Elisabet Adekogbe
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Inditirde | Elisabeth Adekogbe |
| Innde | Elizabeth |
| Innde ɓesngu | Adekogbe |
| Ɗuubi daygo | 1919 |
| Ɗoforde | Ibadaan |
| Date of death | 1968 |
| Place of death | Ibadaan |
| Dee/goriiwo | Adekogbe |
| Ɗemngal | Yarbankoore |
| Wolde | Inngilisjo, Nigerian Pidgin |
| Writing language | Inngilisjo |
| Sana'aji | activist, ngaɗoowo siyaasaje, civil service |
| Position held | traditional leader or chief |
| Janngi to | Yaba College of Technology, St Agnes Catholic High School |
| Honorific prefix | traditional leader or chief |
| Member of political party | Action Group |
| Lenyol | Yimɓe Yarbanko'en |
| Hair color | black hair |
| Eye color | brown |
| Personal pronoun | L484 |
Mawɗo Elizabeth Adekogbe (1919 – 1968)[1][2] ko ngenndiijo Naajeeriya, siyaasaajo, hooreejo hakkeeji rewɓe e ardiiɓe aadaaji. Ko kanko woni hooreejo fedde rewɓe leydi Naajeeriya, jooɗiinde to Ibadan. E hitaande 1954, diɗɗal ngal wayliti innde mum, wonti Kawtal Rewɓe Naajeeriya, ngal e hitaande 1959 hawri e Kawtal Rewɓe ngam sosde Kawtal Ngenndiwal Rewɓe, fedde ɓurnde tiiɗde e fedde rewɓe ardiinde e nder Naajeeriya.a.
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Adekogbe jibinaa ko e galle laamɗo Ajaloorun, laamɗo Ijebu-Ife, to fombina-fuɗnaange leydi Naajeeriya e hitaande 1919. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik St Agnes e duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Yaba. Ɓooytaani o naati e golle laamu, o ummii o wonti balloowo ƴeewtotooɗo cogguuli e nder wolde adunaare ɗimmere.
Golle politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mouvement des femmes sosaa ko to Ibadan e hitaande 1952. Faandaare fedde nde ko suɓngooji winndereeji, naatgol rewɓe e nder dipiteeji laamuuji ngenndiiji, toɗɗagol terɗe e nder suudu sarɗiiji hirnaange, winnditaade sukaaɓe rewɓe ɓurɓe heewde e duɗe hakkundeeje, ustude njuɓɓudi aadaaji Lebannaaɓe e dow jommbaajo debbo won heen sahaaji ina kawri e Action Group.Kono tan, politikaaji e lanndaaji seeɗa walla zero ina mbaɗa kanndidaaji rewɓe e wooteeji fedde nde e nder yonta hee, hay so tawii noon rewɓe ina njoginoo darnde mawnde e wooteeji e oon sahaa. Pelle rewɓe ɗee ɓuri waawde huutoreede ko ngam dañde woote..
E hitaande 1953 batu rewɓe noddaa to Abeokuta . Koolol ngol waɗi ko denndaangal pelle rewɓe mawɗe e nder leydi ndii. Ardiiɗo kawtal ngal, Funmilayo Ransome-Kuti, mo ɗon mari haaje hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya e Kameruun (NCNC), inniri kawtal ngal Fedde Rewɓe Naajeeriya . Kono hare yiɗdeeji waɗii hakkunde rewɓe ɗiɗo tedduɓe e batu nguu : Adekogbe e Kuti. Adekogbe majjii, o yalti mooɓondiral ngal. Caggal ɗuum, o wallitii nanondiral e fedde rewɓe wiyeteende Action Groupe.
Nguurndam neɗɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko o mawɗo leñol Yoruba ngol o jeyaa, o joginoo tiitoonde Iyalaje Ikija.
Jom suudu makko, hono LAG Adekogbe, ko golloowo laamu wonnoo .
O sankii ko to Ibadan e hitaande 1968..[3]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedMaitron - ↑ Orimoloye, S. A. (1977). Biographia Nigeriana: a biographical dictionary of eminent Nigerians. G. K. Hall. p. 287. ISBN 9780816180493.
- ↑ Awosika, Tomisin (2022-05-12). "Elizabeth Adekogbe and the Women's Movement of Nigeria". The Republic (in Engeleere). Retrieved 2023-02-21.