Jump to content

Chōnin

Iwde to Wikipedia
Chōnin
social class
Subclass ofurban resident Taƴto
Lesdinkeejum町人 Taƴto
LesdiJapan Taƴto
Time periodEdo period Taƴto

Chōnin (町人; "wuro") ko dental renndo ummoriingal e Japon e duuɓi gadani jamaanu Tokugawa. E nder renndo, nde hiisetenoo ko les njiimaandi konu samurai

Kalaas renndo

Fukagawa, Edo (Museum Fukagawa Edo)

Chōnin ummii ko e joka-machi walla gure laamorde e nder teeminannde sappo e jeegom. Ko ɓuri heewde e chōnin ko njulaagu, kono won heen ko sehilaaɓe. Nōmin (農民; "remooɓe") limtaaka e chōnin en. Caggal mum, remooɓe, gollooɓe, e gollotooɓe kadi ina njiytenoo e nder renndo.

So tawii chōnin en nganndaaka no feewi e ɓe ngonaa Japonnaaɓe no renndooji goɗɗi ɗii e nder Japon nii, ɓe mbaɗii darnde mawnde e ƴellitgol geɗe pinal Japon ko wayi no ukiyo-e, rakugo, e golle juuɗe. Miijooji estetik ko wayi no iki, tsū, e wabi-sabi kadi ƴellitaama e nder chōnin en. Ndee fedde e ƴellitaare pinal feeñii ko e laawol wonande terɗe fedde nde ngam taƴde ɓoggi renndo tiiɗɗi ɗi haɗata yimɓe yahrude yeeso e nder renndo. Terɗe chōnin en cuɓii ƴellitde pinal e nder renndooji mum en, ngam newnude terɗe renndo ngoo ummoraade e "yimɓe pinal". Ndee feere ina wiyee ko caggal njiimaandi njuɓɓudi iemoto e jamaanu Edo.Ƴellitaare renndo-faggudu chōnin ina jogii ko nanndi e ƴellitaare "bourgeoisie" to Hirnaange. E daawal gadanal jamaanu Tokugawa, ngalɗoo dental renndo ina joginoo doole goonga e nder renndo ngo hay so tawii noon dental warngooji ina joginoo haa hannde doole politik.

Gila e cakkital jamaanu Edo, chōnin alɗuɓe e remooɓe ina mbaawi naatde e fedde samurai en, tawa ina ndokka gokenin (御家人) kaalis keewɗo ngam ƴettude ɗum e nder galle samurai en, rokkeede darnde samurai en e njoɓdi mum en. Kaalis dokketeeɗo gokenin ina seerti fawaade e darnde mum : 1 000 ryo wonande yoriki e 500 ryo wonande kachi (徒士). Won e iwdi maɓɓe ƴettaa haa hatamoto (旗本) e jogaade darnde teeŋtunde e nder shogunate.Samuray en (kachi) leslesɓe ina mbaawi waylude golle, njaha e nder laylayti lesɗi, ko wayi no chōnin. Yeru, Takizawa Bakin wonti chōnin nde o gollodii e Tsutaya Juzaburō.

Iwdiiji

Saare njulaagu (Musée Fukagawa Edo)

E darorɗe teeminannde 17ɓiire, ɓamtaare e mawnugol Edo fuɗɗiima waɗde waylooji ɗi nganndaaka e nder njuɓɓudi renndo Tokugawa. Chōnin en, ɓe ngonnoo ko e les njiimaandi Edo (shinōkōshō, samurai-remooɓe-seernaaɓe-fiilooɓe, e chōnin ina hawra e pelle ɗiɗi gadiiɗe ɗee), ƴellitii to bannge renndo e faggudu e dow ballal daimyōs e samurai, ɓe ngonnoo ko e yiɗde yeeyde maaro mawɗo e cash.

Tuugnorgal.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

[1] The majority of chōnin were merchants, but some were craftsmen. Template:Nihongo were not considered chōnin. Later, peasants, servants, and workers were also considered members of the social class.[2].[3].[4].[5]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  1. Nishiyama, Matsunosuke (1997). Edo Culture: Daily Life and Diversions in Urban Japan, 1600-1868. Honolulu: University of Hawai'i Press. pp. 204. ISBN 0824817362.
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named :1
  3. Utley, Freda (2000). Japan's Feet of Clay, Volume IX. London: Taylor & Francis. p. 224. ISBN 0415218241.
  4. 御家人株 (in Saponeere). Kotobank. Archived from the original on 16 July 2024. Retrieved 16 July 2024.
  5. 近世後期の江戸における武家の養子と身分 滝沢馬琴を事例に (PDF) (in Saponeere). Ochanomizu University. Archived from the original (PDF) on 16 July 2024. Retrieved 16 July 2024.