Jump to content

Early Life and Education

Iwde to Wikipedia

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

[waylu iwdi]

Bayero fuɗɗii jaŋde mum ko to Kano ina jannga Lislaam, caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Kano (hannde Rumfa College, Kano).  O waɗii hedde duuɓi tati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano ngam janngude ɗemngal Arab kono o timminaani jaŋde ndee.  Ndeen o wonii golloowo banke to Banke Afrik hirnaange Angalteer haa hitaande 1949, nde o naati e laamu Kano Native Authority.  O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Zaria e hitaande 1952.[2]

E hitaande 1956, o ƴaañii, o dañii wooteeji diiwaan to wuro Kano, o woni tergal e fedde nde (NPC).  Kono o waɗii tan ko ina wona hitaande e tergal suudu sarɗiiji leydi ndii nde tawnoo o ƴaañii ngam woppude golle makko, tawi noon ko sabu ‘miijooji makko jamaanu’.[4]: 233 

Caggal nde o woppi laamu, o toɗɗaa hooreejo polis Kano Native Authority.[4]: 233 E nder ɗuum o etinooma ustude golle jowitiiɗe e nanngugol yimɓe e luulndiiɓe politik e dow yamiroore yimɓe doole to Kano.[2]  E darorɗe hitaande 1962, o toɗɗaa Ambasadeer leydi Najeriya to Senegaal, ko ɗum woni darnde makko haa nde o toɗɗaa emir.[4]: 233 

[waylu iwdi]

Naatgol

[waylu iwdi]

Caggal maayde Emir Muhammadu Inuwa laamiiɗo lebbi tati tan, Ado Bayero laamii emir Kano ñalnde 22 oktoobar 1963, o wonti emir 13ɓo Fulani Kano e laamɗo 56ɓo Kano.[5]