Bombo
| Lesdi | Ugannda |
|---|---|
| Nder laamoore | Luwero District |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+03:00 |
| Jonde kwa'odineto | 0°34′40″N 32°32′42″E |

Bombo ko wuro e nder diiwaan Luweero e nder diiwaan hakkundeejo leydi Uganda.[1]
Yiyngo laawol Bombo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yiyngo laawol Bombo
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ofiseeji e soldateeɓe heewɓe e konu Uganndaa (UA) koɗii e Bombo nde ɓe ngoppi golle e nder laamu ɗiɗaɓuru Uganndaa (1971–79). E oon sahaa, hoɗɓe heewɓe ko Nubinaaɓe, leñol ngol terɗe mum njiytetee ko e wallitooɓe hooreejo leydi Idi Amin. Wuro ngoo kadi ina jaɓɓoo kaɓirɗe konu Malire mo UA. Ko ɗum waɗi Bombo yani e wolde Uganndaa e Tansani. Caggal nde laamu Idi Amin fooli e goonga, Kampala nanngaa e juuɗe konu Tansani (TPDF) kam e murtuɓe Uganndaa wonduɓe e mum ñalnde 11 abriil, soldateeɓe US iwdi Nubi kam e ɓesnguuji mum en puɗɗii hulɓinde yimɓe woɗɓe e nder Bombo. Caggal warngooji keewɗi, soldateeɓe tokosɓe heewɓe ndogi wuro ngoo, kono ofiseeji pentiirɗi ɗii mbaɗii difagol ngam haɓaade Biraam 201 TPDF ina ɓadii wuro ngoo gila fuɗnaange.
Hare Bombo e lewru abriil 1979 waɗi Tansani poolgu. Deenoowo Uganndaa keewɗo mbaraama, kaɓirɗe keewɗe nanngaa e juuɗe TPDF, wuro ngoo bonnii no feewi. Heewɓe e yimɓe Nubi, Kakwa, e Lugbara ndoggi wuro ngo, ina kuli warngooji ɗi pelle luulndiiɗe Amin mbaɗata. Caggal nde wolde ndee joofi, Bombo rokkaaka ballal no gure goɗɗe ɗee nii, sibu laamu Uganda keso oo ina tuuma wonde ina heewi yimɓe Nubi. Mahdiiji keewɗi e nder wuro ngo ina njokki e hollirde bonne ɗe ɓe keɓi e wolde 1979 fotde duuɓi capanɗe.[3] Kaɓirɗe Bombo ina njokki huutoreede e wolde Bush to Uganndaa, konu leydi Uganndaa ina anndaa ina kaɓɓa siwil en toon gila 1981.
E kitaale 1980, leydi Kenya dooli yimɓe heewɓe wonnooɓe e Nubinaaɓe wonnooɓe to Bombo, ngarti Uganndaa. Ɓe ngoppaama mooliiɓe, ɓe keewi ko fawde e baasal. E hitaande 1995, Bombo kadi ittaa e darnde mum minisipaal. Gila ndeen, yimɓe nokku oo ina kaɓa ngam heɓtude ngalɗoo darnde.
Wakere
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Bombo ina woɗɗi fotde 32 kiloomeeteer (20 mi), e laawol, to fuɗnaange laamorgo leydi Uganndaa, hono Kampala. Koɗkiiji Bombo ko 0°34'36.0" Fuɗnaange, 32°32'42.0" Fuɗnaange (Njaajeendi:0,576667; Njuuteeki:32,545000).
Yiyngo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Bombo ina jeyaa e diwanuuji tati e nder diiwaan Luweero, ɗiɗi keddiiɗi ɗii ko Luweero e Wobulenzi. Diwanuuji tati ɗii fof ina tawee e laawol mawngol Kampala - Masindi, ngol jokki haa Gulu e Arua e nder diiwaan Fuɗnaange.
Wuro man woodi yimɓe Nubinaaɓe ɗuuɗɓe, Nubinaaɓe koɗi ton nde ɓe ummi Sudaan ngam huuwugo nder konu kolonial Biritaniya.[citation needed]
Bombo ina jogii nokku ɗo konu nguu woni ɗoo, ko ɗoon woni gardiiɗo jaagorɗe leydi Uganndaa haa e lewru desaambar 2007, nde ɓe ngummii Mbuya to diiwaan Nakawa to fuɗnaange-rewo Kampala. Bombo noon, ina heddii e wonde gardiiɗo konu leydi Uganndaa.
Gonnooɗo Diiwaan Bombo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nokku ɗo wuro Bombo woni wuro mawngo wonti diiwaan Bombo, gooto e diiwanuuji gadani keɓnooɗi darnde diiwaan nde Uganndaa heɓi jeytaare mum e lewru oktoobar 1962. E hitaande 1967, diiwaan oo wayli innde East Mengo. E hitaande 1974, Uganndaa yuɓɓini yuɓɓo gila e diiwanuuji haa e diiwanuuji, Fuɗnaange Mengo wonti diiwanuuji Bombo. Diiwanuuji njuɓɓinaama diiwanuuji e hitaande 1980, diiwaan Luwero sosaa, wuro Bombo jeyaa ko e diwanuuji wuro mawɗi.
Ummatore
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 2002, binnditagol leydi ndii ina hiisi wonde yimɓe wuro ngoo ina tolnoo e 16 699 neɗɗo. E hitaande 2010, Biro toppitiiɗo limgol leydi Uganndaa (UBOS), hiisiima wonde yimɓe leydi ndii ina tolnoo e 20 500 neɗɗo. E hitaande 2011, UBOS limtii keewal yimɓe hakkunde hitaande ko 21 000. E lewru ut 2014, binnditagol yimɓe leydi ndii waɗii 26 370 neɗɗo. E hitaande 2015, keewal yimɓe wuro ngoo ina fotnoo wonde 26 300 neɗɗo. E hitaande 2020, keewal yimɓe wuro Bombo ina fotnoo wonde 29 600 neɗɗo. Hiisaama wonde keewal yimɓe wuro ngoo ɓeydiima fotde 2,4%, hitaande kala hakkunde 2015 e 2020.
Yimɓe daartol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Hitaande Pop. ±%
- 2002 16 699 —
- 2010 20 500 +22,8%
- 2011 21 000 +2,4%
- 2014 26 370 +25,6%
- 2015 26 300 −0,3%
- 2020 29 600 +12,5%
wawru:
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yimɓe teskinaaɓe
Abdallaah Nasuur
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol gure e gure e nder leydi Uganndaa