Duɗal internat
| Subclass of | school, dwelling, school building, educational institution |
|---|---|
| Has list | list of boarding schools |
Duɗal internat ko duɗal ɗo almuɓɓe nguurdata e nder galleeji tawa ina ndokkee jaŋde laaɓtunde. Konngol "boarding" ngol huutortee ko e maanaa " suudu e ñaamde ", woni hoɗorde e ñaamde. Ɗe ngoni ko e teeminanɗe keewɗe, jooni ɗe njahdii e leyɗeele keewɗe. Golle maɓɓe, koɗki maɓɓe, e ethos maɓɓe ina ceerti no feewi. Almuɓɓe janngooɓe e nder duɗe internat ina njannga, ina nguuri e nder hitaande jaŋde ndee e banndiraaɓe mum en, e jom en galleeji e jom en galleeji. Won e duɗe internat ina njogii kadi almudɓe ñalnde kala, tawtoraaɓe duɗal ngal ñalnde kala, ngarta galleeji mum en kikiiɗe.[1]
Almuɓɓe gonɓe e duɗal ngal mbiyetee ko boarders, walla day pupils so ɓe njippinaani. Almuɓɓe ina mbaawi winnditaade duuɓi gooti haa sappo e ɗiɗi walla ko ɓuri ɗum e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde. Ina waɗi sifaaji boarderuuji keewɗi fawaade e taƴre nde ɓe njillotoo ɓesngu maɓɓe. Jaŋngooɓe timmuɓe ina njilloyoo galleeji mum en e darorɗe hitaande jaŋde, jaŋngooɓe semester ina njilloyoo galleeji mum en e darorɗe hitaande jaŋde, jaŋngooɓe yontere kala ina njilloyoo galleeji mum en e ñalɗi udditgol. Won kadi semi-internat en yahooɓe e duɗal internat e nder waktuuji jaŋde ngam janngude e waɗde golle laaɓtuɗe kono ɓe ngarta e galleeji maɓɓe haa ñalawma oo joofi. E nder won e pine, ko ɓuri heewde e nguurndam cukaagu mum en e sukaaɓe mum en ina ngoɗɗi galleeji mum en.
Limtol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sifaaaji tippudi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Helmere internat ndee ina heewi firtude duɗe internatuuji Biritaannaaɓe ɓooyɗe e duɗe internat keewɗe e nder winndere nde ɗe njiylotoo ko ɗeen.
Siistem galle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Duɗal internat tippudi ina jogii galleeji keewɗi ceertuɗi, tawa ko e nder galleeji duɗal ngal walla e nder saraaji mum.
Heewɓe e gollotooɓe mawɓe jannginooɓe ina toɗɗaa ngam wonde jom en galleeji, jom en galleeji, jibnaaɓe janngirɗe, prefekteeruuji, walla wasiyaaji hoɗɓe, gooto e maɓɓe fof ina jogii heen geɗal ( in loco parentis ) wonande kala nokku tuggi 5 haa 50 almuudo hoɗɓe e galle mum en walla e nder hoɗorde mum en e kala sahaa kono ko yaawi ekkol e kala sahaa. Gooto fof ina waawi wallitde e njuɓɓudi galle oo, ko golloowo galle keewɗo anndireede e nder leyɗeele Angalteer walla Commonwealth ko matron, e jannginoowo galle ngam geɗe jaŋde, keewɗo rokkude gollotooɓe kala jinnaaɗo. To Amerik, duɗe internat ina keewi jogaade galle hoɗɓe e nder suudu janngirdu, anndiraandu jibnaaɓe janngirɗe. Ɓe keewi jogaade gollotooɓe janitorial ngam toppitaade e reende galleeji, kono ko ɓuri heewde ɓe ngalaa jannginooɓe jokkondirɓe e dorm gooto. Ɗum fof e wayde noon, almudɓe mawɓe ina keewi waasde ƴeewteede e gollotooɓe, kadi system monitor walla prefekt ina rokka almudɓe mawɓe mbaawkaaji seeɗa. Cuuɗi ina njaawna ƴellitde jikkuuji ceertuɗi, kadi luural cellungal hakkunde cuuɗi ina heewi hirjineede e nder dingiral.
Tuugnorgaal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Orcutt, Leon Monroe (1934). "The influence of the academy in Western Massachusetts". Masters Theses 1911 - February 2014. Amherst, MA: University of Massachusetts Amherst: 51. doi:10.7275/6871421. Pitts, Carolyn (July 1985). "Lawrenceville School" (PDF). National Register of Historic Places - Inventory Nomination Form. National Park Service. Retrieved 22 May 2012.