Jump to content

Campbelltown and Camden Hospitals

Iwde to Wikipedia
Campbelltown and Camden Hospitals
hospital
Golle imaaɗe1985 Taƴto
AffiliationWestern Sydney University Taƴto
LesdiOsterliya Taƴto
Nder laamooreCampbelltown Taƴto
Jonde kwa'odineto34°3′45″S 150°41′38″E Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.swslhd.nsw.gov.au/ccq/ Taƴto
Emergency servicesavailable Taƴto
Map

Opitaaluuji Camden e Campbelltown ko opitaaluuji laamu to New South Wales, gollotooɗi e diiwaan Macarthur to Sydney Fuɗnaange-rewo. Ospitaaluuji Camden e Campbelltown ina ngolloo e les njiimaandi njuɓɓudi gollordu wooturu, tawa ina waɗi golle e nder ospitaaluuji ɗiɗi ɗii kala.

Opitaal Kampel

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ospitaal Campbelltown, opitaal ɓurɗo mawnude (ko ɓuri 306 leeso ina waawi), ina gollina Departemaa Emergency 40 leeso 24 hojom e dow Toɓɓere mum 0. Ospitaal Campbelltown ED ina yiyra tataɓo ɓurɗo mawnude e limoore hollitooji e hitaande e nder New South Wales. sarwisaaji cellal sukaaɓe e ɓesnguuji, sarwisaaji cellal hakkille e sarwisaaji cellal dorog e alkol, e sarwisaaji cellal Aborigine en e renndo. Denndaangal cate safaara ina lomtiniree, tee opitaal oo ina waawi rokkude ko ɓuri heewde e golle seppooji. Sarwisaaji keertiiɗi ɗi ngalaa e opitaal Campbelltown, ko wayi no kardiyotorasik, neurosurgery, ophtalmologie, dermatologie e ñawuuji mborosaaji/mikrobiyoloji kilinik, ina ndokkee e sarwisaaji noddaango ummoraade e opitaal Liverpool.

Ospitaal Campbelltown ina jogii kadi sarwiis onkoloji mawɗo e departemaa sukaaɓe ɓurɗo mawnude e nder New South Wales caggal opitaaluuji sukaaɓe baɗaaɗi ɗii (Ospitaal sukaaɓe to Westmead, Ospitaal sukaaɓe Sydney to Randwick e ospitaal sukaaɓe John Hunter).

Ospitaal Campbelltown hannde ɓuri heewde ko galleeji nay mawɗi (Blok A, B, C e D), ko jiidaa e nokku ceertuɗo ngam safrude kanseer e nokkuuji cellal hakkillaaji sukaaɓe e mawɓe (galleeji Birunji, Waratah e Gna Ka Lun).

Ospitaal Campbelltown kadi ko galle duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney (WSU) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Macarthur, sara nokku ɗo opitaal oo woni hannde oo. Duɗal Clinical ina rokka janngooɓe WSU janngooɓe safaara e karallaagal clinical.

Daartol opitaal Kampel

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mahdi opitaal Campbelltown ko adii fof ko laamu Askin Liberal NSW fotnoo waɗde, e nder fodoore kampaañ woote, kono nde caggal ɗuum nde dawdi, nde ƴetti yiite ummoraade e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e oon sahaa, hono Gough Whitlam mo wootooɓe mum Werriwa ina mbaɗi e nder wuro Campbelltown to bannge worgo.

Kono, haa jooni, mahngo ngoo fuɗɗii, opitaal Campbelltown mo leeso 30 udditaa e dow laabi, ko hooreejo leydi NSW e oon sahaa, hono Neville Wran, ñalnde 1 oktoobar 1977 (oon galle ina wiyee hannde Block B opitaal Campbelltown).

E lewru abriil 1978, opitaal oo ɓeydii leɗɗe mum haa 120, tawi heen 10 ko leɗɗe sukaaɓe.

Blok C ɓeydaama e lewru suwee 1986, ɓeydi heen 210 leeso.[citation needed]

Nokkuure safaara kanseer Macarthur ɓeydaama e lewru feebariyee 2003.[citation needed]

Blok A ɓeydaama e hitaande 2006, rokki cuuɗi cafrirɗi kesi, departemaa keso toppitiiɗo ko fayti e cellal e cuuɗi cafrirɗi kesi e cuuɗi cafrirɗi toowɗi.[citation needed]

Blok D ɓeydaama e lewru ut 2015, moƴƴitingol golle safrooɓe yaltuɓe, ɓeydi heen jiimgol fijirde e cuuɗi cafrirɗi.

Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Hirnaange Sydney udditaa e hitaande 2007, e suudu janngirdu mum Macarthur udditaa e lewru abriil 2017.[citation needed]Ƴellitaare opitaal Campbelltown

Ñalnde 21 marse 2012, hooreejo leydi New South Wales e oon sahaa, hono Barry O’Farrell, habri peeje ngam ƴellitde golle mawɗe e opitaal Campbelltown.

Daawe 1 eɓɓaande ƴellitgol timmunde e hitaande 2016, yettinaa :

Ɓeydagol 248 nokku ɗo otooji ndarnetee

Ɓeydagol 90 leeso safrirde ina waawi jogaade 30 goɗɗo ;

Suuduuji jibinannde nay;

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Laboratuwaaruuji ɗiɗi kateteruuji ɓernde/suiteeji intervention ;

Yuɓɓo safrooɓe sukaaɓe ; be

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yaajde nokku ngam departemaaji keewɗi.

Ñalnde 17 lewru juko hitaande 2017, hooreejo leydi New South Wales e oon sahaa, hono Gladys Berejiklian, hollitii wonde maa Daawe 2 eɓɓaande ƴellitgol ndee fuɗɗo, nde yaajnata e ɓeyda mbaawka e sarwisaaji e nder departemaaji keewɗi kam e rokkude nokku ɗo otooji keewɗi ndarnetee toɓɓe jeeɗiɗi, tawi ina waɗi ko ina tolnoo e 800 nokku. Daawe ɗiɗmere ɗee ɗaminaaki joofde haa hitaande 2023.

Opitaal Camden

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ospitaal Camden, ɓurɗo famɗude e ɗiin ɗiɗi (ko ɓuri 74 leeso ina waawi), ko opitaal ɓurɗo heewde subacute, keeriiɗo e sarwisaaji kilinik cuɓaaɗi wonande yimɓe mawɓe ɓurɓe heewde wonduɓe e ngonka cellal ɓuuɓka walla ɓuuɓka, ko wayi no rehabilitaasiyoŋ, toppitagol palliyaal, ƴeewndo e njuɓɓudi geriatri, e psychogeriatric psychogeriatric.

Ospitaal Camden ina joginoo kadi Departemaa Emergency mo leeso jeetati, waktuuji 24 e nder Toɓɓere 2. Ko ɗoon kadi woni nokku ɗo Clinique Médicale Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Campbelltown e Camden (to konsultaaji keertiiɗi e nder safrirde) e nokku toppitiiɗo ɓesngu Karitane. Ospitaal Camden hannde ɓuri heewde ko galle mawɗo (Hodge Block) e bannge ndonu.

Daartol opitaal Camden

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

So tawii opitaal Campbelltown ɓuri opitaal Camden mawnude hannde, opitaal Camden ina jogii daartol ɓurngol juutde, sibu nokku mum duumotooɗo oo ina jokki e golle ko ina ɓura duuɓi 100.

Ñalnde 19 lewru bowte hitaande 1898, Diiso Municipaal Camden ƴetti miijo sosde opitaal cottage wonande municipaal oo. Ñalnde 12 abriil 1899, galle gonɗo e cuuɗi ɗiɗi, biyeteeɗo Edithville, gonɗo e laawol Mitchell, wayliima wonti suudu safrirdu 12 leeso.

Ñalnde 24 mee 1902, gardiiɗo jaagorɗe leydi New South Wales e oon sahaa, hono John See, udditi nokku duumotooɗo, baɗaaɗo ngam faandaare, ina waɗi leeso 12, hono opitaal Camden Cottage to Windmill Hill. E hitaande adannde golle mum, nde safrii 102 ñawɗo. E hitaande 1914, limoore ñawɓe safrooɓe ɓee ɓeydiima laabi ɗiɗi, tee opitaal cottage oo ina wondi e caɗeele, ko ɗuum waɗi laamu nguu felliti yoɓde yaajnude opitaal oo, tawi ko ɗum ƴellitii, udditaa kadi opitaal diiwaan Camden ñalnde 10 suwee 1916.

Ko suudu nay P.B. Hodge Block ɓeydaama e opitaal diiwaan Camden e lewru marse 1971, ɗum noon ina sowoo laabi ɗiɗi limoore leɗɗe ɗe opitaal oo waawi jogaade. E hitaande 1990, nokku ñalnde kala e nokku toppitiiɗo e reentaade mawɓe ɓeydaa heen, rewi heen ko nokku safrirde duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 2008, e nokku toppitiiɗo galleeji hoɗɓe Karitane, mo leeso jeetati e hitaande 2010.

  1. McGill, Jeff (28 October 2014). "Campbelltown City, interrupted". Macarthur Advertiser. Narellen, NSW. Retrieved 12 May 2020.
  2. Cogno, Luisa (10 November 2017). "Nurse Sue Pickett has spent her 31-year career working at Campbelltown Hospital and she honours its 40th birthday". The Daily Telegraph. Sydney, NSW. Retrieved 18 May 2020.
  3. Template:Cite press release
  4. "Camden Cottage Hospital". Retrieved 11 May 2020.
  5. "Camden Cottage Hospital". Retrieved 11 May 2020.
  6. "Camden Cottage Hospital". Retrieved 11 May 2020.
  7. "Camden Cottage Hospital". Retrieved 11 May 2020.