Dapchi schoolgirls kidnapping
Ñalnde 19 feebariyee 2018, waktu 17ɓo e feccere kikiiɗe, 110 suka debbo janngoowo, yahrooɓe e duuɓi 11–19, fedde ownooɓe wiyeteende Boko Haram nanngi ɗum en to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal sukaaɓe rewɓe laamu (GGSTC). Dapchi woni nder Bulabulin, nokkuure laamu lesdi Bursari nder jiha Yobe, haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya.[1][2][3] Laamu lesdi Naajeeriya ɗon hokka sooje'en lesdi Naajeeriya e hukuumaaji pamari ɗin ngam yi'ugo sukaaɓe rewɓe janngirde majjuɓe nden boo ngam ɓe tamma ɓe ngarta. Gomnaajo lesdi Yobe, Ibrahim Gaidam, wi'i sooje'en lesdi Naajeeriya ɗon itta nokkuure nde sooja'en ɗon mari haaje nder wuro man. Dapchi woni ko hedde 275 km (170 miil) to fuɗnaange-rewo Chibok, ɗo ko ina tolnoo e 276 suka debbo janngoowo nanngaa e juuɗe Boko Haram e hitaande 2014..[4]
Sukaaɓe rewɓe njoyo janngooɓe maayii ñalnde heen nde ɓe nanngaa ndee ; Boko Haram yaltinii heddiiɓe ɓee fof e lewru marse 2018, so wonaa suka debbo gooto Kerecee’en biyeteeɗo Leah Sharibu, mo salii naatde e diine Lislaam.
Luural
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Uddugol konu ko juuti hade mum en nanngeede
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ibrahim Geidam, guwerneer lesdi Yobe, wulliti dow wurtugo sooje'en lesdi Dapchi, ɓe ɗon wi'a ɓe ɗon mari bawɗe seɗɗa ko adii nde ɓe ɗon ƴama ɓe, ɓe anndinaay polis'en lesdi man, koo boo laamu lesdi man. E fuɗɗoode, konu nguu deƴƴii e ndeeɗoo wullitaango. Balɗe seeɗa caggal ɗuum konu nguu waɗi haalaaji nannduɗi e luurondirɗi e etaade faamninde yaltugol mum. Konu ngu wiyi ngu yaltinii doole mum e nder wuro ngo sabu ŋakkeende seedeeji kollitooji golle Boko Haram e nder nokkuuji keewɗi, e oon sahaa, ngu rokki kisal Dapchi e juuɗe polis ko adii nde ngu yaltata. E nder winndannde humpito konu nde fedde Sahara-Reporters heɓi ñalnde 6 feebariyee 2018, seneraal konu gooto hollitii sunaare mum e ko fayti e njangu Boko Haram potngu waɗeede e nder wuro Damaturu, 60 kiloomeeteer to woɗɗi, ɗum noon ina naamndii konu nguu wiynoo ko adii ɗuum wonde ina jogii daliilu moƴƴo wonde seneraal Haram ina jogii daliilu moƴƴo. Komisinaajo polis'en lesdi Yobe yeddi bee semmbe dow konu nguu wi'i departemaa maako anndinaama dow hukuumaaji pamari ɗin, nden boo walaa hujjaaji ɗin konu nguu hokki.
Soklaaji ko faati e limoore nanngaaɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fuɗɗannde guwerneer Yobe hollitii wonde sukaaɓe rewɓe 94 njippiima e duɗal ngal, 48 ngartii e jibnaaɓe mum en, haa jooni ko 46 tan njiytaa. Ndeen, Bashir Manzo, hooreejo fedde jibnaaɓe sukaaɓe rewɓe majjuɓe Dapchi wiyi wonde sukaaɓe rewɓe 105 majjii. Komiseer polis'en wuro Yobe, Abdulmaliki Sunmonu wi'i 111 sukaaɓe rewɓe janngooɓe majji.
Njiylawu e warngooji Chibok
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]No woniri e ƴaañgol suka debbo janngoowo Chibok ko ɓooyaani koo, ko noon kadi e ƴaañgol Dapchi, laamu leydi Najeriya ƴettii balɗe ngam jaabaade hay dara, caggal ɗuum jaabtii e ballal keewngal wonde ƴaañooɓe ɓee maa nannge ko yaawi, sukaaɓe rewɓe ɓee fof maa ngartu e galleeji mum en e jam. E nder kewu Chibok, duuɓi nay caggal ɗuum haa jooni ko ina tolnoo e tataɓal nanngaaɓe ɓee ina keddii e juuɗe Boko Haram, tawi sukaaɓe rewɓe ɓe ngoppitaa ɓee, ko ɓuri heewde e maɓɓe ngoppitaama e yoɓde njoɓdi, tawi ko nanngaaɗo gooto tan, mo alaa ko woni e mum, nanngaa, ina darii e ñaawoore (Mars 2019). E nder ɗuum, Boko Haram ina jokki e dañde ngalu mum e miliyoŋaaji dolaar ɗi laamu Naajeeriya yoɓata ɗum e mbaadi yoɓde njoɓdi.
Jaabawuuli
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fedde awoka'en lesdi Naajeeriya ɗon ƴama ngomnati lesdi Naajeeriya ngam darna jaangirde lesdi Naajeeriya haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya. Jibnaaɓe e gure Dapchi ɗon yewta dow no ɓe ɗon mari haaje, ɓe ɗon ƴama laamu lesdi Naajeeriya ngam ɓe mballa ɓe wartirki sukaaɓe maɓɓe rewɓe ɓe ngalaa ko ɓe ngaɗata.
Yoffugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ñalnde 21 marse 2018, laamu fedde leydi Najeriya hollitii wonde ownooɓe Boko Haram ngartirii sukaaɓe 106 e nder sukaaɓe nanngaaɓe ɓee, tawi heen 104 ko sukaaɓe rewɓe yahɓe e duɗe, suka debbo gooto yahraani e suka gorko. Leah Sharibu yoɓaaka, jibnaaɓe mum mbiyi e jaaynde France-Presse wonde fedde nde yoɓataa mo tan ko so o naatii e diine lislaam. Fedde nde jippini ɓe e nder wuro ngo e nder otooji jeenay. Jaagorgal men ko feewti e humpito hono no Lai Mohammed hollitii wonde yoɓde ɓe ko ko aldaa e sarɗi. Kono balɗe seeɗa caggal ɗuum, Fedde Ngenndiije Dentuɗe hollitii e ciimtol mum wonde laamu nguu yoɓii njoɓdi mawndi ngam yoɓde mo.
Harbiyankooɓe ɓee caggal nde ɓe njaltini sukaaɓe rewɓe ɓee, ɓe njeertinii jibnaaɓe maɓɓe yo ɓe mbaɗtu ɓe ekkol kadi. Won e sukaaɓe rewɓe nanngaaɓe ɓee kollitii wonde joy e nder sukaaɓe rewɓe janngooɓe ɓee maayii ñalnde heen nde fedde ownooɓe ɓee nanngi ɓe.
Liya Sharibu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Leah Sharibu, suka debbo janngoowo Kerecee'en mo duuɓi sappo e nay e sahaa nde o nanngaa ndee, ko kanko tan woni suka debbo janngoowo Dapichi mo heddii haa jooni. Caggal nde heddiiɓe ɓee njaltinaa, won heen mbiyi jaaynde wiyeteende The Guardian wonde Sharibu meeɗiino dogde e juuɗe nanngooɓe ɗum ɓee, kono ko galle fulɓe gonɗo e njiimaandi mum, nanngi ɗum, artiri ɗum e nannguɓe ɗum ɓee. Sharibu hollitaama o yaltinaaka e sukaaɓe woɗɓe ɓee, sabu o saliima naatde e diine lislaam.
E wiyde fedde wiyeteende Solidarité chrétienne mondiale, caggal ɗuum Sharibu rokkaama haɓoowo Boko Haram ngam wonde maccuɗo. E lewru ut 2018, audio yalti e Sharibu ina ñaagoo ndimaagu mum. E lewru oktoobar 2018, jibnaaɓe makko kollitii wonde Boko Haram ina hulɓinii warde mo caggal lewru nduu, so tawii laamu nguu jaɓaani ɗaɓɓaande maɓɓe.
E lewru feebariyee 2019, ciimtol enternet ngol cirŋinii ko fayti e maayde makko, kono laamu nguu salii ɗum, sibu ko ɗum huunde nde politik alaa e sago.
Caggal nde o waɗi fotde duuɓi ɗiɗi e nder kasoo, e lewru Yarkomaa 2020, jaayɗe keewɗe ina kaala wonde Sharibu jibinii ɓiɗɗo gorko caggal nde o naatnaa e doole e nder diine Lislaam, o resi komanndaa Boko Haram. Baaba makko, Nathan Sharibu, jaɓaani ciimtol ngol, o wiyi o yiɗaa nande hono ɗeen kabaruuji.
Caggal ɗuum, lowre heewnde hollitii wonde o jibinii ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e darorɗe hitaande 2020.
O heddii ko e jeynge (e hitaande 2025).
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Chibok sukaaɓe rewɓe janngooɓe ina njiyloo
Buni Yadi njanngu
Doggol warngooji
Yobe State duɗal fiyde
Jokkondire yaajɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Haaldu ngam Leah Sharibu – Kampaañ Goomu Duuniyaaru dow Naajeeriya (ICON) ngam Leah Sharibu
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Sahara, Reporters (March 2, 2018). "Abducted Dapchi Girls in 'Boko Haram town' in Yobe, Claims Rep". Sahara Reporters Inc. Sahara Reporters Inc. Retrieved March 4, 2018.
- ↑ "110 Nigerian schoolgirls still missing after attack: Minister". Al Jazeera. February 25, 2018. Retrieved March 4, 2018.
- ↑ Searcey, Dionne; Akinwotu, Emmanuel (February 21, 2018). "Boko Haram Storms Girls' School in Nigeria, Renewing Fears". The New York Times. Archived from the original on 9 January 2022. Retrieved March 4, 2018.
- ↑ Sahara, Reporters (March 2, 2018). "Abducted Dapchi Girls in 'Boko Haram town' in Yobe, Claims Rep". Sahara Reporters Inc. Sahara Reporters Inc. Retrieved March 4, 2018.