Eva de vitray
Eva de Vitray-Meyerovitch (5 noowammbar 1909 – 24 sulyee 1999) ko ganndo lislaam Faraysenaajo, wiɗtiyanke to Duɗal wiɗto ganndal ngenndiwal (CNRS), kadi ko firoyanke, binndoowo, bayyini deftere ko ina tolnoo e capanɗe nay defte e keewɗe binndanɗe. Ko almuudo mawɗo suufiyaŋke biyeteeɗo Hamza al Qadiri al Butchichi.
Ngendam Eva Lamacque de Vitray jibinaa ko ñalnde 5 noowammbar 1909 to Bulogne-Bilankur, wuro Pari alɗungo. Gila e renndo ɓurngo teeŋtude,[1] o janngii e duɗe katolik en hade makko janngude ngam heɓde dipolomaaji sariya.[citation needed] O fuɗɗii doktoraa makko e filosofi e dow fannu "Symbolism in Platon."[2]
E duuɓi 22, Eva resii Lazare Meyerovitch, iwdi yahuud en Letton.[2] O wonti gardiiɗo e nder laboratuwaar Frédéric Joliot-Curie.[3] E hitaande 1940 Eva dogi Pari e Joliot-Curie e sahaa nde Almaañ heɓti Pari, o arti e departemaa Corrèze e nder dumunna wolde ndee.[4] Jom suudu Eva ko tergal e konu Farayse Libre.[5] Caggal nde Farayse woppitaa, Eva naati e CNRS, ko ɗoon ɓooyaani o wonti gardiiɗo departemaa gannde aadee.[6] O dañii ngalu e firooji.[7] O hawri e ganndo fuɗnaange biyeteeɗo Louis Massignon, mo o jogori jokkondirde e mum no feewi, mo o wallitnoo mo caggal maayde jom suudu makko ɗoon e ɗoon e fuɗɗoode kitaale 1950.[8]
Eva yiyti lislaam ko e deftere wiyeteende « Reconstruction de la pensée religieuse dans lislaam » nde yimoowo e binndoowo Muhammad Iqbal winndi.[9] Caggal duuɓi tati janngude firo kerecee en to Sorbonne, o suɓii ko wonde juulɗo.[10] O ƴetti innde Arab Hawwa, firo innde makko Kerecee’en.[11] Eva ina yiɗi no feewi golle yimoowo Persi biyeteeɗo Jalâl ud Dîn Rûmî (1207–1273), mo o anndi e makko fannu sirlu lislaam, hono suufiyaŋkaagal.[12] Caggal mum, o fuɗɗii janngude ɗemngal Perse.[13] Ɓooytaani, o yaltini firooji makko gadani Muhammadu Iqbal e Rumi e ɗemngal Farayse.[11]