Jump to content

Callan pack hospital

Iwde to Wikipedia

Ospitaal Callan Park ngam majjere e nder hitaande dubi alif (1878–1914) ko nokku gonnooɗo e limto ndonaandi, ko caggal ɗuum, e nder yontaaji, huutortenoo ko no duɗal jaaɓi haaɗtirde nii,[5] tawa ko e nder laabi Callan Park, nokku e dow... daande maayo Iron Cove to Lilyfield, wuro Sidney, to leydi Nuwel Galles, to Ostarali. E hitaande dubi alif 1915, nokku oo inniraa ko opitaal hakkille Callan Park, kadi e hitaande 1976, o inniraa ko opitaal Callan Park. Gila 1994, nokku oo ina wiyee Hospitaal Rozelle. E lewru abriil 2008, denndaangal golle e ñawɓe opitaal Rozelle, njaltinaama to opitaal Concord. Sariya Callan Park (Kuule keertiiɗe), 2002 (NSW) ina haɗi kuutoragol nokku oo e yeeso ngam cellal, jaŋde toownde e kuutoragol renndo.

E hitaande 2015, laamu New South Wales jaɓii peeje mawɗe ngam nokku oo fotde 61 ektaar (150 ektaar) e jogaade jeyi leydi e jokkondiral e Munisipaal Leichhardt haa nde sosde hoolaare ngam yuɓɓinde kuutoragol nokku oo jokkuɗo e wonde nokku wellitaare , ina hawra e kuutoragol cellal, renndo e jaŋde.[1] Lootooɓe jooni ɓee ina njeyaa heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Sydney, Writing NSW (ko adii ɗuum ko nokku binndol New South Wales), e nokku ɗo Ambulance New South Wales woni ɗoo.

Ko woni hannde koo ina waɗi mahaaɗe e cuuɗi juɓɓule kaaƴe ɗe tuugnii ko e diidi mahooɓe koloñaal en, James Barnet e Mortimer Lewis e nokkuuji ɗi ganndo leɗɗe, Charles Moore, sosɗo Jardinuuji Botaniiji Laamɗo, peewni. Nokku oo winnditaama e binnditagol ndonaandi New South Wales ñalnde 2 abriil 1999.[6][7]

Tariya

Asilo keso, nokku Callan, Sidney, hitaande 1879

Opitaal Rozelle.

Koolol Kirkbride, nokku Callan.

Gooto e nate kaaƴe keewɗe e nder laabi safrirde, ina gasa tawa ko golle ñawɓe ɓooyɓe. Kuutoragol koɗki, fuɗɗoode koloñaal e hoɗorde Ko adii koɗki Oropnaaɓe, leñol walla fedde Wangal ina hoɗi e nokku hee, leydi mum en ina yaaji e maayo Parramatta gila hedde Petersham feewde worgo. Wangal en ina njeyaa e leƴƴi Eora walla Dharug. Sabu rafi mboros oo hakkunde 1789 e 1790 e ƴellitaare leydi Orop, ko ina wona 50 neɗɗo tan ummoriiɓe e galleeji Dharug ina nguurnoo e nokku Sydney e hitaande 1900.[8][6]

Kolonizaasiyoŋ Oropnaaɓe gadano e nder diiwaan hee, sosaa ko e dokkal leydi 15 hakkunde 1789 e 1821. Nokkuuji hirnaange duunde ndee ina leeli ƴellitaade, kono dokkal leydi caggal ɗuum ina waɗi nafoore mawnde e ƴellitgol opitaal Rozelle.[8][6] Francis Lloyd heɓi ektaaruuji 50 e hitaande 1819, Luke Ralph heɓi ektaaruuji 50 e hitaande 1821, o inniri ɗum "Fairlight". Ɗee dokke jokkondirɗe ina njahdi e Long walla Iron Cove haa e Rozelle Bay. To bannge hirnaange maɓɓe, Lawrence Butler heɓi 100 ektaar e hitaande 1819.[9] Ɗee dokke e kitaale 1840 ngoni ko e jeyi gooto, ɗe ngonti jeyi Garry Owen, caggal ɗuum anndiraa Callan Park.[6]

To bannge hirnaange dokkal Butler ngal, ko dokkal John Austen ngal 100 ektaar, ngal o heɓi e hitaande 1819. Ndeeɗoo estaad ina wiyee Spring Cove, kono e kitaale 1840, ina wiyee Austenham. Ɗuum seerndi ɗum e estaad Garry Owen ko laabi ɗi njuuteendi mum tolnii e fuɗnaange laawol Wharf. Broughton Hall (mahaaɗo e kitaale 1840) ko gooto e cuuɗi ɗiɗi mawɗi mahaaɗi e ndeeɗoo nokku : haa jooni ko ɗoon woni "Clinique Psychiatrique Broughton Hall", mo seerti e opitaal Callan Park duuɓi keewɗi, maa ɗum hawru ngam waɗde opitaal Rozelle e hitaande 1976 .[10][6]

Garry Owen House mahiraa ko e nokku biyeteeɗo oo hedde hitaande 1839 ngam joom nokku oo, hono Ryan Brenan. Ina gasa tawa ko Mortimer Lewis, mahoowo koloñaal, waɗi ɗum. Sifaa jooni oo e estaad oo hollitii "dame mum njamndi mboɗeeri, ɗe ngalaa ko nanndi e mum en, ina mballita e dow pillars belɗi, kala heen ina waɗi kaaƴe e pedestal e cappanɗe, e laawol serpentine belngol, laawol ngol ina waɗi leɗɗe e leɗɗe cuɓaaɗe, 1 /8 kiloomeeteer njuuteendi". Brenan jibinaa ko to Garry Owen to leydi Irlande. O ari to New South Wales e hitaande 1834 kanko e debbo makko ɗiɗaɓo. Brenan ina anndiranoo Guwerneer Bourke (mo Irlannda kadi), o toɗɗii Brenan yo won Koronaawiris e hitaande 1835, e Magistrat Polis e hitaande 1836. Brenan dañii golle mum e nder depression 1844. E hitaande 1843 yeeyirde waɗi to Garry Owen denndaangal kaɓirɗe galle oo. E hitaande 1845 o woppi hakkeeji jeyi Garry Owen.[6]

E hitaande 1864 walla 1865 (iwdiiji ɗii ina ceerti), Brenan yeeyi leydi ndii e juuɗe jom jawdi en to Sidney biyeteeɗo John Gordon, o ummii o fayi Maitland. Gordon wayli innde nokku oo Callan Park, e hitaande 1873 o fecci leydi ndii ngam yeeyde ɗum, waɗti ɗum nokku keso gonɗo sara ndiyam.

Opitaal Park Callan E hitaande 1873 laamu koloñaal New South Wales soodi nokku Callan Park, anndiraaɗo e oon sahaa "Callan Estates", e faandaare mahde nokku mawɗo ngam ustude keewal yimɓe to opitaal Gladesville ngam ñawɓe, to Bedlam Point, saraaji Tarban e nder wuro Gladesville. Asilo lunatic keso oo waɗiraa ko e miijo Doktoor Thomas Kirkbride, Ameriknaajo. Charles Moore, gardinooɗo Jardin Botanique e oon sahaa, halfinaa (re-)faccirde nokku oo.[6] Ndeen galle Garry Owen ƴettaa ko e hitaande 1875-86; hay so alte