Central Hospital of Yaoundé
| Golle imaaɗe | 1933 |
|---|---|
| Lesdi | Kamerun |
| Nder laamoore | Yaounde |
| Jonde kwa'odineto | 3°52′17″N 11°30′37″E |
| Laawol ngol laamu anndani | http://www.hopitalcentral.org/nouveau/ |

Hôpital Central de Yaundé Yaoundé - HCY) ko opitaal to wuro Yaoundé, Cameruun sosaa ko e hitaande 1933. Ko opitaal ɓurɗo mawnude e Cameroun, Simon Pierre Tchoungui (1916-1997), gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Kameruun, wonnoo ko gardiiɗo safaara safrirde e hitaande 1960 hade mum toɗɗaade wonde jaagorgal cellal e hitaande 1961.[1][2][3]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal oo ko e fuɗɗoode ko nokku ñalawma, kono gila nde yahri e nder mbayliigaaji keewɗi, jooni ina rokka 24/7 toppitagol. Safaara VIH/SIDA ina jeyaa e porogaraamuuji mawɗi, tawi safaara ñalnde kala ina rewi fotde 12 000 neɗɗo ina nguuri e VIH e 3 600 neɗɗo ina njogii safaara ARV. Opitaal oo ina jeyaa e opitaaluuji ɗiɗi janngirɗi to Yaoundé, goɗɗo oo ko Hospitaal janngingol duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaounde.
Hitaande kala safrirde ndee ina waɗa ko ina tolnoo e 300 opereeji, ina wallita e ujunnaaje ujunnaaje jibinannde. Ospitaal oo ina jogii nokku ɓurɗo heewde mboros e nder wuro ngo. Wiɗto binndanɗe naatgol e hitaande 2007 hollitii ko ina tolnoo e 6 274 ñawɗo trauma naati e suudu safrirdu nduu. E nder heen, 71% ko worɓe, ɓe duuɓi mum en njahrata e 29 hitaande. 60% e gaañiiɓe ɓee ko e aksidaaji otooji, 22,5% ko e warngooji. Tuugnaade e nokku catchment, ko ɗum tolno toowɗo e gaañannde.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedSelfOverview - ↑ "Yaoundé". Health[e]Foundation. Retrieved 2012-07-26.
- ↑ DeLancey, Mark D.; Mbuh, Rebecca Neh (30 April 2010). Historical Dictionary of the Republic of Cameroon. Scarecrow Press. p. 360. ISBN 978-0-8108-5824-4. Retrieved 25 July 2012.