Jump to content

Fabian Osuji

Iwde to Wikipedia
Fabian Osuji
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InndeFabian Taƴto
Ɗuubi daygo20 Siilo 1942 Taƴto
Date of death28 Colte 2024 Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, minister Taƴto
EmployerUniversity of Ibadan Taƴto
Position heldMinister of Education of Nigeria Taƴto
Janngi toUniversity of Nigeria, University of Ibadan, Government College Umuahia Taƴto
Member of political partyPeoples Democratic Party Taƴto

Fabian Ngozichukwu Chinedum Osuji (20 Yarkomaa 1942 – 28 Feebariyee 2024) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo jangirde lesdi Naajeeriya diga lewru Siilo 2003 haa lewru Mars 2005.

Golle jaŋde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Osuji janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Ghost, Owerri, to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Umuahia, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to Nsukka, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O waɗi wiɗtooji makko caggal doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Imperial to Londres. O woniino jannginoowo, jannginoowo mawɗo e porfeseer gardiiɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan (1973–1981), o wonti tergal e senaa duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. O woniino kadi ganndo njillu to Fedde Adunaare toppitiinde ko fayti e Enerji Atomik e Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Nguura e Ndema.

Osuji waɗii dekanuuji keewɗi, ina heen dekanuuji keewɗi, ina jeyaa heen dekanuuji duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal, depiteeji duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde leslesre, cukko cukko hooreejo e tergal e Diisnondiral Goomu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Imo State. O woniino kadi jannginoowo njillu to duɗe jaaɓi haaɗtirde keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal mum. Osuji tawtoraama e ƴellitgol jaŋde duɗe jaaɓi haaɗtirde e nder leydi Najeriya rewrude e ƴellitgol politik, wiɗtooji e binndanɗe. Omo jogii ko ina ɓura 35 binndanɗe e defte bayyinaaɗe. Osuji ko jannginoowo ganndal nguurndam to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. John, to New York tuggi 1997 haa 1999.

Caggal golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Osuji woppi golle mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Imo State e hitaande 1990 ngam jokkude golle mum e politik. E hitaande 1991, o dariima e kanndidaa guwerneer diiwaan Imo e nder lannda Social Democratic (SDP) e nafoore mawnde nde meeɗaa yiyeede. Osuji ina yiɗi no feewi heɓde woote guwerneer ko adii senaateer Evan Enwerem mo maayɗo e nder batu ngenndi Republicain en. Ammaa, nde balɗe seɗɗa ɓaawo suɓol ngol, laamu lesdi Naajeeriya, les ardungal Seneraal Ibrahim Babangida, wurtini Osuji bee hooreejo lesdi Naajeeriya, Atiku Abubakar, e woɓɓe ardiiɓe ardiiɓe lesdi Naajeeriya nder jihaaji ɗuuɗɗi. Osuji ɓaawo man laati Komisinaajo lesdi Imo ngam kumpital e ɓamtaare rento (1994–1996), nden boo o woni hooreejo hukuumawa ngan hooreejo kawtal hukuumaaji jaami’aare lesdi Naajeeriya, Nsukka (2000–2003).

Osuji toɗɗaama jaagorgal jaŋde e lewru sulyee 2003. O woppitaama e juuɗe hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e lewru marse 2005 caggal nde o ñaawi mo e juuɗe Komiseer toppitiiɗo ko feewti e faggudu e kaalis (EFCC) sabu o tuumaama o rokki N55 miliyoŋ (400 000 dolaar) e bidsee leydi ndii. Obasanjo hollitii ittugol makko e nder rajo ngenndiijo, ina hollita aybe makko. Ñaawoore ndee yettinaama to Komiseer toppitiiɗo ko fayti e njulaagu (ICPC) ngam ñaaweede. E lewru abriil 2005, Osuji naamnaama e juuɗe ICPC, kam e gonnooɗo hooreejo Senaa biyeteeɗo Adolfus Wabara e senaateeruuji Abdulazeez Ibraahiima, Emanuel Okpede, Badamasi Maccido e Chris Adighije. E lewru mee 2005 Osuji arii e ñaawirde toownde Abuja wondude e Wabara e depiteeji joy.

Caggal hareeji sariya juutɗi, ñalnde 1 suwee 2010, Ñaawirde Kuuge Winndereere jooɗnde to Abuja hollitii wonde ñaawirdu nduu waawaano tabitinde ñaawoore prima facie (prima facie) feewde e Osuji, sibu golle laamu nguu ko « hersiniiɗe, barbareeje, ɗe ngonaa siwil » caggal ɗuum, ɗe ndartinii denndaangal tuume ɗe Osuji tuumanoo.

Nguurndam e maayde neɗɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Osuji ina joginoo tiitooɗe aadaaji keewɗe, ɓurɗe teeŋtude heen ko Dike Eji-Eje Mba mo leñol Mbaise. O resi ko Philomena Osuji, ɓe ndañi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo, ɓiɓɓe worɓe tato e taaniraaɓe jeegom.

Osuji maayi ko ñalnde 28 feebariyee 2024, tawi ina yahra e duuɓi 82.