Curie Institute (Paris)
nstitut Curie ko nokku wiɗtooji safaara, biyoloji e biyofizik to Farayse.[citation needed] Ko fedde nde wonaa laamuyankoore, nde gollotoo ko nokku wiɗtooji ko faati e biyofizik, biyoloji cellal e onkoloji e opitaal keeriiɗo ngam safrude kanseer. Ngo woni ko to Pari, leydi Farayse.
Institut Curie ko tergal EU-LIFE, fedde toppitiinde wiɗtooji gannde nguurndam to Orop.[1]
Teffol Jooni noon, duɗal ngal ina gollina dente wiɗtooji keewɗe e ballondiral e juɓɓule wiɗtooji ngenndiije CNRS e INSERM. Ina waɗi teemedde keewɗe gollotooɓe wiɗtooji e nder duɗal ngal.[2] Institut Curie rokkataa dipolomaaji leslese, kono ina rokka PhD, ina gollina janngooɓe heewɓe caggal doktoraa e bannge gollotooɓe mum duumiiɓe. Institut Curie ko duɗal jaaɓi haaɗtirde (tergal gollondirngal) e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde PSL.[3]
Suudu lekki Institut Curie ina joginoo opitaal Claudius Régaud, opitaal keɓtinaaɗo e ñawu kanseer. Duɗal ngal ina gollina kadi nokku ɗo proton therapy woni ɗoo to Orsay, gooto e nokkuuji seeɗa e winndere ndee.
Tariya Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Pari e Duɗal Pasteur, sosaa ko e hitaande 1909. Institut du Radium ina joginoo taƴe ɗiɗi. Laboratuwaar Curie, mo Maria Skłodowska-Curie ardii, ko wiɗtooji fisik e kemikal. Laboratoori Pasteur, mo Doktoor Claudius Regaud ardii, ina jannga batte raajo-aktiwite e nder nguurndam e safaara. Caggal nde o heɓi njeenaari Nobel e jom suudu makko Pierre e hitaande 1903, Maria Skłodowska-Curie heɓi njeenaari Nobel ɗiɗmiri to bannge ganndal kemikal e hitaande 1911. E nder wolde adunaare adannde, Maria Skłodowska-Curie huutoriima ɗum ngam jannginde infirmiyee en ko fayti e radiyoloji.
Maria Skłodowska-Curi e Claudius Regaud cosi Fondaasiyoŋ Curie e hitaande 1920, woni fedde nafoore renndo. Faandaare Fooyre Ɓamtaare ndee ko yoɓde golle Institut du Radium e wallitde ƴellitgol feccere mum safaara. Opitaal gadano udditaa ko e hitaande 1922. To suudu safrirdu nduu, Doktoor Regaud e ekipaaji mum mbaɗii safaaraaji kesi, hawruɗi e seppooji e radiyeeji ngam safrude kanseer. Fooyre Curie wonti mbaydi wonande nokkuuji kanseer e nder winndere ndee kala. Laboratoori Curie jokki e waɗde darnde mawnde e nder wiɗtooji fisik e kemikal. E hitaande 1934, Irène ɓiyum Maria Skłodowska-Curie e jom-gorko biyeteeɗo Frédéric Joliot-Curie njiyti raajo-aktiwiteer artifisiyel. E hitaande 1935, nde heɓi njeenaari Nobel to bannge kemikal. Duɗal Radium e Fondation Curie kawri ko e hitaande 1970. Nde wonti Duɗal Curie. Institut oo ina jogii golle tati : wiɗto, jannginde e safrude kanseer. Mahdi asliiji Laboratuwaar Curies gila 1914 ina waɗi hannde Musée Curie.
Nobel e annduɓe rewɓe mentorship Jeegom keɓɗo njeenaaje Nobel (e njeenaaje Nobel nay) ina njokkondiri e wiɗtooɓe Duɗal ngal.
Maria Skłodowska-Curie, Fisik, 1903 - ko noon o woniri debbo gadano heɓde njeenaari Nobel Mariya Sklodowska-Kuri. Kimiiya, 1911 - ko noon o wontiri neɗɗo gooto e winndere ndee, debbo walla worɓe, rokkaama njeenaaje ɗiɗi Nobel e nder gannde ɗiɗi ceertuɗe (njeenaaje jam ina heen), e fuɗɗoode ko neɗɗo gadano, haa hannde, debbo gadano, gooto tan jogiiɗo njeenaaje Nobel ɗiɗi cf. Limlebbi ko faati e njeenaari Nobel Pierre Curie, Fisik, 1903 - ko noon o woniri dewbo gadano heɓde njeenaari Nobel Irène Joliot-Curie, Chimie, 1935 - ko noon o wontiri tan yumma-ɓiɗɗo debbo[4] e baaba-ɓiɗɗo debbo tan e nder winndere nde heɓi njeenaari Nobel haa hannde[5]. Frédéric Joliot-Curie, Kimi, 1935 - ko noon waɗiri Duɗal Curie ngal tan ko nokku wiɗto e nder winndere ndee, tawi ko debbo e gorko ɗiɗo wiɗtooɓe, rokkaama njeenaari Nobel Pierre-Gille de Gennes, Fisik, hitaande 1991 43% e denndaangal rewɓe ganndal keɓɓe njeenaari Nobel ummoriiɓe Farayse (njeenaaje tati e nder jeeɗiɗi ɗe rewɓe Faraysenaaɓe keɓi e gannde « tiiɗɗe » e faggudu) haa hannde keɓii ɗum en ko e wiɗtooji baɗaaɗi to Institut Curie walla to mawni mum Institut Radium. So tawii Faggudu - ganndal renndo - yaltinaama, 50% i.e. 3 njeenaaje Nobel e nder 6 ɗe rewɓe annduɓe Farayse keɓata ina njokkondiri e Duɗal Curie.
Ko ɗum waɗi ina sikkaa wonde, tuugnaade e njeenaaje winndereyankooje ɗe wiɗtooɓe mum keɓi, alaa nokku wiɗto goɗɗo e winndere ndee jaɓɓotooɗo rewɓe annduɓe piilaaɗo heewɓe.
Yanti heen, Marie Curie ina janngina ko ina tolnoo e 45 debbo annduɓe ummoriiɓe e nder winndere ndee kala[6][7][8][9] ina heen Marguerite Perey, jiytuɗo faransiyum - cuɓaaɗo laabi joy ngam heɓde njeenaari Nobel to bannge kemikal, e Jeanne Ferrier, yiytuɗo otoraajo, e nder banndiraaɓe heewɓe woɗɓe : Sonia Cotelle, Harriet Brooks, Alice Leigh-Smith, Eva Ramstedt, Lucie Blanquies, Susanne Veil, Catherine Chamié, Alicia Dorabialska, Ellen Gleditsch, Marte Weiss, Antonia Lefalie, Maybeth Ko Maracineanu, Branca Edmée Marques, Eliane Montel, Elizabeth Rona, Jadwiga Szmidt, Margarete von Wrangell, Renée Galabert, Isabelle Archinard, e cakkitiiɗi ɗii, binndoowo Marie Curie mo duuɓi mum ɓuri 30