Jump to content

Elechi Amadi

Iwde to Wikipedia
Elechi Amadi
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Innde ɓesnguAmadi Taƴto
Ɗuubi daygo12 Duujal 1934 Taƴto
ƊofordeRivers Taƴto
Date of death29 Korse 2016 Taƴto
Place of deathGood Heart Specialist Hospital Taƴto
Manner of deathnatural causes Taƴto
Cause of deathillness Taƴto
Date of burial or cremation3 Bowte 2016 Taƴto
Place of burialPort Harcourt Taƴto
Significant personTess Osonye Onwueme, Akinwande Oluwole Babatunde Soyinka Taƴto
ƊemngalIgbo Taƴto
WoldeInngilisjo, Nigerian Pidgin Taƴto
Writing languageInngilisjo Taƴto
Ancestral homeNaajeeriya Taƴto
Sana'ajiwriter, novelist, surveyor, teacher, soldier Taƴto
Field of workmilitary Taƴto
EmployerRivers State government, Rivers State College of Education Taƴto
Janngi toUniversity of Ibadan, Government College Umuahia Taƴto
LenyolIgbo people Taƴto
DiinaNasaaraankore Taƴto
Magnum opusThe Concubine, Sunset in Biafra Taƴto
Significant eventNigerian Civil War Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.elechiamadi.org/about.php Taƴto

Elechi Amadi [1](12 lewru mbooy hitaande 1934 – 29 lewru juko hitaande 2016) ko winndiyanke, konu Najeriya. O gonnooɗo tergal e konu leydi Najeriya. O woniino binndoowo pijirlooji e defte keewɗe ko fayti e nguurndam gure Afrik, aadaaji, goongɗingol, e golle diine ko adii nde o jokkondirta e winndere hirnaange.[2] Amadi ɓuri teskeede ko e deftere makko adannde nde o winndi e hitaande 1966, wiyeteende The Concubine, nde o inniri "golle maantiniiɗe e fijirde laaɓtunde".[2][3]

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Elechi Amadi jibinaa ko ñalnde 12 mee 1934, to Mbodo-Aluu e nder ko wiyetee hannde nokku laamu nokku Ikwerre to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya Hiisawal.[4][5] Nde o woni e duɗal jaaɓi haaɗtirde, o ƴetti innde Elechi Amadi, nde o miijii ina hollita ndonu makko Ikwerre ɓuri innde jibinannde makko, Emmanuel Elechi Daniel. O jeyaa ko e leñol Ikwerre.[4]

O golliima e sahaa gooto e ƴeewndo leydi, caggal ɗuum o woni jannginoowo e duɗe keewɗe, ina jeyaa heen Duɗal Konu leydi Najeriya, Zaria (1963–66).[5][6]

Golle konu e politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Amadi golli nder konu Naajeeriya, o jooɗi ton wakkati konu lesdi Naajeeriya, o woppi darnde kapiteen.[9] Ndeen o waɗii golle keewɗe e laamu diiwaan Rivers : Sekereteer duumotooɗo (1973–83), Komisariyaa Jaŋde (1987–88) e Komisariyaa Leyɗeele e Koɗki (1989–90).[7][8]

O woniino binndoowo-hoɗorde e jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State College of Education, ɗo o woni kadi Dean of Arts, gardiiɗo departemaa binndol e gardiiɗo jaŋde kuuɓtodinnde.[11]

Amadi wiyi wonde deftere makko adannde ko e hitaande 1957, jimɗi ina wiyee "Penitence" ɗi o yaltini e jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, ina wiyee The Horn, ko John Pepper Clark winndi.[12]

Deftere Amadi adannde, The Concubine, yalti ko to Londres e hitaande 1966, nde jaɓɓaama no "deftere adannde ɓurnde yuumtude".[13] Alastair Niven e nder wiɗto mum teskinngo e deftere nde winndii : "E nder gure diwooje e liɗɗi e nder delta Niger, debbo jom suudu oo ina jogii sahaa e sahaa fof e nder deftere mawnde." ko adii fof ko to Abuja e lewru marse 2007.[15]

Setting deftere Amadi ɗiɗaɓere, The Great Ponds, yaltunde e hitaande 1969,[16] ko Fuɗnaange Naajeeriya ko adii koloñaal, ko haala hare hakkunde renndooji gure ɗiɗi ngam jogaade weendu.[17]

E hitaande 1973, deftere Amadi nde wonaa firo, wiyeteende Sunset in Biafra yalti. Nde winndi ko o yi’i e hare hakkunde Naajeeriya e Biafra, e wiyde Niven "nde winndaa ko e mbaadi daartol cemmbinngol no deftere nii".[9][10][11][12]

Ñalnde 13 lewru mbooy hitaande 1989, yeewtere yuɓɓinaama to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt ngam mawninde duuɓi 55 ɗi Amadi heɓi.[19]

E lewru mee 2004, fedde winndooɓe leydi Najeriya, fedde diiwaan Rivers, yuɓɓini batu ngam mawninde duuɓi 70 ɗi Elechi Amadi heɓi.[20]

Ngam deftere makko sakkitiinde, nde Alla ari, Elechi ruttitii ko adii fof e fannu ganndal.[21] E ƴeewtaade ɗum, Lindsay Barrett winndi : « So binndoowo heɓii darnde ikon e nder golle mum, tuugnaade e baylugol golle bayyinaaɗe e ikonaaji gila e yontaaji gadani e nguurndam makko, ina heewi tawa omo waɗa jarribooji e nder daawal gadanal ngal projectref kono ina haawnii deftere siftorde nde maayɗo Elechi Amadi winndi ina hollita. Hay so tawii binndanɗe ɗiɗi nate gonɗe e ndee ɗoo deftere ina cifaa e nder binndol ngol ko njilluuji e nder ganndal fijirde, ko goonga ina ɓura laaɓtude siftinde ɗe ko alkule filosofiije supernatural wonaa tan wonde eɓɓooje e nder miijo kewuuji e sifaa aduna goɗɗo, mo ganndal fiction popular heewi wonde. ... E nder ƴeewndo cakkitiingo ngoo, ɗeen golle ina njanngee no fables ummoraade e ko fayi arde ko binnduɗo oo foti wonde ko weltaare mawnde e sosde giɗli Amadi e backshafic makko e duuɓi makko e haa teeŋti noon caggal wolde hakkunde leyɗeele nde o jooɗii e golle jaŋde e njuɓɓudi laamu e nder diiwaan Rivers State, ko e oon sahaa o fuɗɗii jarribaade binndol kesol ngol ngolɗoo gollal woni yeru seeɗa kono mo yejjittaake."[22]

Duuɓi caggal ɗuum

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

2009 ko nanngugol

Ñalnde 5 lewru Yarkomaa 2009, Amadi nanngaa to galle mum to wuro Aluu, Ikwerre, tawi ko yimɓe ɓe nganndaaka. O woppitaa ko kikiiɗe 6 lewru Yarkomaa, waktuuji 23 caggal ɗuum.[23][24]

Afrik39

E hitaande 2014, Amadi wonnoo ko ñaawoowo Afrik39, kanko e Tess Onwueme e Margaret Busby.[25]

Ñalnde 29 lewru juko hitaande 2016, Amadi sankii to Opitaal Good Heart to Port Harcourt, tawi omo yahra e duuɓi 82.[26][27] Wole Soyinka, keɓɗo njeenaari Nobel, teddinii Amadi wonde "soldaat e yimoowo, nanngaaɗo e ɓernde, e ballondiral aadee e nuunɗal".[28]

1992 – Njeenaari kaalis leydi Rivers.[29]

2003 – Doktoraa tedduɗo, Doktoraa ganndal (D.Sc.) e jaŋde, honoris causa, rokkaama to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State.[19]

2003 – Fedde nde o woni fedde jaŋde leydi Najeriya.[30]

2003 – Tergal e Fedde Ngenndiije Dentuɗe (MFR).[31]

Faculté de l'humanité to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, ina halfinaa mo.[32] Politeknik Port Harcourt wayli innde mum, wonti Politeknik Kapiteen Elechi Amadi e hitaande 2016.[32]

Bibliyogaraafi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  • Koɗo (deftere), Londres: Heinemann winndooɓe Afrik, 1969; Ibadan: Defte Heinemann, 1993, ISBN 0-435-90025-0
  • Pooɗe mawɗe (deftere), Heinemann, 1969; Jaŋde Macmillan, hitaande 1976, ISBN 978-0435270261
  • Mutal naange e nder Biafra (jaaynde hare), deftere winndooɓe Afriknaaɓe Heinemann, 1969, ISBN 978-0435901400
  • Isiburu (pijirlooji), Heinemann, 1973, ISBN 978-0435925086
  • Peppersoup e laawol (pijirlooji, deftere hawraande), Ibadan: Bayyinooɓe Onibonoje, 1977
  • Womoowo Johannesburg (pijirlooji), Ibadan: Jaaynde Onibonoje, 1978
  • Maccuɗo (deftere), deftere winndooɓe Afriknaaɓe Heinemann, 1978, ISBN 978-0435902100
  • Etikaaji nder aadaaji Naajeeriya (filosofi), London: Defte janngirde Heinemann, 1982, ISBN 978-9781295966
  • Koolaaɗo kuuɓal (deftere), deftere winndooɓe Afriknaaɓe Heinemann, 1986, ISBN 978-0435905644
  • Debbo Kalabar (pijirlooji), Port Harkurt: Jaaynde Gitelle, 2002
  • Haala e yimde (binndanɗe e jimɗi), Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Port Harcourt, 2003
  • Pijirlooji mooftaaɗi (moƴƴinɗi Seiyifa Koroye), Port Harcourt: Jaaynde Perle, 2004
  • Nde Alla ari, hitaande 2011
  • Janngude ko ɓeydi
  • Ebele Eko, Elechi Amadi: Gorko e golle mum, Yaba, Lagos: Defte Kraft Ltd, 1991.
  • Willfried Feuser e Ebele Eko (winndinooɓe), Elechi Amadi e duuɓi 55, Ibadan: Defte jaŋde Heinemann, 1994.
  • Seiyifa Koroye, Miijooji teskinɗi e Elechi Amadi, Port Harcourt: Bayyinooɓe perle/Fedde winndooɓe Naajeeriya, 2008.
  1. Jones, Eldred. "African Literature 1966-1967". African Forum. 3 (1): 5.
  2. Ezeamalu, Ben (2016-07-04). "'Adieu Soldier and Poet,' Soyinka pays tribute to Elechi Amadi". Premium Times. Retrieved 2026-03-18.
  3. Ezeamalu, Ben (2016-07-04). "'Adieu Soldier and Poet,' Soyinka pays tribute to Elechi Amadi". Premium Times. Retrieved 2026-03-18.
  4. Jones, Eldred. "African Literature 1966-1967". African Forum. 3 (1): 5.
  5. Ezeamalu, Ben (2016-07-04). "'Adieu Soldier and Poet,' Soyinka pays tribute to Elechi Amadi". Premium Times. Retrieved 2026-03-18.
  6. Ezeamalu, Ben (2016-07-04). "'Adieu Soldier and Poet,' Soyinka pays tribute to Elechi Amadi". Premium Times. Retrieved 2026-03-18.
  7. Gikandi, Simon (2003). Encyclopedia of African Literature. Taylor & Francis. pp. 26–27. ISBN 978-1-134-58223-5. Retrieved 2018-11-20.
  8. Liukkonen, Petri. "Elechi Amadi". Books and Writers (kirjasto.sci.fi). Finland: Kuusankoski Public Library. Archived from the original on 25 January 2015.
  9. Gikandi, Simon (2003). Encyclopedia of African Literature. Taylor & Francis. pp. 26–27. ISBN 978-1-134-58223-5. Retrieved 2018-11-20.
  10. Liukkonen, Petri. "Elechi Amadi". Books and Writers (kirjasto.sci.fi). Finland: Kuusankoski Public Library. Archived from the original on 25 January 2015.
  11. Gikandi, Simon (2003). Encyclopedia of African Literature. Taylor & Francis. pp. 26–27. ISBN 978-1-134-58223-5. Retrieved 2018-11-20.
  12. Liukkonen, Petri. "Elechi Amadi". Books and Writers (kirjasto.sci.fi). Finland: Kuusankoski Public Library. Archived from the original on 25 January 2015.