Jump to content

Bungoma

Iwde to Wikipedia
Bungoma
city
LesdiKenya Taƴto
Nder laamooreWestern Province Taƴto
Jonde kwa'odineto0°34′0″N 34°34′0″E Taƴto
Postal code50200 Taƴto
Map
Bungoma ko laamorgo diiwaan Bungoma to leydi Kenya. Nde sosaa ko e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire ko nokku njulaagu. Nde woni ko e diiwaan Hirnaange Keñiya, ɓuuɓɗo, e les tufnde Elgon, tufnde ɗiɗmere ɓurnde toowde e Keñiya. Wuro ngo e nokkuuji koɗdiiɗi e mum ina jeyaa e nokkuuji ɓurɗi heewde toɓooli e nder leydi Keñiya, ɗum noon Bungoma ina jeyaa e nokkuuji ɓurɗi teeŋtude e nokkuuji nguura e nder leydi ndii.[1]

Inde Bungoma inniraa ko e leñol Bong'omek e nder renndo Kalenjin. Renndo Bong'omek hoɗiino e Bungoma ganndiraaɗo hannde oo nde tawnoo ko kamɓe tan mbaawi hoɗde toon. Ñawuuji ina keewi kadi sabu Bong'om ɓuri hakkille (ng'om) ɓe mbaawi wuurde toon.

Bungomek en, caggal ɗuum Bukusu en ndiiwi ɗum en, kono innde Bungoma ndee, e tuugnaade e golle maɓɓe, heddii.[2]

Sigga Demal woni golle faggudu ɓurɗe teeŋtude e nder diiwaan hee. Diiwaan Bungoma ina fawii e ndema kaaƴe, ina jeyaa e ko ɓuri mawnude e nokkuuji suukara e nder leydi ndi, kam e nokkuuji keewɗi ɗi njulaagu tokoosi. Maaro kadi ina remee ngam wuurde, e saraaji njuumri perle e njuumri. Demal kosam ina yaaji, kam e ndema colli. Won cirko turism tokooso kono teeŋtuɗo, jowitiingo e kewuuji taƴgol duuɓi ɗiɗi ɗi leƴƴi Bukusu, Tachoni e Sabaot ɓuri waɗde.

Gaa gaa peewnugol suukara, wuro ngoo ina waɗi kadi gollorɗe peewnugol goɗɗe keewɗe ko wayi no : njulaagu maaro, njulaagu mawngu, njulaagu kosam e njulaagu palastik. Golle peewnugol tokoose goɗɗe ina njeyaa heen : peewnugol njamndi, peewnugol njamndi, garaaji e peewnugol otooji.

Sektora sarwisaaji oo kadi ina ɓuuɓi no feewi. Ina woodi sekteer njulaagu keewɗo golle, tawi ko markeeji nokkuuji ɗii ɓuri heewde, bankeeji keewɗi, sosiyeteeji asiraaji e oteluuji mawɗi ngam wallitde cirkooji turism nokkuuji ɗii.

Yiyngo

Konu Kisal to Bungoma Golle faggudu ɓurɗe mawnude e nokku hee ko ndema kaaƴe. Ko ɗum waɗi ko ɓuri 67000 remoowo ina fawii e sosiyetee Nzoia Sugar Ltd. Hawreeji arandeeji ɗii mballiri ɗum ko laawol laana njoorndi Kenya-Uganndaa ngol rewata wuro ngo. Ko ɓuuɓri njulaagu Webuye e sosiyetee Nzoia Sugar Company gonɗo e hare, waɗii caɗeele faggudu e nder diiwaan hee. Malakisi Ginnery mo fawii tan ko e ndema cotton e nder diiwaan Bungoma e diiwanuuji koɗdiiɗi hono Busia, ina hatojini e duuɓi ngam daranaade koyɗe mum sabu ŋakkeende cotton e yimɓe seeɗa njaɓɓorii ndema cotton. E nder wuro Malikisi, British American Tobacco (BAT) kadi ina joginoo soodgol leɗɗe tabitngol kadi ina wallita e wallitde hoɗɓe e feccere e diiwaan Bungoma mo fuɗɗii jaɓɓaade ndema Tuubaako. Ko ɓuri heewde e yimɓe gollotooɓe toon ko adii ina njiyloo golle goɗɗe won heen ko ngummii haa laaɓi cer e nder diiwanuuji goɗɗi.

Jaŋde toownde mawnde ina jeyaa heen Duɗal ganndal e karallaagal Sang'alo, nokku janngirde Mabanga Farmer, Duɗal janngirde SACRED, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Kibabii e Duɗal The Friends Kamusinga.

Guwerneer Bungoma, hono Kenneth Lusaka, suɓaama e wooteeji 2022; o lomtii Wycliffe Wangamati, cuɓaaɗo e hitaande 2017. Ko adii ɗuum, meer wuro Bungoma ko Barasa Mbinga mo Ford-Kenya, mo fooli meer gadano Majimbo Okumu mo ODM e woote meer 2009, ɗe dipiteeji Bungoma cuɓii. Seneraal leydi Bungoma woni Hon. Daawuuda wafula wakkoli.

Ƴeew kadi Gareeji laaɗe diwooje to leydi Keñiya Goforneer Bungoma jooni oo ko Kenneth Makelo Lusaka caggal nde o fooli Wycliffe Wangamati e wooteeji lewru ut 2022.

Tuugnorgal

  1. https://web.archive.org/web/20171114193446/https://www.knbs.or.ke/publications/
  2. https://www.tuko.co.ke/387271-bukusu-circumcision-practices-age-groups-dumbfounding-myths.html