risk mums-to-be e cuuɗi jibinannde tati, ɗiin fof ina njogii en-suite. Leɗɗe ina njoginoo "leɗɗe belɗe", daneeji ndartiiɗi e annoore heewnde, ina mbaɗee no suudu lelnde nii e nder galle. Yummaɓe rimɓe ina cemmbinee ngam ɓoornaade comci mum en jamma e huutoraade comci mum en ɓiɗɗo, kadi sehilaaɓe e ɓesnguuji ina njaɓɓaa. Ɓiɗɗo gadano jibinaaɗo e nder unit o ko ɓiɗɗo gorko tedduɗo kilooji 4,22, yumma mum Marilyn Lentern e jom suudu mum Paul. Miñiraaɓe rewɓe Sarah, Miriam e Bethany ina padi e nder suudu kesu nduu e mawɓe mum en haa ɓe noddiraa suudu nduu ngam yiyde miñi maɓɓe keso oo. Lenterns rokkaama balɗe puɗi, albom fotooje e butelaaji ñamri ngam mawninde jibinannde adannde e nder caka.

Mahdi opitaal kesiri timminaama e hitaande 1999 ngam heblude ɗaɓɓaande cellal ɓeydotoonde. Ko McConel Smith e Johnson peewni nde.

Gardiiɗo mawɗo oo hannde ko Mr Brad Ceely

Wiɗtooji kilinik

E lewru Yarkomaa 2023, opitaal oo udditi nokku wiɗto keso, nokku wiɗto Chronic & Complex Care Research, nokku wiɗto gollondiral, hakkunde fannuuji e eɓɓaande gollondiral e Duɗal Infirmiyee, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Wollongong. Ardii nokku wiɗto oo ko porfeseer Caleb Ferguson, ina jokki e rokkude wiɗtooji kilinik e mahngo mbaawkaaji e wiɗtooji infirmiyeeji e nder toppitagol ñawɓe. Centre oo ko galle binnditagol ŋakkeende safaara to Western Sydney, wiɗto juutngo e nder safaara ñawɓe mawɓe naatɓe e safrirde. Binnditagol kalite kilinik ko binnditagol Frailty gadanol e tan e nder Ostarali. Centre oo ina wiɗta denndaangal fannuuji toppitagol gonngol e nder ɓalndu, ko wayi no ñawuuji ɓernde, mborosaaji, toppitagol mbayliigu, toppitagol palliyaal, ŋakkeende cellal e cellal dijital.

Eɓɓoore yaajnude

E hitaande 2012, laamu NSW hollitii eɓɓoore yaajnude opitaaluuji Blacktown & Mount Druitt Daawe 1. E nder daawal gadanal yaajnude, eɓɓooje opitaal Blacktown ina mbaɗi nokkuuji ngam cellal hakkille sub-acute, ɓeydude nokkuuji ɗo otooji njolnata, ɓeydude gollorɗe e sarwisaaji e mahngo sarwisaaji kesi, art cadiac agrec ngam kanseer e porogaraam pinal. Daawe 1 ɗee njoofi ko e udditgol galle keso sarwisaaji safaara e lewru abriil 2016. Galle oo udditaa ko e dow laabi, ko hooreejo leydi NSW e oon sahaa, hono Mike Baird, e oon sahaa kadi jaagorgal cellal Jillian Skinner, ñalnde 17 mee 2016.[citation needed]

Haa hannde eɓɓaande ndee heɓii njeenaaje 14 ngam diisnondiral, diisnondiral, naalankaagal e pinal, e newingol, ina heen njeenaaje tati Akademi Adunayankeewo ngam Diisnondiral e Cellal (Académie Internationale pour la Design & Cété) ngam eɓɓoore ɓurnde moƴƴude e opitaal hakkunde leyɗeele les 40 000 meeteer kaaree, eɓɓaande ɓurnde moƴƴude e nder leydi e eɓɓooji mum naalankaagal.

Daawe 2 eɓɓaande ndee ina njokki hannde ngam yettinde mahdi kesiri sarwisaaji akuteeji, yaajtinde nokkuuji otooji e ɓeydagol moƴƴitingol.

Yaajde nokku ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo, ko hooreejo leydi NSW e oon sahaa, hono Gladys Berejiklian, udditi ɗum e dow laabi ñalnde 8 feebariyee 2018. Ko ɗoon woni nokku ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo, ko nokku ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo e safrirde gadane e nder NSW, tawi ko njuɓɓudi ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo e lampaaji boɗeeji/haako-ñebbe. Pewnugol suudu sarwisaaji akuteeji zi fuzzii ko e hitaande 2017, maa joof e hitaande 2019. Suudu sarwisaaji akuteeji kesiri zi maa won nokkuuji vurzi waawde huutoreede ngam safrude, e nder safrirde, e nder safrirde, e nder jibinannde, e nder jibinannde, e nder cellal sukaave. Ɓeydagol moƴƴitingol suudu safrirdu gonndundu nduu e hitaande 1999 maa joof e hitaande 2020 ngam rokkude toppitagol yaajngol e sarwisaaji goɗɗi. Koolol kesol mahaaɗo e faandaare cellal hakkille ina woni hannde e mahngo e nder nokku opitaal Blacktown

  1. Community Health Centre in Blacktown Archived 5 Siilto 2011 at the Wayback Machine
  2. "Home". WSLHD. 2021-08-03. Retrieved 2021-08-31.
  3. Blacktown Hospital services Archived 19 Juko 2011 at the Wayback Machine
  4. Peter Zelas Library archive, media report 19 January 1996
  5. Peter Zelas Library archive, media report from 19 January 1996
  6. Ferguson, Caleb; Lombardo, Lien; Mehta, Jai; Lindley, Richard I. (April 2023). "Design and rationale of the Western Sydney Clinical Frailty Registry: A prospective observational long-term clinical cohort study". Collegian. 30 (2): 315–320. doi:10.1016/j.colegn.2022.09.008.