Jump to content

David Oluwafemi Adewunmi Abdulateef Fani-Kayode

Iwde to Wikipedia

David Oluwafemi Adewunmi Abdulateef Fani-Kayode (// l; jibinaa ko ñalnde 16 oktoobar 1960) ko neɗɗo Naajeeriyaajo, binndoowo, awokaajo.

Fani-Kayode jibinaa ko to wuro Lagos, leydi Najeriya, o wonti balloowo keeriiɗo e geɗe renndo to Olusegun Obasanjo tuggi lewru juko 2003 haa lewru juko 2006. O toɗɗaama jaagorde pinal e turism leydi Naajeeriya tuggi 22 lewru juko haa 7 noowammbar 2006, e jaagorgal ko feewti e weeyo tuggi 7 noowammbar 2006 haa 29 mee 2007.

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fani-Kayode jibinaa ko ñalnde 16 oktoobar 1960 to Lagos, e nder diiwaan Lagos, to galle Remi Fani-Kayode e Adia Fani-Kayode (jibinaa ko Adunni) ummoriiɓe Ile-Ife, e nder diiwaan Osun. Mawniiko, Rev. Emmanuel Adedapo Kayode, jeyaa ko e Naajeeriya’en artuɓe janngude to Angalteer, o heɓi MA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham, caggal ɗuum o wonti almuudo Angalteer. Mawniiko biyeteeɗo Victor Adedapo Kayode janngii sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge, o wonti awokaa e ñaawoowo. Baaba makko Victor Fani-Kayode, mo wonnoo kadi to Cambridge, ko awokaa mawɗo, kadi ko neɗɗo politik mawɗo e nder leydi Najeriya e kitaale 1950 haa 1960. O woniino hooreejo luulndo Konseye ngenndiijo leydi Nijeer e leydi Kamerun to suudu sarɗiiji hirnaange tuggi 1960 haa 1963; ko Hon. Jaagorɗo laamu lesdi e kuuɗe hooreejo lesdi e cukko hooreejo lesdi Naajeeriya diga hitaande 1963 haa 1966 nden o heɓi nasaraaku ngam moɓugo motion ngam heɓugo ndimu lesdi Naajeeriya nder hitaande 1958 nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya.[1][2]

Femi Fani-Kayode fuɗɗii jaŋde mum ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brighton to Brighton to leydi Angalteer, caggal ɗuum o naati duɗal Holmewood House School to Tunbridge Wells to Kent, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Angalteer. O naati duɗal Harrow to Harrow on the Hill, to leydi Angalteer, caggal ɗuum o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kelly to Tavistock, to leydi Angalteer, ɗo o timmini heddiiɓe e jaŋde makko to duɗal laamu. E hitaande 1980, Fani-Kayode yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, duɗal jaaɓi haaɗtirde Fuɗnaange e Afrik ɗo o heɓi dipolomaaji makko LL.B e hitaande 1983.[3] O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge (duɗal jaaɓi haaɗtirde Pembroke) ɗo mawniiko (duɗal jaaɓi haaɗtirde Selwyn), baaba makko (duɗal jaaɓi haaɗtirde Downing) e mawniiko gorko, Akinola (duɗal jaaɓi haaɗtirde Downing) fof njanngiino sariya ko adii ɗuum. Victor Adedapo Kayode, mawniiko Femi, noddaama to suudu safrirdu Angalteer (to suudu dewal hakkundeeru) e hitaande 1922 e baaba makko, Remi Fani-Kayode, noddaama to suudu safrirdu Angalteer (to suudu dewal hakkundeeru kadi) e hitaande 1945.[4] Caggal nde o timmini to Cambridge, Femi Fani-Kayode yahi to duɗal sariya leydi Najeriya, e hitaande 1985 o noddiraa to duɗal sariya leydi Najeriya. E hitaande 1993, e les njiimaandi mawɗo diineeji leydi Ganaa, hono Nicolas Duncan-Williams, Femi Fani-Kayode wonti Kerecee’en Pentekostaal. O felliti hootugo haa janngirde ngam janngugo diina haa janngirde Bible Christian Action Faith haa Accra, lesdi Gana, o heɓi dipolomaaji diina nder hitaande 1995.[3]

Golle politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fani-Kayode, Femi Anibaba (gonnooɗo jaagorgal golle) e Nasir Ahmad el-Rufai (gonnooɗo jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii) e batu guwernema e hooreejo leydi Obasanjo, hitaande 2007

Femi Fani-Kayode wonnoo ko tergal e fedde NNC (NNC) e hitaande 1989. O suɓaama hooreejo sukaaɓe ngenndiijo NNC e ndeen hitaande. E hitaande 1990, o toɗɗaama hooreejo jaayndeeji to mawɗo Tom Ikimi, hooreejo ngenndiijo gadano e nder kawtal ngenndiwal (NRC) e hitaande 1991 o woni balloowo keeriiɗo Alhaji Umaru Shinkafi, gonnooɗo hooreejo fedde kisal leydi Najeriya (NSO). E hitaande 1996, e mettere e golle junta militeer Gen. Sani Abacha, Femi Fani-Kayode yalti leydi Niiseer, naati e fedde nde (NADECO) to caggal leydi ɗo, wondude e ko nanndi e awokaaji jannguɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, hooreejo Tunde Edu e woɗɓe, o waɗii darnde tiiɗnde no feewi e kampaañ demokaraasi ngam haɓaade laamu militeer Abacha. O warti lesdi Naajeeriya hitaande 2001, o fotti bee hooreejo lesdi Olusegun Obasanjo. E fuɗɗoode hitaande 2003, Femi Fani-Kayode toɗɗaama e juuɗe hooreejo leydi ndi, wonta tergal e fedde mum kampaañ ngam suɓaade hooreejo leydi e hitaande 2003. Caggal nde hooreejo leydi Obasanjo heɓi nasaraaku nder cuɓi ɗin, Femi Fani-Kayode toɗɗaama hooreejo lesdi Naajeeriya. E hitaande 2006, o toɗɗaa jaagorgal teddungal to bannge pinal e turism. E oon hitaande kadi, caggal mbayliigu seeɗa e kabine, o artiraa e ministeer aeronautik, o woni jaagorde aeronautique. Gila laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo joofi ñalnde 29 mee 2007, Femi Fani-Kayode artii e golle mum to bannge sariya.[citation needed]

Caɗeele e tuume

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fani-Kayode (nano) e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e nder ñalngu nguu ngam mawninde ñalngu nguu mawningol duuɓi 50 ñalnde 18 oktoobar 2010

Femi Fani-Kayode wiɗtiima, nanngaama e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) e lewru sulyee 2008, tawi ina tuuma huutoraade 19,5 miliyaar naira (fotde 300 000 000 dolaar) "Fonds d'intervention aérienne". Wiɗto ngoo alaa ko holliti mo.[5][6] Goomu Senaa ko feewti e aviation e fuɗɗoode hitaande 2008, e...fuɗɗoode wasiyiima yo Fani-Kayode haɗe jogaade golle laamu fotde duuɓi joy kono caggal ɗuum o itti ɗum.[7][8]

Fani-Kayode e gonnooɗo hooreejo konu Ibraahiima Babangida (rtd) e nder ñalngu keeriiɗo ngam mawninde duuɓi 50 ɗi Babangida yuɓɓini to Lagos ñalnde 17 lewru Oktoobar 2010.

E fuɗɗoode hitaande 2010, wonno ko haalaa wonde hare laamu fuɗɗiima e nder leydi Naajeeriya, tawi ko hooreejo leydi Obasanjo e wondiiɓe mum ina njiɗi Yar'Adua yo woppu laamu, rokka cukko hooreejo leydi ndii, Dr. Goodluck Jonathan. Lowre Yar'Adua saliima ndee miijo, ina jeyaa e jaabawol maɓɓe e ndeen feere, ko huutoraade feere woɗnde ngam etaade silminde e hulɓinde hooreejo leydi Obasanjo e lollirɓe mum teeŋtuɓe, ina jeyaa heen El-Rufai, Fani-Kayode, Ribadu, Lawal Batagarawa, Nnenadi U Andy Uba, e tuumde ɓe waɗde kuudetaa. Ko ɗum woni feere nde Seneraal Sani Abacha ƴetti, nde o nanngi Obasanjo e kuuge nannduɗe e ɗeen nde o woni e laamu ndee. Seneraal Obasanjo woppitaa, yaafaama duuɓi keewɗi caggal nde Abacha maayi e caggal nde Seneraal Abdulsalami Abubakar heɓi laamu.[9]

E lewru noowammbar 2010, Fani-Kayode wiyi wonde Yar’Adua’s yiɗiino kasoo e halkude gardinooɗo ɗum e laamu e gorko gooto mo o heɓi laamu, hono Olusegun Obasanjo, kam e lollirɓe makko, ina jeyaa heen El-Rufai, Ribadu, e Fani-Kayode e hoore mum.[10] O holliti kadi wonde Baaba Gana Kingibe, koolaaɗo kuuɓal laamu leydi ndii e sahaa laamu Yar’adua, ko kañum woni hooreejo golloowo e ndeen feere, kadi ko ardiiɓe laamu Yar’adua, James Ibori, Tanimu Yakubu, Abba Ruma e Michael Aondoakaa ngoni heen. [10]

Ñalnde 25 lewru bowte hitaande 2020, nde o tawtoraama yeewtere juutnde e jaayndeeji e nder njillu makko to bannge worgo leydi Najeriya, o tooñii e o ñaawii jaayndiyanke gooto ummoriiɗo e jaaynde Naajeeriya, Daily Trust. Jaayndiyanke oo naamndiima mo hol ko woni kaalis mum ngam yoɓde tikketuuji makko diwooje keewɗi ngam yahdu nduu.[11] Ñalnde heen, FFK yaltini yaafuya feewde e jaayndiyanke oo.[12]

Nanngi ɗum ko EFCC

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fani-Kayode nanngaa ko e lewru Duujal 2008 e juuɗe EFCC, o tuumaama e 47 kuugal njulaagu kaalis.[13][14][15] Fani-Kayode hollitii wonde o alaa ko o waɗi, kadi kaalis oo ko kaalis keɓaaɗo e njulaagu makko keeriiɗo e jolɗe laawɗuɗe, alaa ko jokkondiri e kaalis laamu.[16][17] O wi'i wiɗitol laamu Yar'Adua e EFCC ɗon mari haaje siyaasaaku, nden o ɗon ƴama bana no gollodiiɓe maako feere diga laamu Obasanjo, bana Nasir Ahmad el-Rufai e Nuhu Ribadu, ngam jokkindirki maɓɓe bee Hooreejo leydi Obasanjo.[18] Ñalnde 22 lewru Oktoobar, gollotooɓe e EFCC nanngaama e dow tuumeede 17 limre, ko wayi no reentaade ko aldaa e sariya, huutoraade ko aldaa e sariya e yoɓde kaalis ko ina tolnoo e miliyaaruuji N4,9, ko ɗum woni ko komisiyoŋ haɓantooɗo njulaagu addi e maɓɓe.[19]

Fani-Kayode woppitaa, woppitaa e ñaawoore njulaagu kaalis

Fani-Kayode yaltinaama, o woppitaa ñalnde 1 sulyee 2015, e ñaawirdu toowndu fedde nde jooɗiiɗo to Lagos, e dow tuume ɗiɗi ɗe Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, EFCC ɓuri yiɗde e makko. Ñaawirde ndee hollitii wonde EFCC waawaano hollirde tuume ɗe Fani-Kayode tuumanoo ɗee ko ɓuri sikkitaare, ɗum noon ina woppira mo.[20][21]

E nder bayyinaango makko jaaynde nasaraaku, Fani-Kayode wayli innde mum gila e Oluwafemi Fani-Kayode, o waɗti ɗum Olufemi Olu-Kayode (maanaa « Joomiraawo ina adda weltaare »). E wiyde makko, ɗum waɗiraa ko ngam yettude Alla caggal nde o woppi denndaangal kuule heddiiɗe ɗe EFCC fawi e makko. Fani-Kayode haɓaama e ñaawoore ndee gila 1 sulyee 2008, o laaɓtinaama e denndaangal kuule heddiiɗe ɗe o woppitaa ko adii ɗuum ñalnde 1 sulyee 2015. Ɗum ko duuɓi 7 haa ñalawma caggal nde ñaawoore makko fuɗɗii.[22]

Kayode haɓiino e ñaawoore ndee gila 2008 o tuumaama e EFCC wonde o lootii fotde N100m nde o woni jaagorde pinal e turism, caggal ɗuum o jaagorde aviation. Ko wiyetee ko loowdi ndi, kono ustaama haa N2.1m ñalnde 17 noowammbar 2014 caggal nde ñaawoore Ofili-Ajumogobia, woppi 38 e nder 40 ñaawoore nde EFCC tuumi Fani-Kayode ngam waasde hujjaaji. [23]

Yimre e binndanɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñamde kirsimeeti to galle Fani-Kayode to Abuja e Nuhu Ribadu e Mallam Nasir El-Rufai, lewru Duujal 2010

E lewru noowammbar 2009, hade Yar'Adua ñawde, Fani-Kayode winndi yimre wiyeteende "Miɗo darii miɗo haɓa".[24] E nder ndee yimre, o siftinii Yar'Adua ko "tirannde ñawnde jogiinde fonndasiyoŋ amalekite" o teskiima wonde "jokkondiral makko ina jogori arde ko ɓooyaani".[24] Fani-Kayode winndi jimɗi goɗɗi e ɗii duuɓi cakkitiiɗi.[25][26][27]

E lewru Yarkomaa 2010, ko ina wona lebbi ɗiɗi caggal nde Yar’Adua yalti Niiseer, o nawtaa to leydi Sawudit ngam safrude (e oon sahaa hay gooto e Najeriyanaajo so wonaa debbo makko e mawɗo kisal makko yiyaani mo, walla fotooji makko), won miijooji tiiɗɗi e nder leydi ndi hooreejo leydi oo maayi, ina wondi e coma luggiɗnde walla ina ñawi haa o waawid waasa haalde walla ummitaade e leeso mum ñawɗo to safrirde mum Sawuud. Ɗum waɗii ŋakkere laamu e nder leydi Naajeeriya, ɗum waɗi caɗeele doosɗe leydi puɗɗii feeñde.[28] Waɗooɓe hooreejo leydi ndi e jaagorɗe laamu, e gardagol debbo makko Turai Yar'Adua, njaɓaani miijo wonde cukko hooreejo leydi ndii ina foti ƴettude laamu tawa hooreejo leydi ndii ina jogii baawɗe hay so tawii ko ɗum doosgal leydi Naajeeriya yamiri,[29] Fani-Kayode ɓeydi heen daande makko e hooreejo leydi Obasanjo, hooreejo leydi Shehu Shagari, seneraal Yakubu Gowon, Ernest Shonekan e woɗɓe wonnooɓe ardiiɓe laamu, wonnooɓe jaagorɗe, wonnooɓe depiteeji, ardiiɓe luulndo e ardiiɓe terɗe lannda PDP laamu nguu e noddude e yeeso yimɓe fof yo ɓe ngoppu laamu nguu Hooreejo leydi Yar'Adua e ngam hokkugo laamu haa cukko hooreejo lesdi Goodluck Jonathan wakkati man.[30][31] Ngam hollirde miijo mum Fani-Kayode winndi satire e nder jaaynde Next, o inniri ɗum "Korpsoloji: Dokkal Umaru e Aduna hannde oo". E nder winndannde nde Fani-Kayode hollitii wonde e tiiɗnaare laamaade leydi Naajeeriya gila e leeso mum ñawɗo to leydi Arabi Sawdit e rewrude e acolytes mum e debbo mum, hooreejo leydi ndi e wallidiiɓe mum ngonaa tan ko ƴattaade doosɗe leydi Naajeeriya kono kadi ko kamɓe ngoni e suuɗde ngam naatde e doosɗe leydi Naajeeriya system laamu jananɗo e nder leydi Najeriya, bonnude demokaraasi e etaade jokkude koye mum en e laamu rewrude e oon system keso haa abada. O wiyi wonde ko laamu nguu waɗata ɗum hay so tawii ina laaɓti wonde hooreejo leydi oo ina jogori « feccere maayde ». Fani-Kayode siftinii miijo mum e korpsoloji (walla « korpsokrasi » no o innirta ɗum sahaa e sahaa fof) ko « laamu wuurɓe e maayɓe » e doole e anniya satire makko ko ngam laaɓtinde konngol wonde etaade naatnude ɗum Haa jooni system laamu ngu anndaaka nder Naajeeriya ngu Yar'Adua, debbo maako e kabine maako jaɓaaka, fotaayi accugo darnde.[32]

Mawɗo Femi Fani-Kayode

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñalnde 7 ut 2010 Fani-Kayode winndi winndannde woɗnde tiitoonde mum ko "Charles Taylor: Gorko janfaaɗo" ɗo o siftini geɗe e ngonkaaji baɗnooɗi haa o yaltini gonnooɗo hooreejo leydi Liberia, hono Charles Taylor, ummoraade Niiseer, ɗo o rokkaa reentaade e asilo caggal wolde bonnde e kiris e nder ngenndi makko Liberia. Fani-Kayode hollitii no Taylor joofniri e hokkude Liberia e no o neldirtee caggal ɗuum to Ñaawirde Toownde (Cour Penal) to La Haye to Pays-Bas ngam ñaawde warngooji e bonanndeeji baɗeteeɗi e neɗɗaagu.[33] Fani-Kayode wonnoo ko kaaldigal hooreejo leydi Obasanjo e oon sahaa, e nder binndanɗe makko o rokkii ciimtol no Taylor janforii lanndaaji e leƴƴi keewɗi, o siftini kadi ko o sifotoo ko no darnde « janfoore e majjere » nde hooreejo leydi Amerik waɗata George W. Bush e hooreejo leydi Liberiyaa Jonson Sirleaf njimrii e sagata oo. O tuumi Amerik e Liberia fuu ɗon ƴama konngol maɓɓe e dow nanondiral ɓennungal dow haala Taylor nden o wi'i ɓe "njaltinii hoolaare" nde Dental Afrik, Dental Faggudu lesɗe Hirnaange Afrik (CEDEAO) hooreejo laamuuji, Naajeeriya e hooreejo leydi Obasanjo waɗnoo e majji. E joofnirde o noddii yo ñaawoore gonnooɗo hooreejo leydi Angalteer, hono George W. Bush e gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Angalteer, hono Tony Blair, ñaawetee e nder Ñaawirde Toownde Adunaare wootere to La Haye, sabu ko o siftini « bonanndeeji nannduɗi e neɗɗaagu » e ɗi Taylor tuumanoo ɗii. O wiyi ɓe mbaɗii ɗeen bonanndeeji ko e njiimaandi Irak e bommbooji Bagdaad ɗi o wiyi wonde « teemedde ujunnaaje rewɓe e sukaaɓe Iraknaaɓe ɓe ngalaa daɗndo, ɓe ngalaa ellaaji » mbaraama. Winndannde ndee yalti ko ñalnde heen caggal nde Naomi Campbell, debbo mawɗo, feeñi e ñaawoore lollunde "diamants de sang" Charles Taylor to La Haye.[34]

Fani-Kayode kadi nasti nder yewtere dow ko laarani sirriiji ɗi ardiiɗo lesdi Naajeeriya arandeere, Sir Tafawa Balewa, maayi. E nder binndanɗe ɗiɗi tiitooɗe "Femi Fani-Kayode: Hol barɗo Sir Tafawa Balewa?" e "Maayde Tafawa Balewa: angle Segun Osoba", o salii miijo wonde Balewa maayi ko e sababuuji tago, ko ɗum woni ko mawɗo M.T. Mbu, gonnooɗo jaagorgal caggal leydi leydi Naajeeriya e hooreejo Segun Osoba, gonnooɗo guwerneer leydi ndii, e o hokki miijo wonde gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii ko goonga waraama.[35][36] Fani-Kayode winndi binndanɗe goɗɗe e nder duuɓi.[37][38][39] E hitaande 2011 o noddi "crushing" fedde fundamentalist lislaam wiyeteende Boko Haram nde wiyi ko kañum waɗi maayde teemedde Naajeeriya e nder kampaañ kulɓiniiɗo e bommbooji ngam haɗde jaŋde hirnaange e sosde kalifaandi fundamentalist lislaam e nder... woyla leydi Naajeeriya fof".

Femi Fani-Kayode ina resii laabi nay. Dewgal makko gadanal ko e Saratu "Baby" Atta e hitaande 1987 ɓe ceerti e hitaande 1990. Ɓe ndañi ɓiɗɗo gooto, Oluwafolake. Dewgal ɗiɗmal ngal ko...to Yemisi Olasunbo Adeniji e hitaande 1991 kono ɓe ceertii e hitaande 1995. Ɓe njogii ɓiɓɓe rewɓe tato ina wiyee Oluwatemitope, Oluwatobiloba e Oluwatuminu. Dewgal tataɓal ngal ko Regina-Hanson Amonoo. Ɓe ceertii e hitaande 1997, ɓe ndañi ɓiɗɗo debbo gooto, biyeteeɗo Oluwaremilekun. E hitaande 2014 Femi Fani-Kayode e Precious Chikwendu, laamɗo ŋarɗuɗo, keɓɗo njeenaari ɓamtaare e hitaande 2014, resndaa. Ko ɗum woni dewgal makko nayaɓal. Ñalnde 1 feebariyee 2016 Fani-Kayode e debbo mum njibini ɓiɗɗo mum gadano.[40] O inniraa ko Josuwa Oluwafemi Emmanuel Lotanna Aragorn Fani-Kayode. Ko kanko woni ɓiɗɗo Fani-Kayode gadano. Ñalnde 25 lewru bowte hitaande 2018, Chikwendu tedduɗo jibini ɓiɗɗo tato.[41]

  1. Richard L. Sklar, Doole e nder ngenndi Afrik ummiindi, defte Google, p. 269.
  2. "Goonga ko faati e ɗaɓɓaande jeytaare", AllAfrica.com, 27 suwee 2010.
  3. Emmanuel Ajibulu, "Femi Fani-Kayode- Seerndude alkama e ɓuuɓri" 23 suwee 2015 to masiŋ Wayback, deftere njulaagu Ghana, altine 7 lewru Duujal 2009.
  4. Emmanuel Ajibulu ,"Mawɗo Remi Fani-Kayode: Goongaaji ɗi wonaa fenaande", ModernGhaha.com, Noowammbar 2009.
  5. Willy Eya, "Sukaaɓe OBJ dow leggal bardugal" Ɓooymaama 17 Abriil 2009 to Machine Wayback, Kabaruuji Naange, 30 Noowammbar 2008.
  6. Funso Muraina e Ahamefula Ogbu, "Nijeeriya: Borishade, Fani-Kayode ñaawaama, haɗaama yoɓeede", All-Africa.com, 3 July 2008.
  7. Tobi Soniyi, "Borishade, Iyayi e nder caɗeele kese" [jokkondiral maayngal duumingal], Punch, 15 suwee 2008.
  8. Tobi Soniyi, "...waɗii Borisade, woɗɓe to ñaawirde" Ɓoornugol ñalnde 7 oktoobar 2011 to masiŋ Wayback, The Punch, aljumaa 10 oktoobar 2008.
  9. "Kuuɓal: Worɓe Obasanjo ina ngondi e doggol ƴeewooɓe ...Gonnooɗo jaagorgal hollitii heɓde iimeeluuji ummoraade e ofiseeji konu ...Ko waɗi El-Rufai artude " Archive 17 lewru Yarkomaa 2010 to masiŋ Wayback, Pointblanknews.com, 7 lewru Duujal 2010.
  10. Seye Kehinde ,"Feerde Yar'Adua wonnoo ko halkude Obasanjo, gonnooɗo jaagorgal ko fayti e diwooje, Femi Fani-Kayode – (Feccere I)", Gana hannde, 15 noowammbar 2010.
  11. miijo (30 ut 2020). "Hakkunde Femi Fani-Kayode e naamnal jaayndiyanke koolkisaangal, hol to fenaande woni?". Ñalawma njulaagu NG. Keɓtinaama ñalnde 9 sulyee 2024.
  12. "FANI-KAYODE VS NUJ: Tikkere, ñaawoore ƴaañgal e jaayndiyanke". Kabaaru Vanguard. 26 lewru bowte 2020. Ƴeewtaa ko 26 lewru bowte 2020.
  13. Arsiif oo ko ñalnde 31 desaambar 2010 to Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis Wayback Machine.
  14. Tony Amokeodo, "Laɓɓingol kaalis: Fani-Kayode ngam waɗde Natal e nder kasoo" 24 Duujal 2008 to masiŋ Wayback, The Punch, 24 Duujal 2008.
  15. Arsiif oo ko ñalnde 31 desaambar 2010 to Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis Wayback Machine.
  16. Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis.
  17. " Yar’Adua maa neldu Obansanjo to kaso – El Rufai "[jokkondiral maayngal duumingal], ñalnde 21 oktoobar 2009.
  18. "Obasanjo, Atiku e min, Fani-Kayode" 26 lewru Siilo hitaande 2011 to masiŋ Wayback, Leñol, e jaayndiyanke men, 16 lewru Oktoobar 2009.
  19. "Fani-Kayode nanngaama e juuɗe EFCC | Kabaaru naange". naange e laylaytol.com. 21 oktoobar 2016. Ƴeewtaa ko ñalnde 25 oktoobar 2016.
  20. (1 sulyee 2015). "Tuumeede njulaagu kaalis : Fani-Kayode woppitaama, woppitaama". Keɓtinaama ñalnde 5 sulyee 2015.
  21. www.perle.com.ng. "FUƊƊI: E joofnirde Femi Fani-Kayode yaltinaama & woppitaama". Ƴeewtaa ko ñalnde 1 sulyee 2015.
  22. www.ñalngu nguu.com. "Fani-Kayode wayli innde mum nde ñaawirdu yaltini mo e njulaagu kaalis". Mooftaa ko e asli mum ñalnde 13 sulyee 2015. Ƴeewtaa ko ñalnde 5 sulyee 2015.
  23. " Ñaawirde ndee fellitii ñaawoore Fani-Kayode ngam ustude kaalis ñalnde 18 lewru nduu". Mooftaa ko e asli mum ñalnde 25 lewru juko hitaande 2015. Ƴeewtaa ko ñalnde 7 lewru juko hitaande 2015.
  24. "Mi darii mi haɓi", Daande Naajeeriya, 17 Noowammbar 2010.
  25. "Doole debbo" Ɓooymaama 17 mars 2012 haa masiŋ Wayback, Will Naajeeriya, 18 abriil 2010.
  26. "Teddungal e jaambaaro", Daande Naajeeriya, 9 lewru Abriil 2010.
  27. "St. Barts e ɓiɗɗo mo Alla neldi", Ghana hannde, 27 Duujal 2011.
  28. Burgis, Tom, "Caɗeele doosɗe leydi Niiseer ina njokki", FT.com, 6 lewru Yarkomaa 2010.
  29. "Deƴƴere jooni: Suɓo laawol teddungal, Obasanjo wiyi Yar’Adua" Arsiif ñalnde 24 lewru Yarkomaa 2010 to masiŋ Wayback, jaayndiyankooɓe Sahara, 21 lewru Yarkomaa 2010.
  30. Sufuyan Ojeifo e Paul Ohia,"Yar'Adua: Ɓooygol leydi e winndere ndee ina ɓeydoo • Gowon, Shagari, Shonekan, 200 tergal suudu sarɗiiji ina ɗaɓɓi ɓataake udditgol • Amerik, Angalteer, Farayse, UE ina ngondi e kulol e ''waasde hoolaare''"[jokkondiral maayngal duumingal], OO NYALNDE, 29 Yarkomaa 2010.
  31. "Yar'Adua wolwaay bee Jonathan'" Ɗaɗi 13 lewru July 2011 haa Wayback Machine, Ardungal Naajeeriya, 30 lewru Yarkomaa 2010.
  32. Femi Fani-Kayode,"Korpsoloji: Dokkal Umaru e aduna hannde oo " Mooftaa ko ñalnde 27 lewru Oktoobar 2015 to masiŋ Wayback, ko adii, ñalnde 30 lewru Yarkomaa 2010.
  33. "Charles Taylor: Gorko janfaama", Jaaynde ngenndiire, 7 lewru bowte hitaande 2010.
  34. "Charles Taylor: Gorko mo janfaama" Deftinaama ñalnde 18 lewru bowte hitaande 2010 to masiŋ Wayback, ko adii, ñalnde 9 lewru bowte hitaande 2010.
  35. "Femi Fani-Kayode: Mo K...Sir Tafawa Balewa?", Gana hannde, 6 suwee 2010.
  36. "Maayde Tafawa Balewa: angle Segun Osoba", AllAfrica.com, 19 suwee 2010.
  37. "Obasanjo, Yar'adua, Buhari E Power Sector", Afrik fof, 28 mars 2010.
  38. "hamza al-mustapha mawɗo; tooñannge mawnge e mettuɗe", ciimtol Elendu, 27 sulyee 2010.
  39. "Hakkunde Igbo'en, Yoruba'en e Rewɓe Naajeeriya" Ɓooymaama 12 Abriil 2011 haa Machine Wayback, The Wille, 7 Abriil 2011.
  40. Ibeh, Nnenna (8 feebariyee 2016). "Fotooji gadani ɓiɗɗo Fani-Kayode". NAIJ. Ƴeewtaa ko ñalnde 8 abriil 2017.
  41. Abimbola, Oluwakemi (25 mee 2018). "Debbo Fani-Kayode jibini ɓiɓɓe tato". Jaayɗe Punch. Keɓtinaama ñalnde 9 sulyee 2024.