Early Life and Education
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
Bayero fuɗɗii jaŋde mum ko to Kano ina jannga Lislaam, caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Kano (hannde Rumfa College, Kano). O waɗii hedde duuɓi tati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano ngam janngude ɗemngal Arab kono o timminaani jaŋde ndee. Ndeen o wonii golloowo banke to Banke Afrik hirnaange Angalteer haa hitaande 1949, nde o naati e laamu Kano Native Authority. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Zaria e hitaande 1952.[2]
E hitaande 1956, o ƴaañii, o dañii wooteeji diiwaan to wuro Kano, o woni tergal e fedde nde (NPC). Kono o waɗii tan ko ina wona hitaande e tergal suudu sarɗiiji leydi ndii nde tawnoo o ƴaañii ngam woppude golle makko, tawi noon ko sabu ‘miijooji makko jamaanu’.[4]: 233
Caggal nde o woppi laamu, o toɗɗaa hooreejo polis Kano Native Authority.[4]: 233 E nder ɗuum o etinooma ustude golle jowitiiɗe e nanngugol yimɓe e luulndiiɓe politik e dow yamiroore yimɓe doole to Kano.[2] E darorɗe hitaande 1962, o toɗɗaa Ambasadeer leydi Najeriya to Senegaal, ko ɗum woni darnde makko haa nde o toɗɗaa emir.[4]: 233
Laamu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][waylu iwdi]
Naatgol
[waylu iwdi]
Caggal maayde Emir Muhammadu Inuwa laamiiɗo lebbi tati tan, Ado Bayero laamii emir Kano ñalnde 22 oktoobar 1963, o wonti emir 13ɓo Fulani Kano e laamɗo 56ɓo Kano.[5]