Jump to content

Chibok schoolgirls kidnapping

Iwde to Wikipedia
Chibok schoolgirls kidnapping
kidnapping
YemreBoko Haram insurgency Taƴto
LesdiNaajeeriya Taƴto
LocationChibok Taƴto
Jonde kwa'odineto10°52′55″N 12°50′17″E Taƴto
Point in time14 Seeɗto 2014 Taƴto
PerpetratorBoko Haram Taƴto
Relative toBring Back Our Girls Taƴto
Map
Parents of chibok kidnapping victims
Chibok kidnapping soldier on guard

Chibok schoolgirls kidnappin E yalnde sappo e joowey nayi 14–15 Lewru abriil hiitande dubi 2014, 276 ko ɓuri heewde e almudɓe rewɓe Kerecee'en e kadi almudɓe juulɓe ɓe duuɓi mum en njahrata e 16 haa 18, nanngaama e juuɗe fedde wiyeteende Boko Haram, ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe laamu to wuro Chibok to diiwaan Borno, leydi Nijeer sarɗiiji, kono sukaaɓe rewɓe ɓee ina tawtoraa ngam waɗde ekkolaaji cakkitiiɗi e fisik..[1] Amina Ali, one of the missing girls, was found in May 2016. She claimed that the remaining girls were still there, but that six had died.[2]/ref> Amina Ali, one of the missing girls, was found in May 2016. She claimed that the remaining girls were still there, but that six had died.[3]

Caggal nde ɗum waɗi, 57 sukaaɓe rewɓe janngooɓe ɓe ndarni ɗoon e ɗoon ngam diwde e mootaaji ɗi ɓe ndarni ɗii, woɗɓe kadi ko soodooɓe leydi Naajeeriya ndartini ɗum en e sahaaji keewɗi. Amina Ali, gooto e sukaaɓe rewɓe majjuɓe ɓee, tawaama e lewru mee 2016. O wiyi sukaaɓe rewɓe heddiiɓe ɓee ina ngondi heen haa jooni, kono njeegomo maayii. Ñalnde 14 abriil 2021, duuɓi jeeɗiɗi caggal nde ɓe nanngaa, ko ina tolnoo e 100 sukaaɓe rewɓe ɓee keddii e majjude. Haa ñalnde 14 abriil 2024, duuɓi sappo caggal nde ɓe nanngaa, 82 e sukaaɓe rewɓe ɓee ina ngondi e caɗeele haa jooni, ina cikka ko e nder jehre.

Won heen ciftorii nanngugol maɓɓe e nder jeewte e nder batuuji winndereeji jojjanɗe aadee. Boko Haram huutoriima sukaaɓe rewɓe ɓee ngam waɗde pawɗi kaaldigal e nder mbaylaandi kasoo, ina ɗaɓɓi yo won e sukaaɓe rewɓe ɓee njoɓ ngam yoɓde won e komanndaaji mum en nanngaaɓe e kasoo.

Sukaaɓe rewɓe nanngaaɓe to Chibok e hitaande 2014 ɓee, ko seeɗa tan e yimɓe ɓe Boko Haram nanngi ɓee fof. Fedde Amnesty International hollitii e hitaande 2015 wonde ko famɗi fof 2 000 debbo e suka debbo ina nanngaa e fedde nde gila 2014, tawi heen heewɓe ko maccungaagu njulaagu..[4][5]

Winndannde mawnde: Fitinaaji Boko Haram

Fedde haɓantoonde wiyeteende Boko Haram ina yiɗi sosde kalifaandi lislaam e nder leydi Najeriya, tee ina teeŋtini jaŋde hannde nde no leyɗeele hirnaange nii, nde ɓe mbiyi ina luulndii yimɓe woppude jaŋde lislaam no nguurndam mum wayi nii. Haa hitaande 2014, ujunaaje ujunaaje yimɓe mbaraama nder njanguuji ɗi fedde nde waɗi, nden laamu lesdi Naajeeriya anndini lesdi Naajeeriya nder lewru Mayru 2013 nder jihaaji Borno, Yobe e Adamawa wakkati hare maɓɓe dow hukuumaaji rento. Ko ɗum addani ɓe nanngude walla warde teemedde teemedde terɗe Boko Haram, heddiiɓe ɓee ngarti e nokkuuji koɗli ɗi ɓe puɗɗii ɓeydaade haɓde e siwil en. Kono kampaañ oo ronki deeƴnude leydi ndii. Operaasiyoŋ konu Farayse to Mali kadi, ndartinii fedde Boko Haram e AQIM e nder leydi Nijeer.

Map hollito nokkuure lesdi Borno haa lesdi Naajeeriya

Nokkuure Diiwal Borno haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya

Boko Haram fuɗɗii ƴamde duɗe ɗee ko e hitaande 2010, wari teemedde almudɓe haa hitaande 2014. Jaagorgal fedde nde wiyi wonde hono ɗeen ƴattooje ina njokki so tawii laamu leydi Najeriya ina jokki e ƴattaade jaŋde lislaam. 000 sukaaɓe mbaawaano yahde duɗe ngam golle fedde Boko Haram. Boko Haram ina anndaa kadi ina nannga sukaaɓe rewɓe, ɓe nganndu-ɗaa fotaani janngeede, ina kuutoroo ɗum en ngam waɗde coodoowo walla jiyaaɓe jom en jawɗeele en..[6]

Ñalnde 6 sulyee 2013, yimɓe jeyaaɓe e Boko Haram njani e duɗal hakkundeewal laamu to Mamudo, to diiwaan Yobe, mbari heen ko famɗi fof 42 neɗɗo. Ko ɓuri heewde e warɓe ɓee ko almudɓe, won heen gollotooɓe ina njeyaa e maayɓe ɓee. Ñalnde 29 suwee 2013, worɓe jogiiɓe kaɓirɗe ummoriiɓe Boko Haram keɓii naatde e hostel worɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema to Gujba, to diiwaan Yobe, mbari heen capanɗe nayo almuudo e jannginooɓe.

Ñawanɗe Boko Haram ɓeydiima tiiɗde e hitaande 2014. E lewru feebariyee, fedde nde warii ko ina tolnoo e 100 gorko Kerecee'en e nder gure Doron Baga e Izghe. Ndeen lewru wooturu, sukaaɓe 59 mbaraama e nder njanngu nguu, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya. E lewru marse, fedde nde yani e kasoo konu Giwa, woppii ownooɓe beeli nanngaaɓe. Naatgol Chibok ngol waɗi ko ñalnde heen bommbooji mbaɗi to Abuja, ko famɗi fof 88 neɗɗo maayi heen. Laawol yahoowo Chibok ngol ina heewi ƴaañde sabu ko famɗi fof ko laamu nguu reennata yahooɓe wuro ngoo. Boko Haram ina tuuma fotde 4 000 maayɗo e hitaande 2014. Heblo keɓaaɗo e Al Kaydaa to Magreb lislaam e Al Kaydaa to duunde Aarabeeɓe, wallitii Boko Haram ɓeydude hareeji mum.

Jonathan N.C. Hill mo King's College London hollitii wonde Boko Haram nanngi sukaaɓe rewɓe ɓee caggal nde ɓe ɓeydii arde e les njiimaandi Al Kaydaa e nder leydi Maghreb lislaam, o wiyi kadi wonde faandaare fedde nde ko huutoraade sukaaɓe rewɓe e rewɓe tokosɓe ngam waɗde ɗum en geɗe jokkere enɗam, kadi ngam hulɓinde yimɓe siwil en. Hill ina siftina njanguuji ɗii no nanndi e warngooji sukaaɓe rewɓe to Alseri e kitaale 1990 e puɗal kitaale 2000.

Kartal hollirngal kewuuji njillu nguu, peewnuɗo konu Amerik

Kartal hollirngal kewuuji njillu nguu, peewnuɗo konu Amerik

Natal hollirngal bonnugol duɗal ngal caggal nde njanngu nguu waɗi

Bonannde duɗal ngal yiytaa ko caggal njanngu ngu

Ñalnde jamma 14 abriil 2014, terɗe fedde jihaadiyaŋkoore lislaam wiyeteende Boko Haram njani e duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe laamu to Chibok, to leydi Nijeer, wuro ɓurngo heewde Kerecee’en. Waktuuji seeɗa ko adii nde njillu nguu waɗata, hoɗɓe e wuro Chibok keɓiino noddaango telefoŋaaji ummoraade e gure hoɗdiiɓe ina njeertina ɗum en e njillu nguu, tawi ina seedtoo konuuji jogiiɗi ownooɓe beeli ina njaha feewde wuro ngoo. Naatɓe e duɗal ngal, ɓe mbaɗti waɗde koye maɓɓe e konu leydi Najeriya, ɓe ɓoornii ko wutteeji konu nannduɗi e mum en. Militant en kadi mbaɗii ko ina tolnoo e 15 soldateeɓe wonɓe to Chibok, ɓe mbaawaano dartinde njanngu nguu sabu militeer en ɓee ina njogii limoore ɓurnde heewde e doole mum en, kadi hay so tawii militeer en Naajeeriya neldaani heen semmbeeji mum en e nder dumunna njanngu nguu. Sosiyetee gooto e polis gooto mbaraama e nder doggol ngol. Ñawannde nde waɗii fotde waktuuji 5, tawi ko galleeji Chibok kadi njani.

E wiyde nate ɗe yoga e sukaaɓe rewɓe ɓee ndokki, ina heen deftere nde sukaaɓe rewɓe ɗiɗo ɓee (Naomi Adamu e Sarah Samuel) mbinndi nde ɓe ngoni e nder jehre ndee, militeer en ɓee ina njiɗnoo wujjude masiŋaaji, tee, e fuɗɗoode, ɓe nganndaa ko mbaɗata e sukaaɓe rewɓe ɓee. Ɓe mbi’i sukaaɓe rewɓe ɓee yo njaltu, ngar e maɓɓe. Won e sukaaɓe rewɓe njolnaa e otooji, heddiiɓe ɓee ina poti yahde kilooji keewɗi haa kammuuji goɗɗi ngari nawde ɗum en, ina gasa tawa ko e nokku biyeteeɗo Konduga e nder ladde Sambisa, nokku gonnooɗo nokku keeriiɗo, tawi ina waɗi 60 000 km2 ɗo Boko Haram anndiraa wonde ina waɗi kampaañuuji tiiɗɗi. Won source militaire mawɗo mo anndaaka ina sikki wonde sukaaɓe rewɓe ɓee ina mbaawi fecciteede, mbaɗtaa e nokkuuji Boko Haram ceertuɗi, saraaji maayo Caad, e koɗli Gorsi e ladde Sambisa. 57 suka debbo mbaawii dogde e diwde e kamiyoŋaaji ɗi ɓe njiylotonoo ɗii.

E nder balɗe cakkitiiɗe ɗee, reennooɓe nokku oo e jibnaaɓe ɓee njiyti ladde Sambisa ngam yiytude e hisnude yoga e sukaaɓe rewɓe nanngaaɓe ɓee, kono ɓe keɓaani hay gooto e nanngaaɓe ɓee.

Duɗal ngal uddaama fotde jonte nay ko adii njanngu nguu sabu bonnugol ngonka kisal, kono almudɓe ummoriiɓe e duɗe keewɗe e gure ina tawtoree e sahaa njillu nguu ngam waɗde jaŋde timmunde e nder Fisik. Wonno ko 530 almuudo winnditiiɓe ngam tawtoreede jaŋde seedantaagal mawngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe laamu, hay so tawii noon anndaaka no foti tawtoraaɓe e sahaa njanngu nguu. Sukaaɓe ɓee ina njogii duuɓi 16 haa 18, ina ngondi e hitaande maɓɓe sakkitiinde e jaŋde. Wonno ko jiiɓru adanndu e limoore sukaaɓe rewɓe nanngaaɓe, nde tawnoo konu Naajeeriya fuɗɗiima wiyde e nder bayyinaango mum wonde ko ɓuri heewde e sukaaɓe rewɓe ɓee ndogi walla njaltinaama, ko 8 tan ngoni haa jooni ɓe limtaaka. Jibnaaɓe mbiyi 234 suka debbo ina ŋakki, kono e wiyde polis nokku o ko ina tolnoo e 276 suka nanngaama e nder njanngu ngu, heen 53 ndogi haa ñalnde 2 lewru nduu. Ina jaɓee wonde e fuɗɗoode ko 276 suka debbo nanngaa. Rajooji goɗɗi ndokki limooje goɗɗe ceertuɗe ngam limde almudɓe nanngaaɓe e majjuɓe.

Amnesty International ɗon ƴama laamu lesdi Naajeeriya, ɓe wi'i ɓe tammi sooja'en lesdi Naajeeriya mari jeertinaango saa'aaji nayi ko adii nde ɓe ɗon mari bawɗe, ammaa ɓe ɗon mari semmbe ngam reenuki janngirde nden. Militeeruuji leydi Naajeeriya ɓaawo man tabbitini ɓe mari bawɗe nayi ko adii nde ɓe ɗon mari bawɗe nayi ammaa ɓe kolliti dow konu maɓɓe ɓurduɗum ɗuuɗugo waawataa mooɓugo semmbeeji.

Kewuuji e hitaande 2014

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kabaaruuji goɗɗi : Ɓooygol Chibok

Natal kewu yuɓɓinaangu ngam mawninde hitaande wootere nde warngooji ɗii mbaɗi

CEE-HOPE Nigerian yuɓɓinii hiirde ngam siftorde hitaande wootere nde ɓe mbaraa

Ko ɓuri heewde e sukaaɓe rewɓe nanngaaɓe ɓee, ɓe ngonaa Kerecee’en, ɓe ndokkaama doole ngam naatde e diine Lislaam. Sukaaɓe rewɓe ɓee ndokkaama dewgal e terɗe Boko Haram, tawi njoɓdi jom suudu ina wiyee ko ₦2 000 gooto (6 dolaar/4 £). Yiyngooji almudɓe ɓee ko yimɓe gure hoɗɓe e ladde Sambisa, njiylotoo ko nokku ɗo Boko Haram rewrata. Woɓɓe feere wi'i ɓe ngi'i almudɓe ɓen ɗon ta'a lesɗe koɗdiiɗe Caad e Camerun bee hukuuma kan, koo ngam Kashim Shettima, guwerneer lesdi Borno haa lesdi Naajeeriya, wi'i ñalnde 11 lewru Mbooy, o yi'i sukaaɓe rewɓe ɓen ɓe nanngaama, nden o wi'i ɓe ɗon ta'a lesɗe ɗiɗi ɗe'e. Militeer Naajeeriya ɗon mari ballal diga yimɓe lesdi Naajeeriya e vigilantes ngam ɓe ndarna laddeeji ɓadiiɗi keeri Naajeeriya haa ñalnde 21 lewru Abriil. Hoɗɓe nokkuure nden mbaawi tokkugo yahdu almuɓɓe ɓen bee ballal jokkindirki haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya. Jaaynde nde yoga e almudɓe nanngaaɓe ɓee mbinndi, siftinii no won heen mbaawiri dogde, kono ko yimɓe wuro ngoo ngartiri ɗum en e Boko Haram, ɓe piyi ɗum en ngam jukkungo.

Ñalnde 2 lewru nduu, polis leydi Naajeeriya hollitii wonde limoore almudɓe nanngaaɓe ɓee laaɓaani, ɓe ñaagii jibnaaɓe ɓee yo neldu inɗe e fotooji sukaaɓe rewɓe nanngaaɓe ɓee ngam limngal laawɗungal waɗa. Polis wiyi ko bonnude binnditagol duɗe ɗee e nder njanngu ngu ko ɗum addani jiiɓru nduu. Hooreejo leydi Naajeeriya, Goodluck Jonathan, wolwi haa yeeso yimɓe dow ko laarani ɓiɓɓe rewɓe majjuɓe, nden o wi'i laamu lesdi Naajeeriya ɗon waɗa kala ko waawi ngam heɓugo sukaaɓe rewɓe majjuɓe. E oon sahaa kadi, o ñiŋii jibnaaɓe ɓee nde tawnoo ɓe ndokkaani humpitooji keewɗi ko fayti e sukaaɓe maɓɓe majjuɓe, o wiyi ɓe ngollodaaki e polis haa timmi.

Jaaynde Guardian hollitii wonde konu leydi Angalteer waɗii operation Turus ngam jaabtaade warngooji ɗi. Won gonɗo e operation o wiyi Observer wonde "sukaaɓe rewɓe ɓee ngoni ko e jonte seeɗa gadane ɗe RAF waɗi", e wonde "min [RAF] njiɗnoo ko hisnude ɓe, kono laamu Naajeeriya saliima", sibu ɓe njiyri haala kaa ko "haala ngenndi" ka sarwisaaji kisal Naajeeriya poti safrude ɗum en. Sir Andrew Pocock, Komisinaajo mawɗo lesdi Biritaniya haa lesdi Naajeeriya wakkati nde o nanngaa, o wi'i lebbi ɗiɗi ɓaawo o nanngaa, fedde fotnde 80 nder sukaaɓe rewɓe Chibok yi'aama bee karallaagal Ameriknaajo "yitere nder asamaan" ammaa walaa ko waɗi. Fotde 80 suka debbo, kampaañ e seedeeji dille otooji njiytaa ko sara nokku ina wiyee "Lekki Nguurndam" e nder ladde Sambisa.

Ardiiɗo Boko Haram, Abubakar Shekau, hollitii wonde ko kañum waɗi warngooji ɗii e nder wideyoo mo o yaltini ko juuti caggal waktu 1ɓo kikiiɗe ñalnde 5 lewru nduu. Shekau wiyi wonde "Alla yamirii kam yo mi yeey ɓe... mi waɗat yamiroore makko", kadi "Maccungaagu ina jaɓee e diine am, kadi mi nannga yimɓe mi waɗa ɓe maccuɓe." O wiyi sukaaɓe rewɓe ɓee fotaani yahde ekkol, eɓe poti resde nde tawnoo sukaaɓe rewɓe ɓe duuɓi mum en njahrata e 9 ina poti resde. Wideyoo goɗɗo yalti yontere caggal ɗuum, holliri fotde 130 suka debbo ɓoorniiɓe hijab e chadors lislaam juutɗi. Ko ngol woni go’o ko sukaaɓe rewɓe ɓee ina njiyee e yeeso yimɓe gila nde ɓe nanngaa to Chibok. E nder ndeeɗoo wideyoo, Shekau jaɓii wonde heewɓe e sukaaɓe rewɓe ɓee ngonaa juulɓe, kono won heen ko juulɓe naatɓe e juulɓe, ɓe "mbaɗata ɓe no Annabi Muhammadu waɗiri keeferaaɓe ɓe o nanngiri nii". Shekau siftini kadi wonde o woppataa sukaaɓe rewɓe ɓee so wonaa tawa ko poliseeɓe Boko Haram nanngaaɓe e nder kasoo ɓee njaltinaa, ɗum noon ina addana ɓe waawde waylude kasooji ɗii e laamu leydi Najeriya.

  1. Romo, Vanessa (21 February 2018). "Nigerian Military Rescues 76 Schoolgirls After Alleged Boko Haram Attack". NPR (in Engeleere). Archived from the original on 26 October 2020. Retrieved 23 October 2020.
  2. "Boko Haram abductees freed in Nigeria". BBC News. 20 May 2016. Archived from the original on 9 May 2019. Retrieved 14 October 2016.
  3. "Boko Haram abductees freed in Nigeria". BBC News. 20 May 2016. Archived from the original on 9 May 2019. Retrieved 14 October 2016.
  4. Dorell, Oren (21 April 2014). "Terrorists kidnap more than 200 Nigerian girls". USA Today. Archived from the original on 22 April 2014. Retrieved 23 April 2014.
  5. Aronson, Samuel (28 April 2014). "AQIM and Boko Haram Threats to Western Interests in the Africa's Sahel". Combating Terrorism Center Sentinel (CTC), West Point. Archived from the original on 13 May 2014. Retrieved 13 May 2014.
  6. "Nigerian girls abducted by Boko Haram honored in exhibition". AfricaNews (in Engeleere). 29 December 2022. Retrieved 30 December 2022.