Jump to content

Eli Jidere Bala

Iwde to Wikipedia

Eli Jidere Bala (jibinaa ko 19 lewru Seeɗto hitaande 1954) ko jannginoowo to leydi Naajeeriya to bannge ganndal masiŋaaji, kadi ko gardiiɗo fedde toppitiinde ko fayti e semmbe leydi Naajeeriya.[1][2]

Nguurndam e golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O jibinaa ko ñalnde 19 lewru Seeɗto hitaande 1954 to Gelengu, wuro e nder diiwaan Balanga e nder diiwaan Gombe, leydi Najeriya.[3] O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde mawngal Ahmadu Bello, Zaria ɗo o heɓi dipolom makko Baccalauréat (B.Eng.) e ganndal masiŋaaji e hitaande 1977 e Master (M.Eng.) e ganndal masiŋaaji e hitaande 1980.[4][ 5] Caggal mum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cranfield, to leydi Angalteer ɗo o heɓi dipolom Doktoraa (PhD) e ganndal semmbe kuutorteeɗo e hitaande 1984.[6] O naati e golle duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello ko balloowo jaŋde toownde e hitaande 1978, o toɗɗaa jannginoowo mawɗo e hitaande 1987, caggal ɗuum o wonti jannginoowo to bannge semmbeeji kuutorteeɗi e hitaande 2004.[7]

Golle laamu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Omo joginoo golle njuɓɓudi laamu keewɗe e nder leydi ndii. O wonii Gardiiɗo Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria hakkunde 1991 e 1993 o toɗɗaa kadi e hitaande 1997, dumunna mo duuɓi ɗiɗi (1997-1999). Caggal duuɓi nay, o toɗɗaa kadi laawol tataɓol e hitaande 2003, woni dumunna mo o joofi e hitaande 2006. Caggal nde o woni hooreejo duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni Rektoor to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Abubakar Tatari Ali , Diiwaan Bauchi, leydi Nijeer, laamu nguu waɗii duuɓi 4 (1993 - 1997). Ndeen o artii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello ɗo o toɗɗaa kadi e wonde hooreejo departemaa Innjiniyaaruuji Mekanik O woni kadi cukko hooreejo departemaa peewnugol e ƴeewndo semmbeeji to Komisiyoŋ semmbeeji leydi Najeriya (1999-2003).[8] Caggal mum o toɗɗaama gardiiɗo semmbeeji kesi e nder Komisiyoŋ semmbeeji leydi Najeriya, golle ɗe o joginoo gila 2006 haa 2012.[9][10] Ko adii nde o toɗɗaa hooreejo leydi Naajeeriya (January 2013- May 2013).[11]

Gardiiɗo Komisiyoŋ Energy leydi Najeriya (Mee 2013- haa Mee 2023).[12]

Fedde e tergal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fedde fedde Injiniyankooɓe Naajeeriya|Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya

Fellow mo duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya[13]

Tergal fedde semmbe naange leydi Naajeeriya

Tergal kawtal ko feewti e njuɓɓudi Innjiniyaaruuji e nder leydi Najeriya.

Tergal e duɗal jaaɓi haaɗtirde mekanik leydi Najeriya

Tergal Fedde Adunaare Faggudu Enerji

Ƴeew kadi

Doggol injiniyankooɓe teskinɓe e nder leydi Najeriya

  1. "Prof Bala Jooni ko DG/CEO". semmbe.laamu.ng.
  2. Hoolaare Jaayɗe. "Komisiyoŋ ƴettii hiisawal Energy 2050". Hoolaare ñalnde kala. Moƴƴinaama gila e fuɗɗoode mum ñalnde 2016-03-03. Keɓtinaa ko e 2014-12-09.
  3. "On njaaraama e Kawtal Wiɗtooji e Ƴellitaare Raw Materials". rmrdc.laamu.ng. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 12-2014.
  4. "No heɓirtee doole duumotooɗe- By Prof. Bala". SkanNews Naajeeriya.
  5. "15, 000MW semmbe ndiyam ina ŋakki e nder leydi Naajeeriya – ECN". Jaaynde Naajeeriya, Jaaynde Naajeeriya. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 12-2014.
  6. "Kabaruuji Dowlaaji Aduna:: mbaydi mobiil!". aduna.com.
  7. JaawɗoxHTML. "Akademi Innjiniyaaruuji Naajeeriya :: ƴellitde ƴellitaare karallaagal e heblo e gollal injiniyaaruuji ngam tabitinde ɓeydagol karallaagal e ƴellitaare faggudu leydi Naajeeriya". nae.orgo.ng. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 16-12-2016. Keɓtinaa ko e 2014-12-09.
  8. "Lowre Guardian News - Golle moƴƴitingol ina puɗɗoo e Kainji, Jebba, e nder laylayti renndo". Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 12-2014. Keɓtinaa ko e 2014-12-09.
  9. "Jaami'aare Loughborough 4 & 5 Abriil 2012". Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 13-12-2014. Keɓtinaa ko e 2014-12-09.
  10. "Duumaaji Naajeeriya Naajeeriya - NIMASA, Naajeeriya - Duunde Naajeeriya, Naajeeriya". Geɗe Maritime.
  11. "allAfrica.com: Naajeeriya: Komisiyoŋ Energy heɓi DG kuuɓtodinɗo". Afrik fof.com.
  12. Tunde Dodondawa - Lagos. "Naccima, Odu'accima, woɓɓe ɗon ƴama semmbe feere". tribun.com.ng. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 17-12-2014.
  13. "Fedde GMD Bags to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya > NNPC". nnpc.com. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 2016-04-05. Keɓtinaa ko e 2014-12-09.