Jump to content

Emmanuel Dangana Ocheja

Iwde to Wikipedia
Emmanuel Dangana Ocheja
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InndeEmmanuel Taƴto
Innde ɓesnguEmmanuel Taƴto
Ɗuubi daygo3 Seeɗto 1956 Taƴto
ƊofordeIdah Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, lawyer Taƴto
Position heldmember of the Senate of Nigeria Taƴto
Janngi toJanngirɗe Ahmadu Bello Taƴto
Member of political partyPeoples Democratic Party Taƴto

Emmanuel Dangana Ocheja listenR ko senateer leydi Naajeeriya, mo ardiiɗo diiwal Kogi Fuunaange nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, nden bo o tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya.

Ocheja woni hooreejo hukuuma hakkilanki kuuɗe kiitaaji lesdi Naajeeriya (Dangana, Musa & Co), hukuuma hakkilanki kuuɗe kiitaaji lesdi Naajeeriya.[1]

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ocheja jibinaa ko to wuro Idah, to diiwaan Kogi, e nder galle Mallam Yusuf Okpanachi Ocheja (baaba mum) e laamɗo debbo biyeteeɗo Ajuma Ocheja (yumma mum). O jeyaa ko e sosngo laamɗo Laamu Igala hono iwdi HRM Aiyegba Oma Idoko (baaba Inikpi) rewrude e baaba makko. Yumma makko ko miñiiko debbo Atta (Laamɗo) ɓooyɗo mo Laamu Igala HRM Doktoor Aliyu Obaje, GCFR

Ocheja winnditii e duɗal leslesal St. Boniface to Idah ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal ngam yaltude duɗal. Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Laamɗo men, Anyigba, to diiwaan Kogi, ngam jaŋde makko hakkundeere. O wonii toon hooreejo suka hakkunde 1973 e 1975. O wonii kadi hooreejo fedde jeewte duɗal ngal. O winnditii e porogaraam dipoloma e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello ɗo o heɓi bakkaa makko e hitaande 1978. O heɓi dipoloma makko LL.B to duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e lewru suwee hitaande 1981. Ocheja noddiraa ko to duɗal sariya leydi Najeriya e lewru juko hitaande 1982.[2]

Golle karallaagal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ocheja waɗii golle mum e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1982/1983. O naati e suudu B.G. Ahmed & Co e hitaande 1983 e ummii e jappeere hooreejo ñaawirdu. O yalti e fedde nde ko e hitaande 1986 ngam fuɗɗaade Dangana, Musa & Co ; fedde awokaaji keeriinde to diiwaan Kano. Fedde nde wayli innde mum, wonti Dangana Global Legal Services e hitaande 2012. Fedde nde ina jogii birooji to Abuja (Maande), Lagos, e diiwanuuji Kano.[citation needed]

Golle politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ocheja jokkondirde e yimɓe wonɓe to Idah. wooteeji 2003 E hitaande 2003, Ocheja ɗaɓɓiri noddaango lannda yimɓe ngam suɓaade hooreejo leydi Kogi, e dow laamɗo Abubakar Audu, mo lannda yimɓe Naajeeriya fuu. O fooli primaires PDP dow senateer Ahmed Tijani Ahmed, Alhaji Ibrahiima Idris, AVM Isaac Alfa rtd, senateer Alex Kadiri, Engr. Emanuwel Uchola, e won e woɗɓe tawtoraaɓe. Alhaji Ibraahiima Idris heɓiino woote gardagol leydi, o yahi haa o dañi woote gardagol leydi e lewru abriil 2003. Caggal nde o fooli e wooteeji gardagol leydi ndii, Ocheja heddii e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o waɗi kampaañ ngam heɓde nafoore kanndidaa mum, hono Alhaji Ibraahiima Idris, e nder wooteeji ɗii. Idris inniri Ocheja tergal/binndoowo goomu mbayliigu ngu jibini mbayliigu laamu ummoraade e laamɗo Abubakar Audu feewde e laamu mum.[citation needed]

Toɗɗagol politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2005, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗii Ocheja yo won hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e doosɗe leydi (IDSL : fedde nde wonaa laamuyankoore NNPC). O arti e politik diiwaan Kogi e hitaande 2008 ngam wonde hooreejo fedde diiwaan lannda Demokaraasi Leƴƴi, o hebbini boowal ngal hooreejo John Odawn sosi e dow njiimaandi ngenndiwal lannda kaa. O toɗɗaama hooreejo komisiyoŋ kuugal laamu lesdi Kogi ɓaawo hitaande nde'e.Wooteeji 2011

E darorɗe hitaande 2010, Ocheja hollitii anniya mum ngam tawtoreede wooteeji e nder Asaambele ngenndi Naajeeriya ngam wonde senaateer e nder jonnde 7ɓiire (2011–2015) e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi. O tawtoraama wooteeji arandeeji dow ammbasadeer Isaac Onu (oon wakkati ammbasadeer Naajeeriya haa Bostwana), AVM Isaac Alfa (gonnooɗo hooreejo konu weeyo, 1999–2001), Attai Aidoko Usman (hooreejo goomu suudu sarɗiiji dow FCT nden), Barrister Manaforme Mobidul A ko feewti e laawol laana njoorndi leydi Najeriya), Hajiya Halima Alfa, e woɗɓe heewɓe. Ocheja heɓi primaire lannda ka nde o heɓi 820 woote ngam foolde Alfa e Onu ɓe keɓi 543 e 344 woote.

Ocheja kadi heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Naajeeriya dow ardiiɗo lesdi Naajeeriya. Hon. Usman yaltiino e kanndidaa ANPP caggal nde o naati e lannda ka nde o dañi tikket PDP to Ocheja. E nder wooteeji baɗnooɗi ñalnde 9 abriil 2011, Ocheja heɓi 131 386 woote, tawi Hon. Usmaan heɓi 114 786 woote.

Golle Senaa

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ocheja huniima wonde senaateer lomtotooɗo Kogi Fuɗnaange (nokkuuji kaaloowo Igala/Bassa e nder diiwaan Kogi) e nder Asaambele ngenndi ñalnde 6 lewru juko hitaande 2011.[citation needed]

Ocheja e nder limce laamu (hono Akomu Atta Igala).

Hooreejo leydi Goodluck Jonathan (hono hooreejo laamu hooreeɓe lesɗe dental faggudu leyɗeele Afrik hirnaange (CEDEAO) e hooreejo leydi Naajeeriya) hunnii Senator Ocheja ngam wonde tergal e delegaasiyoŋ Naajeeriya to parlemaa diiwaan CEDEAO ñalnde 11 lewru nduu ñalnde 21 lewru nduu

Toɗɗagol goomuuji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E lewru suwee 2011, hooreejo Senaa biyeteeɗo David Mark toɗɗiima Ocheja cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e konu ndiyam. O innitiraa kadi tergal goomuuji Senaa ko faati e Defaare e Konu, Ngalu, Gaas, Ñaawirde, Hakkeeji Aadee e Geɗe Sariya, e Privatisation.[citation needed]

Wooteeji 2015

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sen. Ocheja arii e batu kampaañ APC 2015 to diiwaan Kogi

Ocheja woppii tergal mum e lannda Peoples Democratic Party e hitaande 2014 sabu mum wonde luural e won e laamuuji e nder lannda kaa kam e ŋakkeende laamu won e ardiiɓe politik cuɓaaɓe e laylaytol mum. Deƴƴere nde'e tabitini haalaaji ɗi o ɗon mari haaje dow ko laarani sosde PDP nde o fuɗɗi nder hitaande 2012 nde o sali hokkugo mo Governor Idris Ichalla Wada ngam o laatoo hooreejo kawtal hukuumaaji pamari ɗi lesdi Kogi. O salii e yeeso yimɓe fof ɗaɓɓaande wallidiiɓe makko ngam tawtoreede wooteeji senateeruuji 2015, o suɓii ko ɓuri heewde e golle makko ngam yaajtinde golle makko e nder leydi Abuja. O habri e dow laabi wonde o naatii e lannda luulndo wiyeteende All Progressives Congress (APC) ñalnde 7 feebariyee 2015, hay so tawii noon o anndaa ko o naati lannda ka ko ɓooyi. E nder kewu decamping makko, o fodaniino golloraade ngam yettinde nasaraaku e denndaangal kanndidaaji ɗaɓɓooɓe birooji wooteeji e dow laylaytol APC to diiwaan Kogi. O woniino tawtoraaɗo e kampaañ hooreejo leydi APC to diiwaan North Central leydi Najeriya ngam suɓngooji 2015. O laati hooreejo goomu sariyaaji kawtal hooreejo lesdi, asaambele ngenndi, e guwerneer nder jiha Kogi nder hitaande 2015.[citation needed]

Wooteeji 2019Wooteeji 2019

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Senateer L-R Abiola Ajimobi, Dr.Kayode Fayemi, senateer Oserheimen Osunbor, Ahmed Gulak, senateer Ocheja, hooreejo Clement Ebri, Ademola Rasaq Seriki, ɓe hunnaama hooreejo goomu APC

Ocheja ɗaɓɓitaaki kuugal suɓol nder hitaande 2019. O jokki nder kawtal maako nder APC nden o waɗi kampaañ ngam suɓugo kanndidaaji maako nder jiha Kogi fuu nder buildup haa e wakkati suɓol ngol. Ko o goonɗinɗo hooreejo leydi Muhammadu Buhari e laamu mum, Ocheja huutoriima forumuuji keewɗi ngam humpitaade suɓngooji ɗii e nder Kogi, ko waɗi hooreejo leydi ndii ina foti suɓeede kadi e dow haala mum suɓaade terɗe APC e nder jooɗorɗe asamblee ngenndi ngam tabitinde jokkondiral moƴƴal e moƴƴal hakkunde execument e ar.

E lewru suwee 2018, Ocheja huniima wonde gooto e hooreeɓe goomuuji APC ngam suɓaade hooreejo leydi lannda ka. O ardii kippu nguu e terɗe jeegom goɗɗe ngam waɗde golle ɗee to diiwaan Taraba.

Senaateer L-R Abiola Ajimobi, Dr. ina hunanaa

Wooteeji 2023

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ocheja ko adii fof ko balloowo senaateer Bola Tinubu ngam suɓaade hooreejo leydi. Ko adii woote gardagol leydi APC, Ocheja wonnoo ko cukko hooreejo fedde ballal Tinubu e nder diiwaan Kogi ; mooɓondiral wallidiiɓe Tinubu nder leydi Naajeeriya fuu. O hokki fedde nde suudu birooji haa Idah, lesdi Kogi. Caggal nde Senator Bola Tinubu ummii e kanndidaa hooreejo leydi ndi, Ocheja ɓeydi tiiɗtinde golle mum politik, o taƴi fooftere leydi Naajeeriya ngam yeeyde kanndidaa Tinubu. O huwi ngam wallugo Masiihiŋko'en woylaare bana maako ngam jaɓɓaago tikkere juulɓe-juulɓe APC nden o ɗon ƴama suɓooɓe ngam ɓe ɗon ƴama limngal kuuɗe booɗɗe ɗe kanndidaaji ɗin waɗata, naa dow ko laarani diina maɓɓe. Ocheja wonnoo ko tergal e goomu kampaañ hooreejo leydi APC ngam suɓaade hooreejo leydi 2023. O woniino kadi gardiiɗo kaalis e njuɓɓudi (Dowla Kogi) e nder Kampaañ Tinubu/Shettima (ICC).

Ocheja turbannoo ko "Akomu Atta Igala" e juuɗe HRM Doktoor Aliyu Obaje (laamɗo ɓurɗo mawnude e Laamu Igala) ñalnde 27 desaambar 2009. E nder kewu nguu, HRM Doktoor Aliyu Obaje siftinii Ocheja wonde "ɓiy leydi Igala fotɗo, ballitooɗo no feewi e ƴellitaare nokku oo". E nder dingiral aadaaji Igala, Ocheja ina salminaa e bayyinaango "Doga" ngam hollirde tiitoonde nde o jogii.

  1. "ECOWAS gives ex-President Jonathan new appointment" (in Engeleere). 2020-07-14. Retrieved 2021-01-23.
  2. "ECOWAS gives ex-President Jonathan new appointment" (in Engeleere). 2020-07-14. Retrieved 2021-01-23.