Cham dance

Wamre cham (Tibet: เ , Wylie: 'cham) ko wamre wuurnde mask e kosam jokkondirnde e won e diineeji Budism Tibet e juuldeeji Budism.[1][2] Wamre ndee ina yahdi e jimɗi ɗi rewɓe ɓee njimrata, kuutortooɗi jimɗi aadaaji Tibet. Womɗe ɗee ina keewi rokkude jaŋde moraal jowitiinde e karuṇā (yurmeende) wonande tagooje gonɗe e hakkillaaji, ina mbaɗee ngam addude nafoore e kala annduɗo ɗum.[3][4]
Chams ina hiisee wonde ko sifaa miijo e sadak wonande laamɓe. Ardiiɗo cham oo ko jimoowo, jogorɗo jogaade waktu e kuutorgal percussion hono simmbaal, ko seerti e ɗuum ko Dramyin Cham, ɗo waktu jogortee huutoraade dramyin.
Helmere "danse seyɗaane" ko sifaa fijo ngo e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire, ummoriinde e miijooji hirnaange e koɗkiiji ɗi fijooɓe ɓee ɓoornotonoo.
Ko woni ha ton
Womooɓe ɗiɗo e nder womre cham to suudu dewal to Beijing, ñalnde 1 mars 1919.
Chams ina heewi hollirde geɗe ummoraade e nguurndam Padmasambhava, jannginoowo Nyingmapa mo teeminannde 9ɓiire, e seniiɓe woɗɓe.
Jeewte mawɗe ɗe Diiso Lhasa waɗi hakkunde jeewtooɓe ɗiɗo mawɓe walla dialektik en, Moheyan e Kamalaśīla ina cifaa, ina hollira e nder jimɗi cham keertiiɗi baɗeteeɗi hitaande kala to Monastery Kumbum to Qinghai. Iteraasiyoŋ gooto e ndeeɗoo jimɗi ina waɗee ñalnde aset Losar, hitaande hesere Tibet, ngam siftorde warngo laamɗo Tibet bonɗo biyeteeɗo Langdarma e hitaande 841 caggal Iisaa, tawi ko moñño gooto ina wiyee Lhalung Pelgyi Dorje. Monk oo, ɓoorniiɗo wutte ɓaleejo e wutte ɓaleejo, ina yima e nder galle laamorɗo oo haa o jaɓaa waɗde jimɗi e yeeso laamɗo oo, caggal ɗuum o wari mo. Ko ngamri maantinirki poolgu moƴƴo e bonannde.
Wamre Black Hat ko wamre Vajrakilaya, ko wamre ɓurnde heewde hollireede e nate. Wamre ndee ko rewɓe Buddhist en mbaɗata ɗum, nde gollotoo ko e toɓɓe ɗiɗi, ngam heɓde laaɓal e halkude doole bonɗe. Womooɓe ɓee ina keewi jogaade kaɓirgal e wuttulo ina njuɓɓina, caggal ɗuum ina njokkondiri e ŋoral purba.
Nokkuuji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Butaan
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]To leydi Butaan, jimɗi ɗii mbaɗata ko e ñalɗi diineeji hitaande kala walla tshechu, waɗeteeɗi e nder dzong e nder diiwaan kala. Cham ko rewɓe, sahaa e sahaa fof ko rewɓe e gure mbaɗata ɗum. Akademi laamɗoyankeewo ko fedde mawnde daraniinde reende pinal Cham. Ɗuum ina teddina Guru Rinpoche (Padmasambhava) e mawninde golle makko e waɗde jimɗi ceniiɗi. Nde tawnoo Guru Rinpoche ko neɗɗo timmuɗo, omo jogii nafoore mawnde e nder leydi Butaan kadi ko e janngirɗe makko deweteeɗo Butaan hollirtee laawol goongawol e yaawngol feewde e laaɓal. Ɗee jimɗi ina mballita e ƴellitde iimanaagal e faamde golle Guru, kadi ko noon kadi ina teddinira e jannginde tawtoraaɓe ɓee.
Indiya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wamre ina waɗee e nder kewuuji pinal e diineeji e nder:
Lahaul e diiwaan Spiti
Sikkim
Daramsala
Kalimpong
Darjeeling (Sangchen Dorjee Gompa)
Pedong,
Karnataka
Bylakuppe ([Gompa Nyingma/Suudu kaŋŋe])
Ladak
Mongoli
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wamre Tsam (Mongol: Цам) naataani e Mongoli haa fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire, kono nde yaawi dañde darnde e yiyeede e mawningol ko wayi no juulde Tsam e opera Tale of the Moon Cuckoo. Tsam arii ngam naatde e geɗe tantric e geɗe ɓooyɗe, shamanistik e nder jimɗi. Nde wonti huunde maantiniinde e diine Budism e nder leydi Mongoli hade mayre haɗeede e laamu kominist en e hitaande 1924. Purgeeji Stalin e nder leydi Mongoli mbonni ko ina tolnoo e 700 dewal, mbari ujunnaaje ujunnaaje rewɓe e lamaaji Mongol, e doole ujunnaaje ujunnaaje rewɓe woɗɓe. Warngooji keewɗi e pinal monastik Mongoli ina hulɓinii no feewi jimɗi tsam ɗii, sibu ko seeɗa e waɗooɓe ɗum ɓee nguuri e purgeeji ɗii. E fusde Dental Sowiyet e hitaande 1991 e naatgol doosgal kesal jaɓoowo golle diine, golle e waɗde jimɗi tsam ɓeydiima no feewi. Heewɓe e kosam e masiŋaaji kuutorteeɗi ngam jimɗi tsam nguuri ko e laɓɓingol Sowiyet en e cuuɗi dewal e cuuɗi dewal, tawi ko ɗi mberlaaɗi, ɗi cuuɗii, walla ɗi ndewaama e nder cuuɗi defte ko wayi no cuuɗi defte Choijin Lama.
Tibet
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tibetnaaɓe ina keewi waɗde chams e jamaanu mawngu e nder juulde juulde Monlam. Fedde ko ina tolnoo e sappo e joy rewɓe Buddhist en ina mbaɗa "wamre seyɗaane" to suudu dewal Rongbuk e hitaande 1922, ina ndaara jamaanu mawngu Tibetnaaɓe e Rongbuk Lama, ina tawee e feccere tataɓere filmo ɓaleejo e boɗeejo silsil "Climbing Mt. Everest into10 the minutes10 filmo).
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Chod
Oracle Nechung
Transe
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "༈ རྫོང་ཁ་ཨིང་ལིཤ་ཤན་སྦྱར་ཚིག་མཛོད། ༼འཆ-༽" [Dzongkha-English Dictionary: "'CHA"]. Dzongkha-English Online Dictionary. Dzongkha Development Commission, Government of Bhutan. Archived from the original on 29 July 2012. Retrieved 11 November 2011.
- ↑ "Tibetan-English-Dictionary of Buddhist Teaching & Practice". Diamond Way Buddhism Worldwide. Rangjung Yeshe Translations & Publications. 1996. Archived from the original on 28 March 2010. Retrieved 11 November 2011. entry: 'cham.
- ↑ Pearlman, Ellen (2002). Tibetan Sacred Dance: a Journey into the Religious and Folk Traditions. Inner Traditions / Bear & Co. pp. 21, 32, 180. ISBN 978-0-89281-918-8. Retrieved 16 October 2011.
- ↑ Clements, William M. (2006). The Greenwood Encyclopedia of World Folklore and Folklife: Southeast Asia and India, Central and East Asia, Middle East. 2. Greenwood Press. pp. 106–110. ISBN 978-0-313-32849-7. Retrieved 16 October 2011.