Diezani Alison-Madueke
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Ɗuubi daygo | 6 Bowte 1960 |
| Ɗoforde | Port Harcourt |
| Dee/goriiwo | Allison Madueke |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje, architect, minister |
| Position held | President of OPEC, Minister of Transportation, Minister of Mines and Steel Development, Minister of Petroleum Resources, Minister of Petroleum Resources |
| Janngi to | Howard University, Cambridge Judge Business School |
| Affiliation string | Ministry of Petroleum Resources of Nigeria |
| Participant in | World Economic Forum Annual Meeting 2014, World Economic Forum Annual Meeting 2013, World Economic Forum Annual Meeting 2015 |
| Personal pronoun | L484 |
Diezani K. Agama (jibinaa ko 6 lewru Duujal hitaande 1960) ko debbo dawriyanke gadano hooreejo OPEP.[1]
O wonti jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa leydi Naajeeriya ñalnde 26 lewru juko hitaande 2007.[2] O artiraa ko e ministeeruuji e ƴellitaare njamndi e hitaande 2008, e lewru abriil 2010 o toɗɗaa debbo gadano jaagorgal ko feewti e jawdi petroŋ e nder leydi Naajeeriya.[3] O suɓaama kadi debbo gadano hooreejo OPEP e batu 166ɓo OPEP to Vienne ñalnde 27 noowammbar 2014.[4][5]

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Diezani K. Agama jibinaa ko to Port Harcourt, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko ko mawɗo Frederick Abiye Agama.
O janngi haa lesdi Shell, o janngi haa suudu janngirde Hussey Model ɓaawo konu lesdi Naajeeriya. E hitaande 1968, o winnditii e duɗal Township, Port Harcourt, caggal ɗuum o yahi to duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe laamu Holy Rosary ɗo o jooɗii ngam waɗde WASCE makko e hitaande 1975. O yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal to Mubi, to diiwaan Gongola (jooni ko to diiwaan ) ngam janngude A' moved7 to United Kingdom1 mahdi.[6][7][8][9]
Nde o woni to leydi Angalteer, o fuɗɗii janngude ko fayti e mahdi to leydi Angalteer kono caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard to Amerik. O heɓi dipoloma makko to Howard ñalnde 8 desaambar 1992. E hitaande 2002, o naati duɗal njulaagu Cambridge Judge ngam heɓde dipolom makko MBA. Ko o naftortooɗo bursi Chevening.
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Shell leydi Nijeer
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Alison-Madueke warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1992, o nasti Shell Petroleum o huuwata haa nokkuure kuugal estaadji nder ofisru Shell haa Lagos nden o o huuwata bana ardiiɗo mahdi. O ummii e jappeere hooreejo gollorɗe siwil, caggal ɗuum o wonti hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e geɗe e njuɓɓudi kiriis e hitaande 1997. Nde o timmini jaŋde makko MBA to Cambridge, o waɗtaa gardiiɗo wakilaagu gollorɗe e hitaande 2004.
Alison-Madueke toɗɗaama hooreejo gollordu Shell e hitaande 2006. Ko kanko woni debbo gadano mo Shell toɗɗaa hooreejo gollordu e nder leydi Najeriya.
E nder laamu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Alison-Madueke waɗii kuuɗe tati maantinɗe nder laamu lesdi Naajeeriya. O toɗɗaa ko jaagorgal ko fayti e yah-ngartaa e lewru sulyee 2007. Ñalnde 23 desaambar 2008, o wonti jaagorgal ƴellitaare miniraaji e njamndi. Nde cukko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan, wonti hooreejo leydi ndii e lewru feebariyee 2010, o fusi laamu nguu ñalnde 17 marse 2010, o hunnii laamu nguu ñalnde 6 abriil 2010, tawi ko Alison-Madueke woni jaagorde ngalu petroŋ. Alison-Madueke yalti laamu ñalnde 1 suwee 2015, e nder doggol hooreejo leydi ngam lomtaade Jonathan. Ndeen o yahii golloyaade to Commonwealth Dominik, o woni komisariyaajo njulaagu e njulaagu.
Jaagorgal ko feewti e njeñtudi petroŋ
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nde o woni jaagorgal ko feewti e petroŋ, Alison-Madueke fodaniino waylude golle petroŋ e gaas leydi Najeriya.
E lewru abriil 2010, hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan, siifondirii e sariya jowitiiɗo e ko yowitii e njulaagu leydi Najeriya, tawi faandaare mum ko ɓeydude teemedere e nder teemedere (100) e nder teemedere (100) kaalis (contrat) petroŋ rokketeeɗo e nder leydi Najeriya – ko ɗum jaabawol e njiimaandi sekteer oo e juuɗe gollotooɓe caggal leydi.
Ina jeyaa e politikaaji ɓurɗi luulndaade ɗi Alison-Madueke ƴetti, peeje laamu nguu ngam ittude ballal laamu nguu e coggu petroŋ. Alison-Madueke ina wallitnoo dartinde ballal ngal « sabu ngal addanta laamu nguu caɗeele keewɗe e kaalis, ngal naftortoo ko alɗuɓe no feewi, [e] hirjinde ŋakkeende golle, njulaagu e ustude ngalu laamu nguu, tawa ina woɗɗina ɗum e njulaagu e nder gollorɗe teeŋtuɗe ».
Arandeeji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Alison-Madueke woni debbo gadano jogaade jappeere jaagorgal ko feewti e petroŋ e nder leydi Nijeer, e lewru oktoobar 2010 o woni debbo gadano ardaade delegaasiyoŋ leydi ndii e batu OPEP mo feccere hitaande. Ko kanko kadi woni debbo gadano jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa, kadi ko kanko woni debbo gadano toɗɗaaɗo e gardagol fedde Shell Petroleum Development Company Nigeria. Ñalnde 27 noowammbar 2014, o toɗɗaa debbo gadano hooreejo OPEP.
So tawii ko e golle e nder nokkuuji ɗo worɓe ɓuri heewde, Alison-Madueke wiyi o wasiyiima sukaaɓe rewɓe ɓe o jannginii nde o woni to Shell nde "mbayli miijo maɓɓe."
Tuumeede fenaande e ŋakkeende kaalis
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Feccere PBS NewsHour hollitii wonde ardiiɓe Amerik e Angalteer mbiyi wonde gonnooɗo jaagorgal petroŋ Diezani Alison-Madueke ina waawi wonde e hoore mum yuɓɓinde mbayliigu 28 miliyaar dolaar ummoraade e kaalis leydi Najeriya.
O tuumaama ko 20 miliyaar dolaar ŋakkuɗo e fedde petroŋ. Gonnooɗo guwerneer Banki Naajeeriya (CBN), Sanusi, waɗi haala kan fahin nder yewtere PBS nyande 2 Duujal 2015. Sanusi ɗon nuɗɗina o riiwaama diga Banki Naajeeriya ngam o yahi haa yeeso yimɓe ngam o ɗon tuuma dow 20 billion dollars ɗon mari haaje haa hukuuma petroleum lesdi Naajeeriya (NNPC) les njiimaandi Alison-Madueke's. Alison Madueke wi'i Sanusi waɗi haalaaji ɗin ngam o ɗon ƴama mo ɓaawo o wallitaa mo ngam o heɓa hooreejo Banki lesdi Afrika (AfDB) nden o sali haalaaji maako.
O tuumaama o hokkii kontraaji miliyaaruuji ɗuuɗɗi tawa o ɗon mari haaje huuwugo, nden o ɗon mari haaje huuwugo ceede laamu nden boo o ɗon ƴama ceede ko hewti miliyaaruuji ɗuuɗɗi dow jets privés.
E lewru Oktoobar 2009, Senaa leydi Naajeeriya ñaawii Diezani Alison-Madueke, o wasiyiima ñaawoore nde o waɗti waɗde miliyaaruuji 1,2 miliyaar ugiyya e nder konte keeriiɗe ɗe sosiyetee toppitiiɗo ko fayti e njoɓdi, tawi alaa ko foti waɗeede e mum, tawa kadi ko e ƴattaade nanondiral jokkere enɗam.
O ɗon ƴama kiitaaji lesdi Naajeeriya ngam 'Money Laundering'.
Ñalnde 2 oktoobar 2015, jaaynde Reuters habri wonde Alison-Madueke nanngaama e juuɗe fedde toppitiinde ko fayti e bonanndeeji (NCA) to Londres, kanko e yimɓe nayo woɗɓe, tawi ina tuuma waɗde bonanndeeji njulaagu e njulaagu. Kono jaagorgal polis wiyi ina anndi ko waɗi koo. Ɓesngu maako e laamu Naajeeriya hollitii wonde o nanngaama to London, hay so tawii noon NCA saliima haalande ɗum.
Kadi haa lesdi Naajeeriya, saare maako haa Asokoro, Abuja, ɗon ƴaɓɓitoo, ɗon mari limngal hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya, wakkatiiji seɗɗa ɓaawo o nanngaama haa London.
Ñalnde 28 ut 2017, ñaawirde fedde leydi Nijeer nanngi miliyaaruuji 7,6 naira (21 miliyoŋ dolaar) e konte banke jokkondirɗe e Alison-Madueke.
E hitaande 2017, goomu kleptokraasi to Departemaa Ñaawooje Amerik nanngi 145 miliyoŋ dolaar jawdi ndi soodanoo « ngam nafoore » Ms. Alison-Madueke. Ina jeyaa e jawdi ndii, suudu 50 miliyoŋ dolaar to New York, jeyiiji to Kaliforni, e laana ndiwoowa 80 miliyoŋ dolaar ; Hoodere Galaktika.
E nder yeewtere Pandora Papers e hitaande 2021, Alison-Madueke tuumaama jaɓde dokke e jawdi miliyoŋaaji 17 dolaar ummoraade e jom en jawɗeele en tato Naajeeriya ngam heɓde moƴƴere e nder golle makko e nder golle makko e nder golle makko e nder golle jaagorgal petroŋ leydi ndii.
E lewru oktoobar 2023, Alison-Madueke feeñii e ñaawirdu to Angalteer ngam ñaaweede sabu tuumeede warngooji, caggal nde o nanngaa ko adii ɗuum e hitaande 2017. EFCC hollitii kadi wonde ɓe keɓii yamiroore nanngugol Alison-Madueke ngam tuumeede warngooji kaalis, ina ɗaɓɓa kadi yo o woppe.
Ñalnde 10 lewru Yarkoma hitaande 2025, Amerik e Nijeer kollitii wonde njoɓdi 52,88 miliyoŋ dolaar ina artiree e leydi Nijeer caggal nde Departemaa Ñaawooje Amerik holliti e hitaande 2023, kuulal cakkitiingal ngam ñaawde Alison-Madueke e wondiiɓe mum.
Nguurndam neɗɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1999, Diezani resi Allison Madueke, hooreejo konu ndiyam nde wonnoo e sahaaji ceertuɗi guwerneer dowlaaji Imo e Anambra. Ko o yumma sukaaɓe njeegomo; ɓiɗɗo gorko gooto jibinaaɗo e sukaaɓe joy jom suudu ina heen Chimezie Madueke e Ogonna Madueke. E lewru suwee 2011, Alison-Madueke heɓi seedantaagal Doktoraa teddungal e gannde njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Najeriya, Kaduna. Ko kanko woni debbo gadano heɓde njeenaari ndii. Kewu nguu waɗi ko e kewu noddaango 58ɓo Kadet Kurs Regular.
Alison-Madueke hollitii nde o woni e laamu ndee, o woni ko e safrude ñawu nguu to leydi Angalteer.
E lewru suwee 2008, wonno ko eɓɓoore ngam nanngude Alison-Madueke to galle mum to Abuja, kanko e ɓiyiiko biyeteeɗo Chimezie Madueke, kono o dañaani heen nafoore.
E lewru suwee 2024, ina yaaji wonde Diezani seerti e Madueke gila e hitaande 2021.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]•Doggol yimɓe ummoriiɓe Port Harcourt
•Doggol yimɓe Naajeeriya
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Adeduyite, Okiki (2024-07-02). "Stop ex-minister Diezani from using my name, estranged husband urges court". Retrieved 2024-08-29.
- ↑ Oyedokun, Taofeek (2 July 2024). "Diezani's estranged husband, Alison Madueke, asks court to stop ex-minister from using his name". Business Day. Retrieved 17 November 2024.
- ↑ "Diezani Alison-Madueke biography and career". Naji.com. 2017-08-25.
- ↑ "Foirmer Minister Diezani Alison-Madueke is Ill as Picture Reveals". Ben Television | Sky 458 | Breaking - Nigeria, Africa and World Top News. 2015-11-13. Retrieved 2020-05-30.
- ↑ Ezea, Samson (2015-01-03). "Diezani Alison-Madueke's Journey to Political Limelight". The Guardian. Retrieved 2024-08-15.
- ↑ "Alison-Madueke resumes at Mines and Steel ministry". The Punch. 2008-12-24. Retrieved 2009-12-15.Template:Dead link
- ↑ "New Cabinet Unveiled as Nigeria's Acting President Shores Up Position". IHS Global Insight. 2010-04-07. Archived from the original on 2022-06-22. Retrieved 2010-04-13.
- ↑ "Revealed: Diezani now Dominican citizen". Vanguard. 2020-06-07. Retrieved 2021-11-10.
- ↑ Egbas, Jude (2020-06-07). "How Diezani escaped Nigeria and became Commissioner in Dominica". Pulse. Retrieved 2021-11-10.