Jump to content

Claudine Monteil

Iwde to Wikipedia
Claudine Monteil
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuFarayse Taƴto
InditirdeClaudine Monteil Taƴto
SoomaClaudine Serre Taƴto
InndeClaudine Taƴto
Innde ɓesnguMonteil, Serre Taƴto
PseudonymClaudine Monteil Taƴto
Ɗuubi daygo28 Jolal 1949 Taƴto
ƊofordePari Taƴto
FatherJean-Pierre Serre Taƴto
MotherJosiane Serre Taƴto
ƊemngalFaransinkoore Taƴto
WoldeFaransinkoore Taƴto
Sana'ajiwriter, diplomat, historian Taƴto
Janngi toUniversity of Nice Sophia Antipolis Taƴto
Doctoral advisorPaul Gonnet Taƴto
Award receivedKnight of the Legion of Honour Taƴto

Claudine Monteil (jibinaa ko 1949) ko winndiyanke Faraysenaajo, karallo ko faati e hakkeeji rewɓe, daartoowo, gonnooɗo dipolomaat Faraysenaajo.[1]

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yumma Monteil, hono Josiane Serre, ko ganndo kemikal, wonti gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe sukaaɓe. Baaba makko ko ganndo hiisiwal biyeteeɗo Jean-Pierre Serre, keɓɗo njeenaari Fields e njeenaari Abel. Monteil ina jogii doktoraa mum. e dow jaŋde binndanɗe e nguurndam Simone de Beauvoir.[2]

Monteil ina jeyaa e sosɓe dillere jojjanɗe rewɓe Farayse e hitaande 1970, ina jeyaa e siynuɓe Manifesto 343. O winndii defte keewɗe ko fayti e Simone de Beauvoir. Nde o gollotoo e hakkeeji rewɓe, o woniino sehil juutɗo, ɓadiiɗo Beauvoir, Jean-Paul Sartre, e miñiiko debbo, pentoowo biyeteeɗo Hélène de Beauvoir. Binndi makko dow Beauvoirs, Sartre, e feminism firaama nder ɗemɗe ɗuuɗɗe.

Claudine Monteil ko dipolomaat Faraysenaajo pentiiɗo gila e darorɗe hitaande 2014. O woniino golloowo e ministeer geɗe caggal leydi Farayse e geɗe ceertuɗe, ina jeyaa heen jokkondiral hakkunde Farayse e juɓɓule Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko wayi no, e nder heen, UNICEF, UNFPA, e UNESCO. E hitaande 2016, o yaltinii nguurndam gadanal ko fayti e Ève Curie, ɓiɗɗo Pierre e Marie Curie, jaambaaro wolde adunaare ɗimmere.[citation needed]

Bibliyogaraafi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

•Simone de Beauvoir, binndanɗe jamaanu e jokkondire L'Harmattan, "Simone de Beauvoir, jamaanu e golloowo".

•Simone de Beauvoir, côté femme, Timée-éditions (engele: Simone de Beauvoir, daartol mum ko debbo) - firtaa ko e ɗemngal Sinuwaa e Japon

•Les Sœurs Beauvoir (Engele: Miñiraaɓe rewɓe Beauvoir) - firti ko e Engele, Koree, Españool, Almaañ, Sinuwaa e Itaali.

•Les Amants de la liberté, Sartre et Beauvoir dans le siècle (Engele: Yiɗɓe ndimaagu, Sartre e Beauvoir e nder teeminannde) - firaa ko e ɗemɗe Gerek, Purtugeec, Suwed, Japon, Sinuwaa, Rumaani e Turki

•Simone de Beauvoir dille rewɓe, ciftorɗe sukaaɓe murtuɓe (Engele : Simone de Beauvoir dille rewɓe, siftorde suka debbo murtuɗo) - firo mum ko e ɗemngal Japon e Suwed.

•Les Amants des Temps Modernes, Oona et Charles Chaplin (Engele: Yiɗɓe Jamanuuji hannde: Oona e Charles Chaplin) - firti ko e ɗemngal Gerek e Pulaar.

•Simone de Beauvoir, jamaanu e gollal ("Simone de Beauvoir, jamaanu e darnde") binndanɗe L'Harmattan, Paris, 2009. Hiisaaji limtooji to Princeton ("Limtooji hiisaaji to Princeton") suudu bayyinoowo Odile Jacob, (fimre kulɓiniinde), Pari, 2010.

•Simone de Beauvoir e rewɓe jom en gite (e dow doggol, "Simone de Beauvoir e rewɓe hannde") Binndanɗe Odile Jacob, Pari 2011

•Eve Curie, binndoowo timmuɗo Pierre e Marie Curie (e dow doggol "Eve Curie, ɓiɗɗo Pierre e Marie Curie goɗɗo oo"), binndi Odile Jacob, 2016

•Tuugnorgal

  1. Penelopes.org Archived 2008-01-22 at the Wayback Machine
  2. Simone de Beauvoir and the women's movement in France: An eye-witness account Archived 2011-07-08 at the Wayback Machine, by Claudine Monteil