Elisabet kadi Stanton
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi |
| Inditirde | Elisabeth Cady Stanton |
| Innde | Elizabeth |
| Innde ɓesngu | Stanton, Cady |
| Ɗuubi daygo | 12 Jolal 1815 |
| Ɗoforde | Johnstown |
| Date of death | 26 Yarkomaa 1902 |
| Place of death | 𞤚𞤵𞤬𞤵𞤲𞤣𞤫 𞤐𞤭𞤴𞤮𞤪𞤳 |
| Manner of death | natural causes |
| Cause of death | heart failure |
| Place of burial | Woodlawn Cemetery |
| Father | Daniel Cady |
| Mother | Margaret Livingston |
| Dee/goriiwo | Henry Brewster Stanton |
| Marude | Theodore Stanton, Harriot Stanton Blatch |
| Relative | Nora Stanton Blatch Barney |
| Wolde | Inngilisjo |
| Writing language | Inngilisjo |
| Sana'aji | writer, aktoji, women's rights activist, abolitionist |
| Field of work | abolitionism, Feminism |
| Position held | president |
| Janngi to | Emma Willard School |
| Member of political party | Republican Party |
| Magnum opus | The Revolution |
| Movement | transcendentalism, Feminism, abolitionism |
| Award received | National Women's Hall of Fame, New Jersey Hall of Fame |
| Copyright status as a creator | copyrights on works have expired |
Elizabeth Cady Stanton ( née Cady ; 12 noowammbar 1815 – 26 oktoobar 1902) ko binndoowo e daraniiɗo Ameriknaajo, gardinooɗo dille jojjanɗe rewɓe to Amerik e nder cagataagal haa joofnirde teeminannde 19ɓiire. Ko kanko woni doole mawɗe caggal nanondiral Seneca Falls 1848, nanondiral gadanal noddaangal ngam yeewtidde tan e hakkeeji rewɓe, kadi ko kanko woni binnduɗo gadano bayyinaango maggo Declaration of Sentiments . Ɗaɓɓaande makko ngam hakke rewɓe suɓaade, addani mo luural e nder batu nguu kono ko yaawi wonti huunde tiiɗnde e nder dille rewɓe. O woniino kadi e golle goɗɗe ngam moƴƴinde renndo, haa teeŋti e abolitionism.[1][2]
E hitaande 1851, o hawri e Susan B. Anthony, o sosi fedde duuɓi capanɗe, nde wonnoo ko huunde himmunde e ƴellitaare dille jojjanɗe rewɓe. E nder wolde hakkunde leyɗeele Amerik, ɓe cosi Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam haɓaade ngam ittude maccungaagu, ɓe ardii ɗum e kampaañ ɓurɗo mawnude e daartol Amerik haa e oon sahaa. Ɓe puɗɗii jaaynde wiyeteende The Revolution e hitaande 1868 ngam golloraade hakkeeji rewɓe.
Caggal wolde ndee, Stanton e Anthony ngoni yuɓɓinɓe mawɓe Fedde Ameriknaare Potal Hakkeeji, kampaañ ngam potal hakkeeji Afriknaaɓe Ameriknaaɓe e rewɓe, haa teeŋti noon e hakke suɓaade. Nde kuulal sappo e joyaɓal doosgal leydi Amerik ƴettaa, ngal rokkata worɓe ɓaleeɓe tan hakke suɓaade, ɓe caliima ɗum, ɓe mbiyi wonde hakke suɓaade ina foti yaajneede e denndaangal afriknaaɓe Ameriknaaɓe e rewɓe fof e sahaa gooto. Woɗɓe e dillere ndee njaɓii waylo ngoo, ɗum addani feccere. E nder jeewte mettuɗe baɗnooɗe haa feccere ndee, Stanton ina wondi e sahaaji e hollirde miijooji mum e ɗemngal elitist e ɗemngal njiyaagu. E nder luulndaare makko e hakkeeji woote Afriknaaɓe Ameriknaaɓe, Stanton wiyiino wonde "ɗum wontii naamnal teeŋtungal so tawii en ɓurii daraade e bannge, en ɗala ' Sambo ' ina naata e laamu nguu ko adii." Frederick Douglass, sehil makko ƴaañoowo maccungaagu, daɗnooɗo e maccungaagu, ñiŋi mo sabu hono ɗeen haalaaji.
Stanton wonti hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Suɓaade Rewɓe, nde kanko e Anthony ɓe cosi ngam lomtaade fedde maɓɓe dillere ndee. Nde feccere ndee selli ko ina ɓura duuɓi capanɗe ɗiɗi caggal ɗuum, Stanton wonti hooreejo gadano fedde nde, hono Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Suɓaade Rewɓe Amerik . Ɗumɗoo noon ko darnde teddunde ɓuri heewde ; Stanton jokki golle mum e geɗe keewɗe jowitiiɗe e hakkeeji rewɓe hay so tawii noon fedde nde ina ɓeydoo tiiɗtinde hakkeeji rewɓe e suɓaade.
Stanton woni binnduɗo gadano defte tati gadane ɗe History of Woman Suffrage, eɓɓoore mawnde ngam winndude daartol dillere ndee, tawi ko ɓuri teeŋtude heen ko baagal makko e mayre. Ko kanko kadi woni binnduɗo gadano deftere The Woman’s Bible, deftere redaction critique de la Bible nde tuugnii ko e miijo wonde jikku mum e rewɓe ina hollita njiyaagu gila e yontaaji ɗi ngalaa siwil.
Cukaagu e mbaydi galle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Elizabeth Cady jibinaa ko e galle mawɗo to wuro wiyeteengo Johnstown, to wuro wiyeteengo New York. Galle ɓesngu maɓɓe to laabi mawɗi wuro ngoo, ko ina tolnoo e maccuɓe sappo e ɗiɗo ina njoginoo ɗum. Baaba makko, hono Daniel Cady, ko jom leydi en ɓurɓe alɗude e nder diiwaan hee. Ko o tergal lannda Federalist, ko o awokaa, o golliima manndaa gooto e nder Kongres Amerik, o wonti ñaawoowo to Ñaawirde Toownde New York .
Yumma makko, Margaret Cady ( née Livingston), ɓuri yahrude yeeso, ina wallitnoo fedde Garrison radical e nder dille abolitionist e siynude ɗaɓɓaande ngam suɓaade rewɓe e hitaande 1867. O siforaama, ko famɗi fof ko adii nguurndam makko, wonde "[n]early neɗɗo tiiɗɗo tan ko ... galle oo hulaani gorko makko mo duuɓi mum 12 ɓuri mo."
Neene makko Sarah Cady Eaton (1780-1816) ko debbo ɗiɗaɓo ganndo leɗɗe, ganndo leydi, jannginoowo biyeteeɗo Amos Eaton, mo nganndu-ɗaa, e nder nafooje keewɗe goɗɗe, ko daraniiɗo jaŋde ganndal wonande rewɓe. Amos Beebe Eaton (1806-1877), Hezekiya Hulbert Iaton (1809-1832) e woɓɓe e taaniraaɓe maako Eaton renndini nafuuda baaba maɓɓe nder anndal fuungooje. Stanton kadi ina jokkondiri e Eaton en rewrude e mawniiko debbo biyeteeɗo Harriet Eliza Cady Eaton (1810-1894), resndunooɗo mawniiko gorko biyeteeɗo Daniel Cady Eaton (1804-1855), ko ɗum waɗi Stanton ko neene ɓiɗɗo maɓɓe, daartoowo naalankaagal to Yale, hono Daniel Cady Eaton (1837-1821).
Elizabeth ko ɓiɗɗo jeeɗiɗaɓo e sukaaɓe sappo e gooto, heen jeegom maayi ko adii nde ɓe njottotoo mawngu timmungu, tawi heen sukaaɓe worɓe ɓee fof ina heen. Yumma makko, muusɗo jibinde sukaaɓe heewɓe e mette yi’de heewɓe e maɓɓe ina maaya, wonti ƴattoowo, ƴattoowo. Tirifena (1804-1891), ɓiɗɗo debbo mawɗo, wondude e jom suudu mum Edward Bayard, ƴetti ko heewi e golle nehdi Elisabet e banndiraaɓe mum Eleasor (1806-1826), Hariyet, Margaret (1817-1902), e Katarin (1892-1810). [1]
E nder deftere makko wiyeteende Eighty Years & More, Stanton wiyi wonde ina woodi gollotooɓe e galle makko tato Afriknaaɓe-Ameriknaaɓe nde o woni suka ndee. Wiɗtooɓe ɓee kollitii wonde gooto e maɓɓe, Peter Teabout, ko maccuɗo, ina gasa tawa ko noon heddii haa yimɓe maccuɓe fof e nder diiwaan New York ndimɗinaa ñalnde 4 sulyee 1827. Stanton siftinii mo no feewi, o wiyi wonde kanko e miñiraaɓe makko rewɓe ɓe tawtoraama ekkol Episkopaal e Teabout e nder galleeji mum en, ɓe njooɗii e makko.
Jaŋde e ɓamtaare hakkille
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Stanton heɓi jaŋde ɓurnde moƴƴude e ko ɓuri heewde e rewɓe e yonta makko. O naati duɗal Johnstown Academy to wuro makko haa o heɓi duuɓi 15. Ko kanko tan woni suka debbo e nder duɗe mum toowɗe e hiisa e ɗemɗe, o heɓi njeenaari ɗiɗmiri e kawgel duɗal ngal e ɗemngal Gerek, o wonti kadi diisnondiroowo baawɗo. O weltiima e duuɓi makko e duɗal ngal, o wiyi o hawraani e caɗeele toon sabu jinnaaɓe makko.
O anndinaama no feewi ko renndo ngoo ɗaminii e rewɓe nde Eleazar, miñiiko cakkitiiɗo wuurde, maayi e duuɓi 20 caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Union College to Schenectady, New York . Baaba makko e yumma makko ina ŋakkiraa semmbe sabu sunaare. Stanton, mo duuɓi sappo, etinooma weltinde baaba mum, wiyi maa o eto wonde ko miñiiko wonnoo fof. Baaba makko wi’: “Eeh ɓiɗɗo am, miɗo yiɗi wonde suka gorko!”
Stanton ina joginoo fartaŋŋeeji jaŋde keewɗi nde o woni cukalel tokosel. Koɗo maɓɓe, hono Reverend Simon Hosack, janngini mo ɗemngal Gerek e hiisa. Edward Bayard, jom suudu makko, gonnooɗo sehil Eleazar to duɗal jaaɓi haaɗtirde Union, janngini mo filosof e puccu. Baaba makko addi defte sariya ngam janngude mbele omo waawa tawtoreede jeewte e binnditagol makko sariya e dow taabal ñaamde. O yiɗiino yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde, kono hay duɗal jaaɓi haaɗtirde gooto e oon sahaa jaɓataa sukaaɓe rewɓe. Yanti heen, baaba makko e fuɗɗoode fellitii wonde o alaa haaju e jaŋde. O jaɓi haa jooni winnditaade mo e duɗal jaaɓi haaɗtirde rewɓe Troy to Troy, New York, ngal Emma Willard sosi, ardii. Kaaw makko Amos Eaton ko sehil e balloowo Willard, sahaa e sahaa fof omo janngina to Seminar.
E nder ciimtol makko, Stanton wiyi wonde e nder balɗe makko janngoowo to Troy, o mettini heen no feewi e ummital diine jonte jeegom ngal Charles Grandison Finney, waajotooɗo linjiila, neɗɗo mawɗo e nder dille ummital . Waaju makko, hawrude e Presbyterianism Calvinist e cukaagu makko, hulɓinii mo e mbaawka ñaawoore makko : "Kulol ñaawoore nanngi ɓernde am. Yiytere majjunde ina ɓuuɓna koyɗi am. Muñal hakkille sujjani cellal am." Stanton hollitii wonde baaba mum e jom suudu mum ina mbaawi waawnude mo yo o yejjit jeertinaango Finney. O wiyi ɓe ƴetti mo e yahdu jonte jeegom to Niagara Falls ɗo o janngi golle filosof en hakkillaaji ɓe ngartiri hakkille makko e hakkille makko. Lori D. Ginzberg gooto e winndooɓe nguurndam Stanton wiyi ina waɗi caɗeele e ndeeɗoo daartol. Ina heen, Finney waajaaki fotde jonte jeegom to Troy nde Stanton woni toon. Ginzberg ina sikki wonde Stanton ina moƴƴini siftorde cukaagu mum ngam teeŋtinde miijo mum wonde rewɓe ina mbonna koye mum en so ina njippoo e njiimaandi diine.
Dewgal e ɓesngu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Teskorɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Elizabeth Cady Stanton | Biography, Significance, Seneca Falls, Books, & Facts | Britannica". www.britannica.com. November 8, 2025. Retrieved November 18, 2025.
- ↑ Davis, Angela (1983). Women, Race & Class (First ed.). New York: Knopf Doubleday Publishing Group. p. 288. ISBN 978-0394713519. OCLC 760446965.
