Children's National Hospital
Ospitaal ngenndiijo sukaaɓe (ko adii ɗuum ko Siistem Cellal Ngenndiijo Sukaaɓe,[1] Opitaal Sukaaɓe DC, Duɗal Cafrirɗe Ngenndiwal Sukaaɓe) ko opitaal sukaaɓe toppitiiɗo sukaaɓe, mo woni kala ina jogii 323 leeso, tawa ina woni to Washington D.C. Ina jokkondiri e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde George Washington Duɗal safaara e Duɗal safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard.[2] Ospitaal oo ina rokka sukaaɓe e sukaaɓe tokosɓe, sukaaɓe tokosɓe, sukaaɓe mawɓe yahrooɓe e duuɓi 0–21 e nder diiwaan hee kala.[3][4] Ospitaal oo ina waɗi nokku ɗo ACS hoolkisii to bannge safaara sukaaɓe, ko kañum tan woni nokku ɗo diiwaan Columbia woni ɗoo.[5] Koolol mum toppitiingol sukaaɓe e nokkuuji toppitiiɗi sukaaɓe jibinaaɓe ina kuutoroo diiwaan oo. Ospitaal oo ina jogii kadi helikopteruuji dowri ngam yahdu sukaaɓe tiiɗɓe.[6]
Children's National ina jeyaa e opitaaluuji sukaaɓe ɓurɗi moƴƴude e nder leyɗeele dentuɗe Amerik e U.S. News & World Report.[7] E lewru Juko 2023, opitaal oo woni ko e limto #5 ɓurɗo moƴƴude e opitaal sukaaɓe e nder leyɗeele dentuɗe Amerik e U.S. News & World Report e doggol teddungal binndanɗe ɗee.
Michelle Riley-Brown ƴetti laamu ñalnde 1 sulyee 2023, lomtii Doktoor Kurt Newman, mo woppi golle caggal nde ardii fedde nde duuɓi 12.[8]
Sarwisaaji e porogaraamuuji Diɗɗal Onkoloji : Diɗɗal Onkoloji to Opitaal Ngenndiwal Sukaaɓe ina daranii safrude kanseer e ustude batte safaara. Children's National ina jogii mbaawka heɓde jarribooji Fase I ɗi fedde Onkoloji sukaaɓe e porotokolle Konsorsi Tumor Ngaandi sukaaɓe.[9]
Duɗal ngenndiwal ɓernde sukaaɓe : Duɗal ngal ina waɗi departemaaji Kardiyoloji, Opereeji ɓernde, toppitagol ɓernde, e anestesi ɓernde. Kardiyoloji, seernaaɓe ɓernde, interventionlist en, intensivist en ɓernde, anestesiyoloji, e annduɓe ɓernde ɓiɗɗo ina toppitii caɗeele ɓernde jibinannde keewɗe.[9]
Division Nationale de Neurosurgery des Enfants : Goomu neurosurgery ina haɓa e caɗeele caɗtuɗe kuutortooɗe seppooji baɗɗi natal, laɓi gamma, e laabi ɗi ngalaa caɗeele. Division Neurologie to Children’s National ina safra ñawanɗe sukaaɓe keewɗe, ko wayi no autism, ɓuuɓri ngaandi, epilepsi, ɓuuɓri hoore, ŋakkeende jaŋde, ɓuuɓri ƴiiƴam, ɓuuɓri dille, neurologie neonatal, ñawuuji neurogenetik, ñawuuji neuromuskulaar, ñawuuji stroke9, e ]
Fedde toppitiinde sukaaɓe jibinannde (NICU) : Diɗɗal toppitiingal sukaaɓe jibinannde woni ko e limto adanngo e nder leydi ndii, e wiyde U.S. News & World Report. E nder ndee fedde ina jeyaa e NICUs tan toɓɓere IV e nder nokku Washington, D.C., toppitiiɗo sukaaɓe jibinaaɓe ko yaawi e ñawɓe.[9]
Duɗal Wiɗto Ngenndiwal Sukaaɓe : Duɗal Wiɗto Ngenndiwal Sukaaɓe ko duɗal wiɗtooji sukaaɓe ɓurngal toowde to bannge kaalis keɓaaɗo e Duɗal Ngenndiwal Cellal (NIH). Wiɗtooɓe mawɓe e safrooɓe ina ngolloo bannge gooto.[9]
Division National des Maladies Infectieuses des Enfants : Division des Maladies Infectieuses ina jogii safrooɓe e sehilaaɓe tedduɓe toppitiiɓe nokku oo e ñawu Lyme, Zika, e geɗe goɗɗe caɗtuɗe e nder safrirde. Diɗɗal ngal ina waɗi kadi diɗɗal ceertungal Transplant Infectious Disease toppitiingal ñawɓe wonduɓe e rafiiji bonɗi ina heen ɓernde, ƴiye, ƴiye, e ƴiye. Gollondiral ina woodi kadi e Duɗal Ngenndiwal Allergie e Ñawuuji Ɓooyɗi e division ID ɗo safaara ndernderi-ɓalndu sukaaɓe njiylotoo e gollondirde e eɓɓooji wiɗtooji.[9]
Natal maande yeeso suudu safrirdu to opitaal ngenndi sukaaɓe.
Kampaañ dokkugol mobaayiil
E lewru juko hitaande 2008, Opitaal ngenndiijo sukaaɓe hawritii e Opitaal ngenndiijo sukaaɓe Washington ngam ƴellitde kampaañ dokkugol opitaal oo e telefoŋaaji, ko ɗuum addanta dokke ɗee waɗeede e mesaas binndol.[10] E lewru juko hitaande 2009, Nick Jonas mo Jonas Brothers sosi bayyinaango gollal laamu ngam hirjinde yimɓe ngam wallitde porogaraam jabet to opitaal ngenndiijo sukaaɓe.[11]
Jamma Ko adii Noel Hitaande kala, debbo gadano oo ina yilloyoo e opitaal kala lewru desaambar e Santa Claus ngam janngude deftere "Jemma ko adii Noel". Ndeeɗoo nanondiral ko rewɓe adanɓe njoginoo ɗum gila e Bess Truman.[12]
Kampaañ ƴaañorgal toppitagol jinnaaɓe Ñalnde 25 ut 2022, konte Twitter bannge ñaamo biyeteeɗo Libs of TikTok yaltinii nate gollotooɓe e telefoŋaaji to opitaal ngenndiijo sukaaɓe, ɓe mbiyi e fenaande wonde suka gorko jahroowo e duuɓi 16 ina waawi heɓde histerektomi to opitaal ƴellitaare jinnaaɓe . Gooto e gollotooɓe wiyi hay ñawɓe tokosɓe ina mbaawi waɗde histerektomi.[13][14][15][16] Jaayɗe bannge ñaamo, ko wayi no Fox News e The Daily Caller, njaltinii binndanɗe ko faati e nate ɗee.[17] Kaalirde suudu safrirdu ndu wi'i: "Hay gooto nder yimɓe ɓe ndee fedde daraniiɓe hakkiilo dow ko laarani hukuumaaji pamari, ɗon hokka nyawɓe amin nyawɓe. Min ngaɗataa, min meeɗay waɗugo histerektomiiji ngam tabitinki jinnaaɗo haa goɗɗo."