Emmily Kamwendo-Naphambo
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Malawi |
| Sana'aji | sociologist |
| Affiliation | United Nations Population Fund, Plan International, UN Women, Population Services International |
Emmily Kamwendo-Naphambo ko ganndo renndoyanke Malawi, ko ganndo ko faati e ƴellitaare, ko faati e jokkondiral neɗɗankaagal-ƴellitaare-jam e nder Afrik kala. Golle makko ina njokki e potal rewɓe e worɓe, e ndeenka sukaaɓe, e cellal renndo. O wonii hannde cukko hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Yimɓe (UNFPA) to leydi Ganaa.[1]
Baɗte Jaŋde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Iwdi mum ko Malawi, golle jaŋde Emmily ina tuugnii e ngonka sariya e renndo yimɓe waasɓe. O heɓi dipolom makko master e jaŋde ƴellitaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lund e hitaande ndungu 2009. Tesis makko " The Invisible Prisoners " ƴeewtiima woodgol e humpito sukaaɓe e nder njuɓɓudi kasooji to Malawi.
E hitaande 2020, o timminii doktoraa makko e ganndal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cape Town (UCT) Wiɗtooji makko doktoraa. mo Bursi African Pathways walli, e kaalis ummoriiɗo e Duɗal Ngenndiwal Ganndal Neɗɗankaagal e Renndo (NIHSS) e Goomu Ƴellitaare Wiɗtooji Ganndal Renndo e nder Afrik (CODESRIA) ƴeewtiima no kuule renndo e pinal ciforii heblo ngam dewgal e nder sukaaɓe gir.
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Naphambo fuɗɗii golle mum ko e fedde toppitiinde ko fayti e yimɓe (Services International) ngam ƴellitde eɓɓooji waylude ngonka renndo e jokkondiral sukaaɓe.
Caggal ɗuum o wallitii e wiɗtooji to bannge ngenndi, o wondi e binndol tonngoode "Doole rewɓe" e nder wiɗto demokaraasi e cellal Malawi 2016 e ballondiral e Biro ngenndiijo limto .
Golle makko ina mbaɗi geɗe keewɗe jowitiiɗe e peewnugol sariyaaji e renndo ;
- Sekretariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe : O golliima e Misiyoŋ Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Sudaan worgo e hitaande 2019, ɗo o yuɓɓini eɓɓaaɗe ndeenka sukaaɓe tawi ina jeyaa heen doole konu e nder wolde hakkunde leyɗeele Sudaan worgo, o ardii kadi binndol ciimtol diiso kisal ko faati e sukaaɓe e hareeji balɗe. E darnde makko jooni nde o woni cukko hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Ganaa , o waɗii porogaraamuuji caggal leydi jowitiiɗi e cellal yumma, hakkeeji jibinannde sukaaɓe, e ustude baasal hakkunde rewɓe e worɓe.
Wiɗtooji e binndanɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wiɗtooji Naphambo ina keewi ƴeewtaade jokkondire hakkunde laamu aadaaji e hakkeeji aadee. Jannde makko e hitaande 2022 e nder jaaynde wiyeteende Journal of Adolescent Health, ƴeewtindiima batte mawɓe gure e nder njuɓɓudi laamu sukaaɓe rewɓe e nder renndo.
Golle makko gadiiɗe e Rewɓe e Sariyaaji e nder Afrik worgo (WSLA) ngaddi ciimtol "Miskineeɓe, Yiyaaɓe e Woɗɓe: Rewɓe e nder Kaɓirɗe Dowla Malawi" ngol winnditii ngonka sariya e nguurndam rewɓe nanngaaɓe.
O winndii kadi ciimtol politik wonande Fedde Ƴellitaare Afrik worgo (SADC) ko faati e nanondiral sariyaaji ngenndiiji e sarɗiiji Afrik jowitiiɗi e hakkeeji e wellitaare sukaaɓe .
Bibliyogaraafi cuɓaaɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Nafambo, Ek (2020). (Re)construction miijo Afriknaajo ko fayti e taƴondiral sukaaɓe rewɓe e dewgal: wiɗto ƴeewndo to Malawi . Tesis PhD, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kap.
- Nafambo, Ek (2022). Jokkondiral mettungal hakkunde laamu e jokkondiral sukaaɓe rewɓe: Annduɓe ummoraade e ladde Malawi . "Jaaynde cellal sukaaɓe", 70 (3 ɓeydagol), S36-S42.
- Nafambo, Ek (2012). Sukaaɓe wonɓe e kasooji Malawi: Kasooji ɗi njiyataa ..
- Biro ngenndiijo limto (2016). *Wiɗto Demokaraasi e Cellal Malawi*. Darnde – Bojel Doole Rewɓe.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Ministry of Health launches Strategic Plan for Nursing and Midwifery | GhHeadlines Total News Total Information". news.ghheadlines.com. 2024-08-18. Retrieved 2025-10-11. "We will support Ghana to achieve zero maternal death by 2030 – UNFPA". GhanaWeb. 14 April 2023. "UNFPA Ghana hands over equipment to support maternal health and GBV". MCAN Ghana. 2025. Retrieved 21 October 2025.