Elegu
| Golle imaaɗe | 2012 |
|---|---|
| Lesdi | Ugannda |
| Nder laamoore | Amuru District |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+03:00 |
| Jonde kwa'odineto | 3°33′59″N 32°4′14″E |

Elegu ko wuro wonngo e diiwal Fuɗnaange leydi Uganda.[1] Nde jooɗii ko sara keeri hakkunde leyɗeele ummoraade e wuro wiyeteengo Nimule, Sudaan worgo.[2]
Wakere
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wuro ngo woni ko e diiwal Amuru[3], diiwal Acholi, to keeri hakkunde leyɗeele e Sudaan worgo, ko ina tolnoo e 105 kiloomeeteer [4](65 mi), e laawol, to fuɗnaange Gulu, wuro ɓurngo mawnude e nder diiwaan hee. Elegu woni ko hedde 434 kiloomeeteer (270 miil), to fuɗnaange Kampala,[5] laamorgo leydi Uganndaa, wuro ɓurngo mawnude.[6]
Koɗkiiji wuro ngo ko 3°33'59.0"N, 32°04'14.0"E (Njaajeendi:3.566389; Njuuteeki:32.070556)[7] Elegu woni ko e tooweeki hakkundeere 623 meeter (2,044 ft dow toɓɓere)[8].
Yiyngo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Elegu sosaa ko e hitaande 2012.[9] Ina jooɗii e keerol hakkunde Uganndaa e Sudaan worgo, ummoraade e wuro ɓurngo mawnude wiyeteengo Nimule. Ko adii hitaande 2012, golle doosɗe e immigration bannge Uganndaa ina mbaɗatnoo to Bibia, kiloomeeteeruuji 11 (7 mi), to fuɗnaange, e laawol [10]Gulu–Nimule. Taƴre keeriire ndee wayliima wonti taƴre keeriinde wootere, hakkunde 2015 e 2018. Ko adii fof, mahngo ngoo ina foti yoɓeede 7,1 miliyoŋ dolaar Amerik.[11]
Haa e lewru noowammbar 2018, taƴre keeri ndee ina joginoo njeeyguuji Uganndaa fotde 225,2 miliyaar dolaar Amerik (61 miliyoŋ dolaar Amerik) hitaande kala. Ko Sudaan worgo yaltinta Uganndaa e oon sahaa gooto, ina tolnoo e miliyaaruuji 1,2 dolaar Amerik (330 000 dolaar Amerik) hitaande kala.[12]
Ummatore
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 2012, keewal yimɓe Elegu ina millee e 5 000 neɗɗo.
Toɓɓe nafooje
birooji Diiso wuro Elegu
Luumo hakkundeejo Elegu
birooji njuɓɓudi njeeygu leydi Uganndaa, nder OSBP
birooji departemaa immigration Uganndaa
Parc ngenndiijo Nimule, to fuɗnaange e worgo wuro ngoo.
Posto keeriijo gooto
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Huutoraade kaalis miliyoŋaaji 5 dolaar Amerik ummoriiɗo e Trademark East Africa, taƴgol keeri bannge Sudaan worgo ina woni e moƴƴitingol haa wonta taƴgol keeri gootol (OSBP), tuggi lewru mee 2018. E oon sahaa, golle bannge Elegu (Uganndaa) ina njoofi, kono ina ɗaminaa timminde golle to bannge yamiroore Nimuth be Suduan (So come function) e hitaande 2018. Kaalis oo huutoraa ko ngam mahde galle doosɗe e immigration, nokku ɗo otooji njolnata, nokku ƴeewndo, laabi naatirɗe e laabi ndiyam.[13]
E lewru noowammbar 2018, OSBP to bannge Uganndaa, ko ardiiɓe Uganndaa e Sudaan worgo njamiri ɗum e dow laabi. Koolol ngol mahiraa ko e njoɓdi 6,6 miliyoŋ dolaar Amerik, tawi kaalis mum ko Trade Mark East Africa (TMEA), e woɗɓe, ina heen Departemaa Ƴellitaare Adunaare (DFID).
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol gure e gure e nder leydi Uganndaa
Doggol laabi e nder leydi Uganndaa
Tuugnorgal
- ↑ Bagala, Andere (22 sulyee 2012). https://web.archive.org/web/20170814021831/http://www.monitor.co.ug/Magazines/Life/Elegu--A-booming-town-clamouring-for-services/-/689856/1459980/-/item/3/-/1r9wefz/-/index.html Kampala. Archive gila e asli ñalnde 14 ut 2017. Heɓtinaama ñalnde 23 sulyee 2015.
- ↑ https://www.google.com/maps/dir/Gulu/Elegu+Garden+City/@3.1628568,31.9374847,10z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x1771a65c0fc42a27:0xce6ef3d1c3d80e06!2m2!1d32.2880726!2d2.7724038!1m5!1m1!1s0x1772439256715bef:0xb1c7a226a461d6a9!2m2!1d32.073843!2d3.5638348!3e0 heɓtinaama ñalde 28 Duujal 2020
- ↑ https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Bibia%2C%20Uganda&toplace=Elegu%20Collection%20Center%2C%20Kilak%2C%20Uganda&dt1=ChIJawG-N8RAchcRc3x1wJJ6aP0&dt2=ChIJ4d3exWhDchcRILRPQDFwwWw&sr=dc heɓtinaama ñalde 27 noowammbar 2018
- ↑ https://web.archive.org/web/20150723185423/https://www.trademarkea.com/projects/elegu-osbp-construction/ Maande njulaagu Afrik fuɗnaange (TMEA). Archived gila e fuɗɗoode ñalnde 23 sulyee 2015. Heɓtinaama ñalnde 23 sulyee 2015.
- ↑ Ismail Musa Ladu (27 Noowammbar 2018). https://www.monitor.co.ug/Business/Prosper/Elegu-one-stop-border-post-expected-to-boost-trade-/688616-4869482-dlv511z/index.html heɓtinaama ñalde 27 noowammbar 2018
- ↑ Ojok, Mikayel (21 abriil 2018). http://crossbordernet.org/south-sudan-uganda-border-point-elegu-is-prone-to-floods-solutions-are-near/Juba: Laylaytol renndo. Heɓtinaama ñalnde 27 Noowammbar 2018.
- ↑ https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Bibia%2C%20Uganda&toplace=Elegu%20Collection%20Center%2C%20Kilak%2C%20Uganda&dt1=ChIJawG-N8RAchcRc3x1wJJ6aP0&dt2=ChIJ4d3exWhDchcRILRPQDFwwWw&sr=dc heɓtinaama ñalde 28 Duujal 2020
- ↑ https://www.google.com/maps/dir/Kampala/Elegu+Garden+City/@1.9556441,31.1746612,8z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177dbc0f9d74b39b:0x4538903dd96b6fec!2m2!1d32.5825197!2d0.3475964!1m5!1m1!1s0x1772439256715bef:0xb1c7a226a461d6a9!2m2!1d32.073843!2d3.5638348!3e0 heɓtinaama ñalde 20 Duujal 2020
- ↑ Nandudu prossy (27 Noowammbar 2018). https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1478557/elegu-stop-centre-reduce-clearing heɓtinaama ñalde 27 Noowammbar 2018.
- ↑ http://www.irinnews.org/report/72653/sudan-boomtown-nimule-under-strain heɓtinaama ñalde 23 sulyee 2015
- ↑ https://www.google.co.ug/maps/place/3%C2%B033'59.0%22N+32%C2%B004'14.0%22E/@3.5669942,32.0781763,14z/data=!4m2!3m1!1s0x0:0x0 Heɓtinaama ñalnde 23 sulyee 2015
- ↑ Kartal.com (27 noowammbar 2018). https://mapcarta.com/29632292 heɓtinaama ñalde 27 niiwammbar 2018
- ↑ Ismail musa ladu (1 sulyee 2018 http://www.monitor.co.ug/Business/Shs14-9-billion--improve-Uganda--South-Sudan-trade/688322-4589564-3b52hbz/index.html heɓtinaama ñalde 1 Sulyee 2018
Jokkondire yaajɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]http://www.newvision.co.ug/news/651112-revenue-slumps-at-uganda-s-sudan-border.html