Claudine Monteil
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Farayse |
| Inditirde | Claudine Monteil |
| Sooma | Claudine Serre |
| Innde | Claudine |
| Innde ɓesngu | Monteil, Serre |
| Pseudonym | Claudine Monteil |
| Ɗuubi daygo | 28 Jolal 1949 |
| Ɗoforde | Pari |
| Father | Jean-Pierre Serre |
| Mother | Josiane Serre |
| Ɗemngal | Faransinkoore |
| Wolde | Faransinkoore |
| Sana'aji | writer, diplomat, historian |
| Janngi to | University of Nice Sophia Antipolis |
| Doctoral advisor | Paul Gonnet |
| Award received | Knight of the Legion of Honour |
Claudine Monteil (jibinaa ko 1949) ko winndiyanke Faraysenaajo, karallo ko faati e hakkeeji rewɓe, daartoowo, gonnooɗo dipolomaat Faraysenaajo.[1]
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yumma Monteil, hono Josiane Serre, ko ganndo kemikal, wonti gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe sukaaɓe. Baaba makko ko ganndo hiisiwal biyeteeɗo Jean-Pierre Serre, keɓɗo njeenaari Fields e njeenaari Abel. Monteil ina jogii doktoraa mum. e dow jaŋde binndanɗe e nguurndam Simone de Beauvoir.[2]
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Monteil ina jeyaa e sosɓe dillere jojjanɗe rewɓe Farayse e hitaande 1970, ina jeyaa e siynuɓe Manifesto 343. O winndii defte keewɗe ko fayti e Simone de Beauvoir. Nde o gollotoo e hakkeeji rewɓe, o woniino sehil juutɗo, ɓadiiɗo Beauvoir, Jean-Paul Sartre, e miñiiko debbo, pentoowo biyeteeɗo Hélène de Beauvoir. Binndi makko dow Beauvoirs, Sartre, e feminism firaama nder ɗemɗe ɗuuɗɗe.
Claudine Monteil ko dipolomaat Faraysenaajo pentiiɗo gila e darorɗe hitaande 2014. O woniino golloowo e ministeer geɗe caggal leydi Farayse e geɗe ceertuɗe, ina jeyaa heen jokkondiral hakkunde Farayse e juɓɓule Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko wayi no, e nder heen, UNICEF, UNFPA, e UNESCO. E hitaande 2016, o yaltinii nguurndam gadanal ko fayti e Ève Curie, ɓiɗɗo Pierre e Marie Curie, jaambaaro wolde adunaare ɗimmere.[citation needed]
Bibliyogaraafi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]•Simone de Beauvoir, binndanɗe jamaanu e jokkondire L'Harmattan, "Simone de Beauvoir, jamaanu e golloowo".
•Simone de Beauvoir, côté femme, Timée-éditions (engele: Simone de Beauvoir, daartol mum ko debbo) - firtaa ko e ɗemngal Sinuwaa e Japon
•Les Sœurs Beauvoir (Engele: Miñiraaɓe rewɓe Beauvoir) - firti ko e Engele, Koree, Españool, Almaañ, Sinuwaa e Itaali.
•Les Amants de la liberté, Sartre et Beauvoir dans le siècle (Engele: Yiɗɓe ndimaagu, Sartre e Beauvoir e nder teeminannde) - firaa ko e ɗemɗe Gerek, Purtugeec, Suwed, Japon, Sinuwaa, Rumaani e Turki
•Simone de Beauvoir dille rewɓe, ciftorɗe sukaaɓe murtuɓe (Engele : Simone de Beauvoir dille rewɓe, siftorde suka debbo murtuɗo) - firo mum ko e ɗemngal Japon e Suwed.
•Les Amants des Temps Modernes, Oona et Charles Chaplin (Engele: Yiɗɓe Jamanuuji hannde: Oona e Charles Chaplin) - firti ko e ɗemngal Gerek e Pulaar.
•Simone de Beauvoir, jamaanu e gollal ("Simone de Beauvoir, jamaanu e darnde") binndanɗe L'Harmattan, Paris, 2009. Hiisaaji limtooji to Princeton ("Limtooji hiisaaji to Princeton") suudu bayyinoowo Odile Jacob, (fimre kulɓiniinde), Pari, 2010.
•Simone de Beauvoir e rewɓe jom en gite (e dow doggol, "Simone de Beauvoir e rewɓe hannde") Binndanɗe Odile Jacob, Pari 2011
•Eve Curie, binndoowo timmuɗo Pierre e Marie Curie (e dow doggol "Eve Curie, ɓiɗɗo Pierre e Marie Curie goɗɗo oo"), binndi Odile Jacob, 2016
•Tuugnorgal
- ↑ Penelopes.org Archived 2008-01-22 at the Wayback Machine
- ↑ Simone de Beauvoir and the women's movement in France: An eye-witness account Archived 2011-07-08 at the Wayback Machine, by Claudine Monteil