Charles Moravia
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Hayti |
| Innde | Charles |
| Innde ɓesngu | Moravia |
| Ɗuubi daygo | 17 Korse 1875 |
| Ɗoforde | Jacmel |
| Date of death | 11 Colte 1938 |
| Wolde | Faransinkoore |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje, diplomat, poet, playwright, teacher |
| Position held | Member of the Senate of Haiti |
Jibinaa ko to Jacmel, Moravia janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Saint-Martial to Port-o-Prince.[1] O wonti jannginoowo to Jacmel, o sosi jaayndeeji ɗiɗi, La Plume, juutɗo, yaltuɗo tuggi 1914 haa 1915, e Le Temps, puɗɗinooɗo e hitaande 1922, jaaynde ñalnde kala, caggal ɗuum jaaynde.[1] O woniino ofisee cuɓaaɗo e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e gannde Haiti.[1] Ko o jiɗɗo Heinrich Heine, Moravia firti ko jimoowo Almaañnaajo oo, o gollorii ko e firo Gérard de Nerval.[1] Moravi kadi ina joginoo batte e nder pijirlooji Edmond Rostand, hono Cyrano de Bergerac.
O waɗi golle nder kuugal ummaatoore nden o laatii Ministajo Fulɓe ha Washington, D.C., nder 1919, wakkati Amerik hawri ha Haiti. O waɗi boo senataare nder leydi nder sahaaji ardiiɓe Sténio Vincent.
Moravia haɓɓani dowla Vincent ngam kuuje maako ɗe o haɓɓi bee jooɗol Amerik.
Kuugal jeyaaɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Roses et Camélias (Port-au-Prince: Impr. Mme F. Smith, 1903) - ko'e mawɗe
- Ode à la mémoire de Toussaint Louverture (Port-au-Prince: Impr. Mme F. Smith, 1903) - ko'e mawɗe
- La Crête à Pierrot (1908) - drama
- Au Clair de la Lune (1910) - drama
- L'amiral Killick (1943) - drama