Blacktown Hospital
| Golle imaaɗe | 1965 |
|---|---|
| Affiliation | Western Sydney University |
| Lesdi | Osterliya |
| Nder laamoore | New South Wales |
| Location | Sydney |
| Jonde kwa'odineto | 33°46′32″S 150°55′3″E |
| Start time | 1965 |
| Laawol ngol laamu anndani | http://www.wslhd.health.nsw.gov.au/Blacktown-and-Mt-Druitt-Hospital |

Ospitaal Blacktown ko opitaal jannginoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde to Blacktown, to leydi Ostarali, fotde 34 kiloomeeteer e CBD Sydney. Wondude e opitaal Mount Druitt e nokkuuji cellal renndo jokkondirɗi,ɗum jeyaa ko e diiwaan cellal nokkuure Hirnaange Sydney (WSLHD). Ospitaal oo woni ko e nokkuuji ɓurɗi yaawde ɓeydaade e nder NSW, ina toppitii ñawɓe ummoriiɓe e nokkuuji ceertuɗi no feewi to bannge pinal e renndo-faggudu.
Sarwisaaji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal Blacktown ina rokka geɗe cellal keewɗe ko wayi no:
Safaara Akut
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yuɓɓo Ante-Natal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Koolol toppitiingol Koronaawiris e Stepdown Koronaawiris Centre ngam wiɗtooji toppitagol ñawuuji e caɗeele Nokku jabet
Reentaare Akut
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yuɓɓo Astroke Akut
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Opereeji Bariatrik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kardiyoloji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Operation kolorektaal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sarwisaaji Cellal Renndo ina heen Dental
Yuɓɓo Laabi Ñalawma
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Suite jokkondire
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Departemaa Emergensi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yuɓɓo Endoskopi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Opereeji kuuɓtidinɗi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ginekoloji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Faggudu Toowndu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Suudu toppitiingu cellal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sarwisaaji Onkoloji Cafrirɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Cellal hakkille Opereeji ɓalli
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kilinik ko adii naatgol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Toppitagol caggal jibineede
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Onkoloji Rajo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nokku Diisnondiral diiwaan
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nursery toppitagol keeringol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Opereeji/Safaara Unit Joɗnde Juutnde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Opereeji Uroloji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ina gollina departemaa 24 hojom e nokku toppitiiɗo ko fayti e cellal e CCU timmuɗo. Ina waɗi kadi sarwisaaji ƴeewndo safaara e patoloji waktuuji 24 e nokku hee.
Ospitaal oo ko opitaal jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Blacktown/Mount Druitt to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney. Jaaɓi-haaɗtirdeeji goɗɗi jokkondirɗi ina mbaɗi Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Wollongong, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde karallaagal Sydney, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Notre Dame, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde katolik Ostarali e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sydney.
Duɗal safaara Blacktown/Mount Druitt
Opitaal oo ina waɗi kadi Bungarribee House, nokku toppitiiɗo ko fayti e cellal hakkille, mo, wondude e opitaal Cumberland, rokkata cellal hakkille to Hirnaange Sidney. Koolol cellal hakkille gonngol e nder opitaal oo, ina wiyee Melaleuca Unit, udditaa e hitaande 2014.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E lewru suwee 1956, batu jamaanu yuɓɓinaama ngam yeewtidde e ŋakkeende opitaal e nder wuro ngoo. Caggal ɗaɓɓaande feewde e Departemaa Cellal Dowla ngam heɓde nokku, tenderuuji noddaama ngam mahngo opitaal 1,5 miliyoŋ £ e lewru sulyee 1961. Hayre gonnde e dow mum ndee lelnaa ñalnde 19 mee 1963.
Mahdi opitaal diiwaan Blacktown arano oo timminaama e lewru Yarkomaa hitaande 1965, "fuɗɗii waɗde golle mum e yimɓe ñalnde 28 lewru Abriil hitaande 1965". Nde udditaa e dow laabi ñalnde 28 abriil 1965, ko jaagorgal cellal NSW e oon sahaa, hono Billy Sheahan. Ooɗoo galle gila ndeen, ko ko ɓuuɓnaa, kono ko e nokku ɗo galle C woni ɗoo (Gale sarwisaaji kilinik, 2016).
Mahdi opitaal diiwaan asliijo oo, ina sikkaa ko keeriiɗo sabu diisnondiral mum kesal ngal ina waɗi "courtyards style Spanish", kaɓirɗe catering toowɗe e "hopitaal gooto, koridor ɗiɗi e nder winndere ndee".Ngol ina joginoo mbaawka 152 leeso.
Infirmiyee en ndokkaama jamirooje 6urcfe teegtude e 6amtaare ko adii udditgol ngol, ina heen alaa ko 6eydi e gite e 6oornaade comci ceertucfi.[citation needed] Matron Erella Macaulay wacfaama gardiiɗo infirmiyee gadano caggal nde udditi dudal infirmiyee gadanal to Blacktown e hitaande 1964. E hitaande mum adannde, infirmiyee en ina mballi.
Ko adii fof ko J.G.S Moffat (hooreejo gadano e fedde nde), Anthony P. Suleau (hooreejo gadano), e Erella F. Macaulay (Matron).
Kiosk jamaanu, cuuɗi gardiiɗo safrooɓe e cuuɗi ofiseeji safrooɓe hoɗɓe ɓeydaama e hitaande 1965.
Sarwiis ballondiral sosaa ko e hitaande 1969 caggal batu ballitoowo opitaal. Darnde wallitooɓe e fuɗɗoode ko laɓɓinde termometreeji, fiilde binndanɗe ñawɓe, laɓɓinde slides e nder Pathology, rolling bandages, mooftude rentgen, limde tablette e nder Farmasi, ñamminde ñawɓe, ñamminde sukaaɓe ngam adoption, winndude ɓataakeeji wonande ñawɓe, follirde nappies e hair ñawɗo, toppitaade puɗi ñawɓe.
Suudu toppitiingu ɓernde ina waɗi leeso nay udditaa e hitaande 1971.Wing Maternity keso udditaa e hitaande 1976. Ooɗoo galle woni hannde ko nokku diiwaan Dialyse/Admin galle.
Nokku jibinannde gadano mahaaɗo e faandaare to NSW udditaa e opitaal oo e hitaande 1991 ngam mums-to-be low-risk mums-to-be e cuuɗi jibinannde tati, ɗiin fof ina njogii en-suite. Leɗɗe ina njoginoo "leɗɗe belɗe", daneeji ndartiiɗi e annoore heewnde, ina mbaɗee no suudu lelnde nii e nder galle. Yummaɓe rimɓe ina cemmbinee ngam ɓoornaade comci mum en jamma e huutoraade comci mum en ɓiɗɗo, kadi sehilaaɓe e ɓesnguuji ina njaɓɓaa. Ɓiɗɗo gadano jibinaaɗo e nder unit o ko ɓiɗɗo gorko tedduɗo kilooji 4,22, yumma mum Marilyn Lentern e jom suudu mum Paul. Miñiraaɓe rewɓe Sarah, Miriam e Bethany ina padi e nder suudu kesu nduu e mawɓe mum en haa ɓe noddiraa suudu nduu ngam yiyde miñi maɓɓe keso oo. Lenterns rokkaama balɗe puɗi, albom fotooje e butelaaji ñamri ngam mawninde jibinannde adannde e nder caka.
Mahdi opitaal kesiri timminaama e hitaande 1999 ngam heblude ɗaɓɓaande cellal ɓeydotoonde. Ko McConel Smith e Johnson peewni nde.
Gardiiɗo mawɗo oo hannde ko Mr Brad Ceely
Wiɗtooji kilinik
E lewru Yarkomaa 2023, opitaal oo udditi nokku wiɗto keso, nokku wiɗto Chronic & Complex Care Research, nokku wiɗto gollondiral, hakkunde fannuuji e eɓɓaande gollondiral e Duɗal Infirmiyee, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Wollongong. Ardii nokku wiɗto oo ko porfeseer Caleb Ferguson, ina jokki e rokkude wiɗtooji kilinik e mahngo mbaawkaaji e wiɗtooji infirmiyeeji e nder toppitagol ñawɓe. Centre oo ko galle binnditagol ŋakkeende safaara to Western Sydney, wiɗto juutngo e nder safaara ñawɓe mawɓe naatɓe e safrirde. Binnditagol kalite kilinik ko binnditagol Frailty gadanol e tan e nder Ostarali. Centre oo ina wiɗta denndaangal fannuuji toppitagol gonngol e nder ɓalndu, ko wayi no ñawuuji ɓernde, mborosaaji, toppitagol mbayliigu, toppitagol palliyaal, ŋakkeende cellal e cellal dijital.
Eɓɓoore yaajnude
E hitaande 2012, laamu NSW hollitii eɓɓoore yaajnude opitaaluuji Blacktown & Mount Druitt Daawe 1. E nder daawal gadanal yaajnude, eɓɓooje opitaal Blacktown ina mbaɗi nokkuuji ngam cellal hakkille sub-acute, ɓeydude nokkuuji ɗo otooji njolnata, ɓeydude gollorɗe e sarwisaaji e mahngo sarwisaaji kesi, art cadiac agrec ngam kanseer e porogaraam pinal. Daawe 1 ɗee njoofi ko e udditgol galle keso sarwisaaji safaara e lewru abriil 2016. Galle oo udditaa ko e dow laabi, ko hooreejo leydi NSW e oon sahaa, hono Mike Baird, e oon sahaa kadi jaagorgal cellal Jillian Skinner, ñalnde 17 mee 2016.[citation needed]
Haa hannde eɓɓaande ndee heɓii njeenaaje 14 ngam diisnondiral, diisnondiral, naalankaagal e pinal, e newingol, ina heen njeenaaje tati Akademi Adunayankeewo ngam Diisnondiral e Cellal (Académie Internationale pour la Design & Cété) ngam eɓɓoore ɓurnde moƴƴude e opitaal hakkunde leyɗeele les 40 000 meeteer kaaree, eɓɓaande ɓurnde moƴƴude e nder leydi e eɓɓooji mum naalankaagal.
Daawe 2 eɓɓaande ndee ina njokki hannde ngam yettinde mahdi kesiri sarwisaaji akuteeji, yaajtinde nokkuuji otooji e ɓeydagol moƴƴitingol.
Yaajde nokku ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo, ko hooreejo leydi NSW e oon sahaa, hono Gladys Berejiklian, udditi ɗum e dow laabi ñalnde 8 feebariyee 2018. Ko ɗoon woni nokku ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo, ko nokku ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo e safrirde gadane e nder NSW, tawi ko njuɓɓudi ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo e lampaaji boɗeeji/haako-ñebbe. Pewnugol suudu sarwisaaji akuteeji zi fuzzii ko e hitaande 2017, maa joof e hitaande 2019. Suudu sarwisaaji akuteeji kesiri zi maa won nokkuuji vurzi waawde huutoreede ngam safrude, e nder safrirde, e nder safrirde, e nder jibinannde, e nder jibinannde, e nder cellal sukaave. Ɓeydagol moƴƴitingol suudu safrirdu gonndundu nduu e hitaande 1999 maa joof e hitaande 2020 ngam rokkude toppitagol yaajngol e sarwisaaji goɗɗi. Koolol kesol mahaaɗo e faandaare cellal hakkille ina woni hannde e mahngo e nder nokku opitaal Blacktown
- ↑ Community Health Centre in Blacktown Archived 5 Siilto 2011 at the Wayback Machine
- ↑ "Home". WSLHD. 2021-08-03. Retrieved 2021-08-31.
- ↑ Blacktown Hospital services Archived 19 Juko 2011 at the Wayback Machine
- ↑ Peter Zelas Library archive, media report 19 January 1996
- ↑ Peter Zelas Library archive, media report from 19 January 1996
- ↑ Ferguson, Caleb; Lombardo, Lien; Mehta, Jai; Lindley, Richard I. (April 2023). "Design and rationale of the Western Sydney Clinical Frailty Registry: A prospective observational long-term clinical cohort study". Collegian. 30 (2): 315–320. doi:10.1016/j.colegn.2022.09.008.