Cordax


Kordax (Gerek ɓooyɗo: κόρδαξ), ko jimɗi masiŋ ɓuuɓɗi, ɓuuɓɗi,[1] ɗi keewi wonde ko majjere e nder komedi Giriik ɓooyɗo.[2] E nder pijirlooji makko « Duule » , Aristophanes ina wulla wonde winndooɓe pijirlooji woɗɓe e jamaanu makko ina njiɗi suuɗde ŋakkeende pijirlooji mum en, ina ngadda debbo mawɗo gooto e dingiral ngam yima kordax.[3][4] O teskiima e manngu wonde patrons makko njiyataa hono ɗeen gimmi e nder pijirlooji makko.
Petronius Arbiter e nder deftere mum Roomnaare wiyeteende Satyricon, waɗi Trimalchio mantorde hoɓɓe mum ñalnde heen wonde hay gooto ina yima korde ko ɓuri debbo mum Fortunata. Nafoore ndee ɗoo jimɗi ina siforee e nder satireeji Juvenal, o wiyi « sukaaɓe rewɓe hirjinaaɓe e alkule ina njippoo e leydi e ɓuuɓri dimmbotoondi ». [Satire XI] Yimoowo biyeteeɗo Horace e binndoowo pijirlooji biyeteeɗo Plautus ina mbiya ko wayi no ionici motus.
Juvenal ina siftina teeŋti noon e testarum krepitus (ɓuuɓri kastaneeji). E nder ɗemngal Gerek gadanal, ko jimɗi koppi kuutortenoo.[citation needed]
Won heen ina cikki wonde ndeeɗoo jimɗi ko jimɗi ɓooyɗi gadiiɗi jimɗi reedu e teeŋti noon, e mbaydi Gerek ina wiyee "Tsifteteli".
Ciimtol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Henry George Liddell, Robert Scott, "κόρδαξ" in A Greek-English Lexicon
- ↑ Template:Cite encyclopedia
- ↑ James Redmond (19 March 1981). "Dance and Greek Drama by Bernard Gredley". Drama, Dance, and Music. Cambridge University Press. ISBN 9780521221801.
- ↑ "Dionysian Meditations". Archived from the original on 2008-02-17. Retrieved 2008-03-07.