Jump to content

Duchess Mu of Xu

Iwde to Wikipedia
Duchess Mu of Xu
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuWey,  Taƴto
Inditirde许穆夫人, 許穆夫人 Taƴto
Inndeunknown value Taƴto
Innde ɓesngu Taƴto
Noble titleprincess Taƴto
Ɗuubi daygo690 BCE Taƴto
ƊofordeWey, Zhaoge Taƴto
Date of death610 BCE Taƴto
FatherZhao of Wey Taƴto
MotherXuan Jiang Taƴto
Dee/goriiwoDuke Mu of Xu Taƴto
ƊemngalChinese Taƴto
WoldeOld Chinese Taƴto
Sana'ajipoet, writer Taƴto
Field of workpoetry Taƴto
Floruit7. century BCE Taƴto
Magnum opusSpeeding Chariot Taƴto
Copyright status as a creatorcopyrights on works have expired Taƴto

Duchess Mu mo Xu (sinuwaa: 許穆夫人; pinyin: Xǔ Mù Fūrén; fl. teeminannde 7ɓiire ko adii jibineede Iisaa) ko laamɗo debbo Dowla Wey resnduɗo Duke Mu mo Xu (許穆公; Xu Mu Gong), laamɗo Dowla Xu. Ko kanko woni yimoowo debbo gadano winndeede e daartol Siin.[1]

Laamɗo debbo diiwaan Wey mo innde leñol Ji, ko o ɓiy Wan, Konte Zhao mo Wey (ɓiy laamɗo Xuan mo Wey) e debbo mum Xuan Jiang, ɓiy laamɗo Xi mo Qi. Xuan Jiang ko miñiiko debbo Wen Jiang, miñiraaɓe ɗiɗo ɓee ko belɓe lolluɓe. O resi Duke Mu mo Xu, o anndiraa Duchess Xu.[2]

Nde Wey yani e hitaande 660 ko adii jibineede Iisaa, e juuɗe barbaraaɓe Di Fuɗnaange, o etinooma hootde to leydi makko, o nodda ballal e dowlaaji goɗɗi e laawol. Kono, laamɓe ummoriiɓe Xu nanngi mo, ndokki mo hootde to Xu. Ɗum fof e wayde noon, eeraango makko ngam ballal jaɓii, dowla Qi hisni Wey e kiris mum. Yimɓe Wey ciftorii mo sabu addude kaɓirɗe, heɓde ballal konu e mahde dowla.

E wiyde Zuo zhuan, o winndi jimɗi "Speeding Chariot" (載馳; Zaichi) ngam hollirde mettere makko mawnde e dowla makko jibinaaɗo biyeteeɗo Wey mo Di halki ɗum. Yimre ndee ina mooftaa e deftere Classique de la Poésie. Yimreeji ɗiɗi goɗɗi e nder deftere nde, "Bamboo Pole" (竹竿) e "Spring Water" (泉水), kadi ina cifaa e makko, hay so tawii noon laaɓtaani so tawii ko kanko winndi jimɗi tati ɗii fof.[3]

Puccu jaawngu (載馳)

载驰载驱,归唁卫侯。

驱马悠悠,言至于漕。

大夫跋涉,我心则忧。

既不我嘉,不能旋反。

视尔不臧,我思不远。

既我济。

视尔不臧,我思不閟。

陟彼阿丘,言采其虻。

女子善怀,亦各有行。

许人尤之,众穉且狂。

我行其野, 芃芃其麦。

控于大邦, 氁因谁极。

大夫君子,无我有尤。

百尔所思,不如我所之。

Firo Engele

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yah pucci jaawɗi! Miɗo hoota to laamɗo Wei hoɗi ngam weltinde mo.

Puccu nguu ina jokki e yahde, hol nde njottotoo-mi Zhao?

Daifus (hooreeɓe toowɓe) njahi ina njillondiri, kono ɓernde am ina heewi kulhuli.

Alaa neɗɗo cikkuɗo miɗo moƴƴi, tee mi waawaa hootde.

Oo neɗɗo miijaaki no feewi e am, kono miijooji am mbaylaaki.

A sikkaani so miɗo moƴƴi, kono miijooji am e maa ɗii ngoppataa.

Mi ƴeeŋa e ɗeen tule mi moofta leɗɗe (ngam waɗde leɗɗe ngam safrude kulhuli am).

Debbo ina heewi miijooji, kamɗi fof njahrata ko laawol mum.

Yimɓe Xu ina ngondi e am kono ko sukaaɓe e majjuɓe!

Mi yaltii e ladde, mi teskiima alkamaari ndi dañaaka (sabu ngonka politik).

Miɗo foti etaade humpitaade ɗum, kono hol mo pot-mi haalande ɗum?

E denndaangal mawɓe toowɓe, woto mbiye miɗo sunii.

Miɗo jogii miijooji keewɗi kono wonaa huunde so en ƴeewtindiima ɗo njiɗmi yahde ɗoo.

  1. Anne Cunningham (2018). The Most Influential Female Writers. Rosen Young Adult. p. 22. ISBN 978-1508179665.
  2. Bennet Peterson, Barbara (2000). Notable Women of China: Shang Dynasty to the Early Twentieth Century. M.E. Sharpe, Inc. p. 21.
  3. David R Knecthges; Taiping Chang, eds. (18 September 2014). Ancient and Early Medieval Chinese Literature: A Reference Guide. 3. p. 1709. ISBN 9789004271852.