Jump to content

Bukola Saraki

Iwde to Wikipedia
Bukola Saraki
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InditirdeBukola Saraki Taƴto
SoomaBukola Saraki Taƴto
InndeBukola, Abubakar Taƴto
Innde ɓesnguSaraki Taƴto
Ɗuubi daygo19 Bowte 1962 Taƴto
ƊofordeLondon, Diiwal Kwara Taƴto
FatherAbubakar Olusola Saraki Taƴto
SiblingGbemisola Ruqayyah Saraki Taƴto
FamilySaraki Taƴto
ƊemngalYarbankoore, Hawsare Taƴto
WoldeInngilisjo, Hawsare, Yarbankoore, Nigerian Pidgin Taƴto
Writing languageBritish English Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, physician, ngaɗoowo siyaasaje, businessperson Taƴto
Position heldGovernor of Kwara State, President of the Senate of Nigeria, member of the Senate of Nigeria, member of the Senate of Nigeria Taƴto
Janngi toSa'aré djanguirdé tchoudi tchakaadi kings, Cheltenham College Taƴto
Member of political partyPeoples Democratic Party, APC Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Significant eventParadise Papers Taƴto
Award receivedOrder of the Niger Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.abubakarbukolasaraki.com/ Taƴto


Abubakar Bukola Saraki MBBS CON (innde mum; jibinaa ko ñalnde 19 lewru Duujal hitaande 1962) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, o woniino hooreejo 13ɓo e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya tuggi hitaande 2015 haa hitaande 2019.O suɓaama hooreejo leydi Naajeeriya ñalnde 9 lewru juko hitaande 2015 e les njiimaandi (APC).

O woniino guwerneer diiwaan Kwara gila 2003 haa 2011, o suɓaama e nder Senaa e hitaande 2011, e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), omo lomtoo diiwaan Senaa Cakaari Kwara. Ndeen o suɓaama kadi e wooteeji gardagol leydi 2015 e dow laylaytol renndo (APC)O yalti e lannda laamu nguu, o arti e lannda makko ɓooyɗo, PDP, ɗo o wonti hooreejo luulndo, ñalnde 31 sulyee 2018. Saraki hollitii kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi PDP e nder wooteeji 2019, kono o dañii primaireeji ɗi Atiku Abubakar..[1][2][3].[4][5][6][7].[8][9][10],[11] [12][13]

ɓuuɓri.Saraki jibinaa ko ñalnde 19 lewru Duujal hitaande 1962 to Londres, to Florence Morenike Saraki e Olusola Saraki, gonnooɗo senaateer to leydi Nijeer ɗiɗaɓiri. Bukola saraki ko jom suudu biyeteeɗo Toyin Saraki (nee Ojora). Ɓe njogii ko ɓiɓɓe nayo. Ko ɓuri lollude e ɓiɓɓe makko ko Seni e Tosin Saraki.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Saraki janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos, ɗo o heɓi bakkaa makko e hitaande 1978. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Cheltenham, duɗal laamu to leydi Angalteer tuggi 1979 haa 1981.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Saraki golliima e opitaal Rush Green, to Essex, tuggi 1988 haa 1989. O woniino gardiiɗo banke Société Générale (Niiseer) Ltd tuggi 1990 haa 2000. E hitaande 2000, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii Sarassi hooreejo leydi ndii.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gomnaa lesdi Kwara

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2003, Bukola Saraki suɓaama ngam suɓugo hooreejo lesdi Kwara dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP) nden o fooli Gomnaajo lesdi Muhammed Lawal mo lanyol lesdi Naajeeriya fuu (ANPP). Ñalnde 29 mee 2003, o hunii, o artiraa e laamu e hitaande 2007.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko o guwerneer Kwara, Saraki ardiima peeje no ndema, e nder njuɓɓudi, e nder cellal, e nder jaŋde, e nder ƴellitaare semmbe e politik e nder nokkuuji. Ina jeyaa e golle makko mawɗe, noddude remooɓe ɓaleeɓe ummoriiɓe Zimbaabwee, fayde e diiwaan Kwara, e rokkude ɓe fartaŋŋe remde. Ɗum addani ɓe sosde porogaraam Shonga Farms, mo jooni woni ko e rewtineede e nder leydi Naajeeriya.O toɗɗaama kadi hooreejo kawral guwerneeruuji Naajeeriya.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Les laamu Saraki, Kwara laati jiha arandeere timminki kuugal semmbe jeytaare Naajeeriya. E ballondiral e Sosiyetee Power Holding mo leydi Naajeeriya, Saraki artiri semmbe e nder laylaytol Ganmo to Ilorin, e jokkondirde e ko ina tolnoo e 3 750 renndo teeru e laylaytol ngenndiwal, rewrude e ƴellitgol e udditgol 725 transformateur e 7 laylaytol. Kwara kadi timminii eɓɓaaɗe 4 elektoronik ko ɗum firti ko doole mbaɗti dartinde waktuuji 18–22 e ñalawma. 90% e yimɓe hoɗɓe e Kwara ina njogii lampaaji, so renndinaama e 30% e nder leydi Najeriya.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2007, Saraki wonti hooreejo kawtal guwerneeruuji lesdi Naajeeriya. Ko o hooreejo, Saraki ɓeydi semmbe lesdi maako nden o ardi darnde ngam jokkindiral ɓurngal wooɗugo e kawtal bee guwerneeruuji lesdi feere. Forum oo kadi ƴettii ballal ɓurngal moƴƴude e yaajde e nder leydi Nijeer.Siynude nanondiral (MOU) keewngal, e pelle winndereyankooje keewɗe ko wayi no Fooyre Bill & Melinda Gates, Banke Adunaajo, DFID, GAVI, UNICEF, PNUD.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko senaateer

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2011, caggal nde o timmini golle makko ɗiɗi e nder golle guwerneer diiwaan Kwara, Saraki suɓii hooreejo leydi ngam suɓaade hooreejo leydi Kwara. O dañii, o lomtii miñiiko debbo biyeteeɗo Gbemisola Saraki-Forowa. O toɗɗaa ko hooreejo goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e weeyo e ekolosii, kadi o jeyaa ko e goomu Senaa toppitiiɗo luumooji kapitaal e kaalis. Senator Saraki waɗii kampaañ mum no feewi ko feewti e cellal, kisal nguura, jaŋde e nokkuuji - ina ɗaɓɓi semmbinde sariyaaji ko faati e laɓɓingol nokkuuji petroŋ. E hitaande 2010, Saraki naati e caɗeele tooke leɗɗe e nder diiwaan Zamfara.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jaagorɗo ko feewti e caggal leydi Mark Simmonds hawri e senateer Saraki mo leydi Najeriya to Londres, ñalnde 26 lewru bowte hitaande 2013.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Saraki pusɗi motion nder suudu sarɗiiji ngam darnugo laamu ballal petrol haa lesdi Naajeeriya, ko...sariyaaji jowitiiɗi e laɓɓingol nokkuuji petroŋ. E hitaande 2010, Saraki naati e caɗeele tooke leɗɗe e nder diiwaan Zamfara.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jaagorɗo ko feewti e caggal leydi Mark Simmonds hawri e senateer Saraki mo leydi Najeriya to Londres, ñalnde 26 lewru bowte hitaande 2013.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Saraki pus motion nder Senaa ngam timminki laamu ballal petrol haa lesdi Naajeeriya, ko laarani ɓustugo jawdi lesdi Naajeeriya.Motionji goɗɗi e kuuɗe terɗe leydi ndi'i ɗe o walli, hawti bee kuuɗe 2012, kuuɗe 2012 ɗe kuuɗe ɗen ɗon mari haaje ngam heɓuki limngal petrolji lesdi ndi'i 2013. E hitaande 2013, Saraki sosi GLOBE Naajeeriya ngam won’de fedde nde wonaa laamuyankoore nde fedde nde wonaa laamuyankoore (GLOBE International), nde sosi fedde nde wonaa laamuyankoore ngam ƴellitde sariyaaji e ƴellitaare duumotoonde e nder leydi Nijeer. Jooni o woni hooreejo GLOBE Nigeria. Saraki kadi haaliino e kampaañ mum e nder winndere ndee ko fayti e geɗe bayɗe no moƴƴinde laamu, ustude laddeeji e ƴellitaare faggudu.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hooreejo Senaa

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal nde o suɓaa kadi e wooteeji gardagol leydi 2015, o suɓaama ñalnde 9 lewru juko hitaande 2015, tawi o suɓaama hooreejo leydi Senaa, tawi ko fedde hakkunde lanndaaji ɗii, tawi ina waɗi senateeruuji PDP e APC. Saraki ina joginoo luural mawngal e senateer Ahmed Ibrahim Lawan mo fedde senateeruuji cuɓaaɓe e nder APC ɓuri yiɗde. Cukko makko, senaateer Ike Ekweremadu, yalti caggal wooteeji ɗi ɓe mbaɗi, ɗi ɓe ndartini. Hooreejo Senaa Bukola Saraki e delegaasiyoŋ senaateeruuji njilliima Maiduguri, diiwaan Borno ñalnde 3 lewru bowte hitaande 2015 ngam heɓde ƴeewndo dow leydi ko feewti e bonnugol ngol fedde ownooɓe wiyeteende Boko Haram waɗi to bannge worgo-fuɗnaange leydi Naajeeriya, e goffer konnguɗi yaakaare e yimɓe gonɓe e nder leydi ndii. Delegaasiyoŋ oo ko adii fof ko e ardorde Senaa gila nde fitinaaji ɗii puɗɗii.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E nder laamu makko, Senaa mo o ardii oo, ɓurii Senaa ɓennuɗo oo fof e nder daartol leydi Naajeeriya, o ƴetti kuule 201, o laɓɓini 138 ɗaɓɓaande renndo. Ko ɓooyaani koo, kuulal laamu petroŋ ngal Senaa Naajeeriya ƴetti, ngal hooreejo leydi Naajeeriya Muhammadu Buhari salii ngal, ngal hollitii wonde ngal ustii doole hooreejo leydi ndii. Bill oo, ko Asamblee ngenndiijo leydi Najeriya ƴetti ɗum ngam ƴellitde laaɓal e njuɓɓudi laamu e nder njuɓɓudi ndii.Nyannde 6 lewru juko hitaande 2019, Saraki waɗii konngol mum e nder batu cakkitiingu ngu Senaa 8ɓo.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yiɗde hooreejo leydi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2011, Saraki hollitii kanndidaagal mum e woote gardagol leydi, kono caggal ɗuum o woppi laamu ngam wallitde kanndidaa gonɗo e nanondiral worgo, hono Atiku Abubakar. Saraki ko hannde tergal lannda demokaraasi yimɓe (PDP), ko adii ɗuum ko tergal lannda “All Progressives Congress” (APC). O ummiima e Kongres All Progressives ñalnde 31 sulyee 2018, balɗe seeɗa caggal nde senaateeruuji 14 ummii e lannda luulndo (PDP). O aybini ƴamol maako ngam munyaago yimɓe marɓe semmbe nder lannda maako Saraki anndini kampaniire maako ngam suɓol hooreejo lesdi PDP nder cuɓi 2019, ammaa o majjini primaires haa Atiku Abubakar.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal mum o anndinaama wonde gardiiɗo kampaañ Atiku Abubakar ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e hitaande 2019, nde o fooli hooreejo leydi jooni oo, hono Muhammadu Buhari. Ngam saabaade miijo luulndiingo laamu Saraki e hitaande 2018, wiyeteengo dille Ó tó gẹ́, Saraki dañii jooɗorde senateer mum e juuɗe Doktoor Ibrahim Oloriegbe mo APC. O suɓii fotde 68 994 woote ɗe Oloriegbe heɓi e 123 808 woote ɗe Oloriegbe heɓi e nder diiwanuuji nay laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senateeruuji hakkundeeji Kwara, ko ɗum woni ko ɓuri 54 000 woote (PDP) ngam wooteeji mawɗi 2023.O fooli ɗum ko Atiku Abubakar mo ɓuri heewde woote e 371 woote, rewi heen ko Nyesom Wike e 237 woote e Saraki e 70 woote e woote gardagol leydi (PDP) ɗe mbaɗi to MKO Stadium National, Abbiola22 2022.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko fenaande

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Dr Bukola Saraki ina jokki e haɓaade e salaade kala ko ina haɓa e neɗɗo mum, kadi o dañii heen geɗe keewɗe e nder ñaawirɗe ngam ɗuum.O siftinii kadi tuume ɗee ko vendettas politik e "witch-hunts"Nanndaani e ko ɓuri heewde e yontaaji makko politik, Saraki wonnoo ko alɗuɗo no feewi ko adii nde o dañata nafoore e njulaagu naatde e politik e hitaande 2000.Fedde mawnde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ƴeew kadi: Société générale

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Tuggi 1990 haa 2000, Saraki wonnoo ko gardiiɗo Banke mawɗo leydi Nijeer (SGBN) Ltd. Direkteeruuji Societe Generale Bank maa tuume caggal ɗuum e njuɓɓudi bonndi e kaalis depositooruuji, ko hooreejo Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) Nuhu Ribadu, mo caggal ɗuum itti e golle mum.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2012, caggal ñaawirɗi keewɗi SGBN wayli innde mum wonti Heritage Bank, jeyaa ko e bankeeji ɓurɗi heewde jawdi e nder leydi Najeriya, jogiiɗi jawdi ko ina tolnoo e miliyaaruuji 1,5 dolaar Amerik. Ina laaɓi kadi wonde won masiŋaaji hiisaaji ngam jippinde banke oo ngam ustude natal Saraki.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kaayitaaji Aljanna

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ƴeew kadi: Kaayitaaji Aljanna

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E lewru noowammbar 2017 wiɗto waɗaango e Fedde Adunaare Jaayndeyaagal Wiɗtooji, hollitii innde makko e doggol politikaaji inniraaɗi e tuumeede « Paradise Papers ». E wiyde humpitooji yaltinaaɗi e nder binndanɗe Panama, ko Bukola Saraki joginoo ɗum kono e sahaa nde ɗeen peeñcu peeñninaa, hay gooto e ɗeen jeyiiji gonɗi e nder geec, haalaaka e nder bayyinaango laawɗungo Saraki.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E lewru Siilo hitaande 2018, Ñaawirde Toownde leydi Naajeeriya yaltinii Saraki e denndaangal tuume ɗe laamu leydi Naajeeriya fawi e makko - o hollitii wonde bayyinaango ngo Saraki holliti e jawdi mum e nder golle mum laamu fof ko "goongɗinɓe e laaɓtuɓe".

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñamaale Pari Club

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

EFCC hollitii wonde ina tuuma wallidiiɓe hooreejo leydi Senaa, hono Bukola Saraki, e nder tuumamuuya mum en, ko ina tolnoo e miliyaaruuji tati e feccere (3,5 miliyaar ugiyya) ummoraade e njoɓdi ñamaale Paris Club. Wiɗto EFCC ngoo hollitaama e hooreejo leydi ndii, hono Muhammadu Buhari, e nder ciimtol ngol o waɗi ñalnde 10 mars, balɗe joy ko adii nde Senaa jaɓata hooreejo EFCC, hono Ibrahim Magu.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Offa wuyɓe wiɗto

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñalnde 5 abriil 2018, wuyɓe jogiiɓe kaɓirɗe njani e bankeeji joy njulaagu e nder renndo Offa, to diiwaan Kwara, mbari heen ko famɗi fof 30 neɗɗo, tawi heen poliseeɓe. Saraki noddaama diga Polis'en lesdi Naajeeriya ngam ƴamɗe—ngam kuugal ngal Inspecteur General Polis'en waɗi ngam nastugo mo. Kono caggal ɗuum o laɓɓinaama e denndaangal tuume. Duuɓi tati caggal ɗuum, ɗaɓɓaaɗe ngaddaama yeeso Ñaawirde Toownde Kwara ngam ƴeewde joofgol SARS ñalnde 6 lewru Yarkomaa 2021, tawi ko yimɓe ɗiɗo mbiyata ko ofiseeji fedde toppitiinde ko fayti e wuyɓe (SARS) fusi, ndokkii ɓe naatde e Bukola Saraki e wuyɓe 2018 rewrude e tor Offature.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jaɓɓugol jawdi ndi rewaani laawol e hootde Saraki

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñalnde 16 lewru juko hitaande 2020, ñaawirde toownde fedde nde to Lagos wayli yamiroore ƴettugol jawdi, nden yamiri laamu fedde nde yo yoɓ cuuɗi Saraki to Ilorin, diiwaan Kwara.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yeeyde e huutoraade jawdi laamu Kwara tawa ko e laawol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E lewru mee 2021, komisiyoŋ ñaawoore ngam ƴeewde yeeyde jawdi laamu diiwaan Kwara hakkunde lewru mee 1999 e lewru mee 2019, komisiyoŋ mo guwerneer diiwaan Kwara AbdulRahman AbdulRazaq sosi, tuumi Saraki yeeyde jawdi diiwaan oo e cogguuji ɗi o sikkata ina famɗi no feewi e Sarad a cromen makko Abdulfatah Ahmed ngam ñaaweede. Saraki, e Ahmed e woɓɓe, mbi'aama ɓe soodi jawdi laamu haa yaasi lesdi ndi'i, ɓe ɗon ƴama Shonga Farms bee jawdi feere. Saraki yeddi njuɓɓudi bonndi, o wiyi komisiyoŋ o noddaani mo ngam jaabaade. Saraki wiyi kadi wonde komisiyoŋ oo ina joginoo fenaande, tee tan ko eɓɓoore AbdulRazaq ngam « taƴde » ardiiɓe ɗum ɓee.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Bukola Saraki laati hooreejo lesdi Naajeeriya arandejum hokkaama umroore nannguki, nde Danladi Umar, hooreejo hukuuma hakkilanki kuuɗe ɗen, hokki umroore nanngugo Saraki nyande 18 lewru Seeɗto hitaande 2015.Bukola Saraki laati hooreejo lesdi Naajeeriya arandejum hokkaama umroore nannguki, nde Danladi Umar, hooreejo hukuuma hakkilanki kuuɗe ɗen, hokki umroore nanngugo Saraki nyande 18 lewru Seeɗto hitaande 2015.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñaawirde Koɗki

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Biro toppitiiɗo ko fayti e njuɓɓudi (Biro de conduite) hollitii ñaawoore adannde 13 nde Saraki tuumanoo e hitaande 2015. Caggal ɗuum ɓeydaama haa 22 ñaawoore. Ñaawooje ɗee jowitiiɗe e keɓgol makko nde o woni e laamu ndee e waɗde bayyinaango fenaande e jawdi makko.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Dowlaaji leydi Naajeeriya e kuuɗe ɗen haɗataa ardiiɓe laamu ƴettude ñamaale walla soodde jawdi e nder leydi Naajeeriya walla caggal leydi. Saraki jaɓaama wonde alɗuɗo ko adii nde o naatata e golle laamu, ko ɗum seedtini ɗum e Biro toppitiiɗo ko fayti e njuɓɓudi (Code de conduite) seedtinoowo bayyinaango jawdi makko ko adii nde o naatata e golle laamu. Ñalnde 18 mars 2016, Kanu Agabi, hooreejo awokaaji Saraki, gonnooɗo awokaa mawɗo leydi Nijeer, ardii delegaasiyoŋ 79 awokaaji ngam daranaade Saraki to ñaawirdu nduu.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñalnde alarba 14 lewru juko hitaande 2017, Ñaawirde Toownde (Code de Conduite) yaltinii, yaltinii Saraki e tuumeede 18 tuumeede fenaande e nder tuumeede bayyinaango jawdi fenaande ngo laamu fedde ndee fawi e dow makko e lewru suwee 2015. E ndeeɗoo ñaawoore, CCT ƴettii denndaangal luure jowitiiɗe e bayyinaango fenaande Saraki, e wiyde wonde ko o jom golle laamu, o gollotoo ko e jawdi to bannge geec.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñaawirde kuuge

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hay so tawii ñaawoore CCT ndee yaltinii Saraki e denndaangal kuule 18 ɗe o tuumanoo ɗee, sabu ñaawoore ndee ina waawi hollirde ko tuumaa ko ina wona sikkitaare, laamu leydi Najeriya, ina sikkaa, waɗii wullitaango. Ndeen Ñaawirde Kuuge Winndereere yamiri yo ñaawirde ndee ñaaw Saraki e kuule tati e nder 18 kuule baylaaɗe, jowitiiɗe e bayyinaango fenaande jawdi ndi laamu fedde ndee addi e makko. Ñaawirde kuuge winndereere ndee wiyi kadi wonde ñaawoore ndee waawaano addude hujjaaji ngam tabitinde 15 e nder kuule ɓurɗe yiɗeede e Saraki.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñaawirde toownde leydi Najeriya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñalnde aset 6 lewru juko hitaande 2018, Ñaawirde Toownde leydi Najeriya jaɓi denndaangal tuume 18 ɗe Saraki tuumanoo, ko wayi no fenaande e bayyinaango jawdi fenaande. E nder ñaawoore 6 sulyee ndee, goomu Ñaawirde Toownde, tawi ina waɗi terɗe joy, tawi ko ñaawoowo biyeteeɗo Dattijo Mohammed, wiyi wonde kuulal ngal ñaawirde kuuge ƴetti ngam nanondirde e ñaawirdu nduu e fooftere wootere, yamirde yo Saraki artu e CCT e fooftere woɗnde, ko « somersault judiciaire ». Ko ɗum waɗi ñaawirde ndee tabitinii kuulal ngal Ñaawirde Toownde (Code de conduite) ƴetti e lewru suwee 2017, ngal wiyi wonde ñaawoore ndee waawaano hollirde haala ka Dr. Saraki.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Tiitooɗe, styles e teddungal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Tiitooɗe e styles

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Saraki waɗtaa Turaki emiraaji Ilorin e sahaa nde o woni guwerneer.[91] (Turaki ko ofisee to ñaawirdu e nder laamlaamuuji Hausa-Fulani.)Duuɓi keewɗi caggal ɗuum, Emir Ilorin ƴetti mo e jappeere Waziri (walla gardiiɗo jaagorɗe) Ilorin.Tiitoonde ndee ko baaba makko (Saraki) maayɗo joginoo ɗum ko adii ɗuum.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Saraki woni guwerneer Naajeeriya arandeejo mo hokkaama tedduŋgal lesdi Naajeeriya (CON) nder hitaande 2010.Gomnatiiji feere feere boo keɓii caakaaru ndu'u nder hitaande nde'e.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O toɗɗaa ko e diiso ardorde Fedde Adunaare toppitiinde ko fayti e coodguuli laaɓtuɗi, eɓɓaande nde Fedde Ngenndiije Dentuɗe ardii.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñalnde 19 abriil 2019 Doktoor Abubakar Bukola Saraki toɗɗaama "Ambassadeur-at-Large" Goomu winndereyankeewu toppitiingu jojjanɗe aadee (IHRC).

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gese Shonga

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Doggol yimɓe Hausa en

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Doggol guwerneeruuji diiwaan Kwara

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  1. https://en.wikipedia.org/wiki/Bukola_Saraki#cite_note-6
  2. "How my brother 'failed' Kwara - Saraki's sister" (in Engeleere). 16 March 2019. Retrieved 24 February 2022.
  3. Ibifubara Abbiyesuku (16 May 2022). "#RoadTo2023 Spotlight: Profile of Abubakar Bukola Saraki | Presidential Series". Retrieved 28 June 2022.Template:Dead link
  4. Akintoye, K. (9 June 2015). "Bukola Saraki Emerges Senate President, Ekweremadu Emerges Deputy". channelstv.com.
  5. Ojo, Ebunoluwa (8 September 2019). "Bukola Saraki - Biography And Political History Of Abubakar Bukola Saraki". Entrepreneurs In Nigeria (in Engeleere). Retrieved 28 May 2020.Template:Dead link
  6. Premium Times (9 June 2015). "Bukola Saraki elected Senate President". Premium Times. Retrieved 28 June 2022.
  7. DEMOLA AKINYEMI (8 March 2013). "Bukola Saraki: The new face of Kwara politics?". Vanguard. Retrieved 28 June 2022.
  8. "Why I decamp from APC to PDP – Bukola Saraki" (in Engeleere). Archived from the original on 31 July 2018. Retrieved 31 July 2018.
  9. Nwosu, Philip (31 July 2018). "Why I decamp from APC to PDP – Bukola Saraki". The Sun. Retrieved 28 June 2022.
  10. Ronke Sanya (31 July 2018). "Senate President Saraki Dumps APC". Channels TV. Retrieved 28 June 2022.
  11. "UPDATED: Saraki declares his intention to run for presidency" (in Engeleere). Archived from the original on 30 August 2018. Retrieved 30 August 2018.
  12. "Saraki named Atiku's Presidential Campaign Council Director General" (in Engeleere). Archived from the original on 17 October 2018. Retrieved 16 October 2018.
  13. "Saraki declares intention to run for president in 2023". Punch Newspapers (in Engeleere). 26 January 2022. Retrieved 23 February 2022.
  14. "Dr. Abubakar Bukola Saraki". Dr. Abubakar Bukola Saraki. Archived from the original on 8 April 2010. Retrieved 6 December 2009.
  15. "Senator (Dr.) Abubakar Bukola Saraki". www.senatepresident.gov.ng. Archived from the original on 13 August 2018. Retrieved 13 August 2018.
  16. "Bukola Saraki: Epitome of service, standard and pace-setting at 50". The Sun. Archived from the original on 24 October 2014. Retrieved 19 December 2012.
  17. "Investment Opportunity in Kwara State". Investor.ng. Archived from the original on 12 April 2015. Retrieved 24 March 2014.
  18. "FLAG-OFF OF MALARIA-FREE KWARA". Ilorin.info. Archived from the original on 22 August 2017. Retrieved 22 September 2008.
  19. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named :0
  20. "Zimbabwe farmers a boon for Nigerian agriculture". Reuters. Archived from the original on 9 June 2011. Retrieved 19 November 2009.
  21. "History". www.nggovernorsforum.org. Archived from the original on 22 October 2018. Retrieved 22 October 2018.
  22. Adams, Odunayo (21 September 2015). "Saraki Is A British Citizen - UK Authority". Retrieved 13 June 2019.
  23. "Bukola Saraki Biography / Profile". www.manpower.com.ng. 2022.
  24. "Toyin Ojora Saraki". Archived from the original on 26 September 2015. Retrieved 16 September 2015.
  25. "Saraki attends Djokovic's match at Wimbledon". The City Gazette. 11 July 2023. Retrieved 1 August 2023.