Jump to content

Daniel Olugbenga Aluko

Iwde to Wikipedia

Daniel Olugbenga Aluko (20 lewru juko hitaande 1963 - 20 noowammbar 2021)[1] ko neɗɗo leydi Naajeeriya. O suɓaama Senator ngam diiwal Ekiti South nder diiwal Ekiti, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow kawtal hoore lesdi (PDP). O heɓi laamu ko ñalnde 29 mee 1999.[2]

Jibineede e fuɗɗoode golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Daniel Olugbenga Aluko jibinaa ko ñalnde 20 juko hitaande 1963 to wuro Ibadan, e nder galle porfeseer Sam Aluko, ganndo faggudu mawɗo mo leydi Najeriya, jeyaaɗo e diiwaan Ekiti e nder leydi Najeriya.

O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde ndee, to Ilorin, caggal ɗuum o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, o heɓi bak makko e hitaande 1982, o heɓi dipolom makko to bannge geɗe leydi e peewnugol diiwaan. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Energy e Petroleum, Oxford, Angalteer ngam janngude ko fayti e njulaagu e coggu petroŋ hakkunde leyɗeele.[3]

Darndeeji baɗaaɗi hakkunde 1983 e 1999 ina njeyaa heen gardiiɗo/CEO HYGYNIX, gardiiɗo gollordu petroŋ e kemikal Baseline e hooreejo gollordu peeje jeytaare. O toɗɗaama balloowo keeriiɗo to jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e laaɗe diwooje e gardiiɗo mawɗo fedde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa e laana ndiwoowa Naajeeriya gila 1993 haa 1995.[4]

Golle Senaa

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal nde o heɓi jooɗorde makko e nder Senaa e lewru suwee 1999 Aluko toɗɗaa e goomuuji suɓagol, golle senaa (cukko hooreejo), aeronautik, geɗe rewɓe, kaalis & appropriation, ƴellitaare renndo & dingiral e ñamaale nokkuuji e caggal leydi.[5] O toɗɗaa ko cukko hooreejo senaa. Caggal ɗuum o toɗɗaa cukko hooreejo goomu gaas e hooreejo goomu petroŋ.[4] Aluko saliima eɓɓooji ngam waɗde privatisation Mint leydi Najeriya. O toɗɗaama hooreejo goomu ad hoc ngam wiɗitaade uddugol banke Savannah mo banki mawɗo leydi Naajeeriya waɗi.[6] E lewru suwee 2002, o jaɓi eɓɓaande ngam sosde goomu ad hoc ngam yuurnitaade ko tuumaa ko ina bonna doosɗe leydi e bidsee mo hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawi ina waawi wonde sabaabu mum ngam ittude laamu.[7] E lewru oktoobar 2002, Aluko lomtii Oserheimen Osunbor, woni hooreejo Goomu Senaa to bannge wooteeji ngenndiiji jeytaare.[8]

Aluko ina jeyaa e luural nde o jeyaa e ɓeen ɓe ñaawirdu ndu senateer Idris Kuta ardii, wiɗti ko feewti e kaalis mo senaateeruuji mbaɗi.[9] Taƴre ndee e goomu ad hoc caggal ɗuum, tawi senaateer Victor Oyofo ardii, njaltinii ciimtol ngol tawi Aluko ina yoɓa ko ɓuri heewde e ko yowitii e moƴƴitingol cuuɗi senaateeruuji e ordinateeruuji e kaɓirɗe birooji ɓurɗi heewde coggu, ɓe ndokki terɗe senaa, ɓe wasiyii yo o yoɓ ko ɓuri ɗum. Kono e lewru suwee 2002, Senaa ƴetti kuulal ngal Aluklo ƴetti, wonde senaa ina foti woppude no haanirta nii denndaangal senaateeruuji tuumaaɓe e ciimtol ɗiɗmol ngol.[10]

Caggal ɗuum golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal nde o yalti Senaa, Aluko jokki e nder gollordu keeriiɗo, o joginoo nafoore mawnde e nder Alstegg e Midlands, fedde nde wonaa laamuyankoore, o woniino kadi gardiiɗo Crest Healthcare, konsulteer to DFID e geɗe parlemaa e gardiiɗo geɗe laamu e Chevron Nigeria.[4]. ] O ummi PDP o yahi lannda Labour, dow ngal o ƴaɓɓii wooteeji guwerneer diiwal Ekiti nder hitaande 2007.[11] E lewru Duujal 2009, Aluko arti e PDP.[12]

Nguurndam neɗɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gbenga aluko ko sileola aluko resndaa. O dañii ɓiɓɓe njeeɗiɗo, mawɗo oo ko fuku koyɗe Eniola e Sone Aluko.[13][14]

Ñalnde 20 noowammbar 2021, Aluko yani e biro mum to Abuja, o nawaa to opitaal, ɗo o hollitaama o maayi. [15]

Senator leydi Naajeeriya Gbenga Aluko, maayi e duuɓi 58

"SUBO LEYDI LEYDI NIGERIA 20 FEBRIAR E 7 MARS 1999". Sefos. Ƴeewtaa ko ñalnde 24 lewru juko hitaande 2010.

"Senaa ina mettina Sen Gbenga Aluko, ina teskii minit gooto ngam teddinde mo". Kabaaru Vanguard. 7 Duujal 2021. Ƴeewtaa ko 18 Mars 2022.

"senateer daniyel olugbenga aluko". Fedde Alex Ekwueme. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 25 lewru juko hitaande 2011. Ƴeewtaa ko ñalnde 24 lewru juko hitaande 2010.

"Goomuuji Kongres". Kongres Naajeeriya. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 18 noowammbar 2009. Ƴeewtaa ko ñalnde 24 lewru juko hitaande 2010.

Bature Umar (30 ut 2002). "Senaa ina fotnoo dartinde yeeyde Mint. Sosde fedde ngam yuurnitaade uddugol Savanna Bank". Ñalawma oo. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 27 Oktoobar 2003. Ƴeewtaa ko ñalnde 24 Suwee 2010.

Bature Umar (14 suwee 2002). "mo woni TO?". Ñalawma oo. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 25 lewru bowte hitaande 2005. Ƴeewtaa ñalnde 24 lewru juko hitaande 2010.

Chuks okocha et bature umar. "Anyim, Na'Abba Move Haɓaade Depiteeji Haɓantooɓe Laamu". Ñalawma oo. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 27 noowammbar 2005. Ƴeewtaa ko ñalnde 24 lewru juko hitaande 2010.

"Ciimtol ciimtol Idris Kuta ngol goomu Viktor Oyofo waɗi". Ñalawma oo. 11 abriil 2001. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 20 lewru suwee 2005. Ƴeewtaa ko ñalnde 24 suwee 2010.

Yuusuf Olaniyonu, Bature Umar e Piyus Anakali (15 suwee 2002). "Hol no Senaa?". Ñalawma oo. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 30 noowammbar 2005. Ƴeewtaa ko ñalnde 24 lewru juko hitaande 2010.

Etifan Gbadamosi (19 mars 2010). "Nijeeriya'en ɗon mari haaje munyaago laamu lesdi - Aluko". Jaaynde Naajeeriya. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 29 lewru feebariyee 2012.