Jump to content

Femi Fani-Kayode

Iwde to Wikipedia

David Oluwafemi Adewunmi Abdulateef Fani-Kayode (// c; jibinaa ko ñalnde 16 lewru nduu hitaande 1960) ko neɗɗo politik, binndoowo, awokaa.

Fani-Kayode jibinaa ko to Lagos, leydi Najeriya, o wonti balloowo keeriiɗo e geɗe renndo to Olusegun Obasanjo tuggi lewru sulyee 2003 haa lewru suwee 2006. O toɗɗaama jaagorgal pinal e turism to leydi Najeriya tuggi 22 lewru juko haa 7 lewru noowammbar 2006 e lewru noowammbar 2006 Mee 2007.

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fani-Kayode jibinaa ko ñalnde 16 oktoobar 1960 to Lagos, diiwaan Lagos, e galle Remi Fani-Kayode e Adia Fani-Kayode (jibinaa ko Adunni) ummoriiɓe Ile-Ife, diiwaan Osun. Mawniiko gorko, hono Rev. Emmanuel Adedapo Kayode, ina jeyaa e Naajeeriyankooɓe artuɓe janngude to Angalteer, o heɓi MA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham, caggal ɗuum o wonti almuudo Angalteer. Mawniiko biyeteeɗo Victor Adedapo Kayode janngii sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge, o wonti awokaa e ñaawoowo. Baaba makko Victor Fani-Kayode, gonnooɗo kadi to Cambridge, ko awokaa mawɗo e politik e nder leydi Nijeer e kitaale 1950 e 1960. O woniino hooreejo luulndo ngo Diiso ngenndiijo leydi Nijeer e leydi Kameruun e nder suudu sarɗiiji hirnaange tuggi 1960 haa 1963 ; ko Hon. Jaagorɗo laamu lesdi e kuuɗe mawɓe e cukko hooreejo lesdi Naajeeriya diga hitaande 1963 haa hitaande 1966 nden o heɓi nasaraaku dow ko laarani ndimu Naajeeriya nder hitaande 1958 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.

Femi Fani-Kayode fuɗɗii jaŋde mum ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brighton, wuro Brighton to leydi Angalteer, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holmewood House to wuro wiyeteengo Tunbridge Wells, to wuro wiyeteengo Kent, to bannge worgo-fuɗnaange Angalteer. O naati duɗal Harrow to Harrow on the Hill, to leydi Angalteer, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kelly to Tavistock, to leydi Angalteer, ɗo o timmini jaŋde makko heddiinde e duɗal laamu. E hitaande 1980, Fani-Kayode yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, Duɗal jaŋde fuɗnaange e Afrik ɗo o heɓi dipolom makko LL.B e hitaande 1983. Ngam LLM makko, e hitaande 1984, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge (Kolleji Pembroke) ɗo mawniiko (Kolleji Selwynning), baaba makko, e Kolleeje) fof ko adii ɗuum ina njannga sariya. Victor Adedapo Kayode, mawniiko Femi, noddaama to bar Biritaan (to Temple hakkundeejo) e hitaande 1922 e baaba makko, Remi Fani-Kayode, noddaama to bar Biritaan (to Temple hakkundeejo kadi) e hitaande 1945. Caggal nde o timmini gila Cambridge, Femi to Duɗal Fani-Kayode to Naajeeriya e nder Duɗal La8w Bar Naajeeriya. E hitaande 1993, e les njiimaandi mawɗo diine Ganaa, Femi Fani-Kayode wonti Kerecee’en Pentekosta. O felliti hootde duɗal ngam janngude diine to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine (Christian Action Faith Bible Seminary) to Accra, leydi Gana, o heɓi dipoloma makko e diine e hitaande 1995.

Golle politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fani-Kayode, Femi Anibaba (gonnooɗo jaagorgal golle) e Nasir El-Rufai (gonnooɗo jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii) e batu kabine e hooreejo leydi Obasanjo, hitaande 2007 Femi Fani-Kayode laati tergal kawtal lesdi Naajeeriya (NNC) nder hitaande 1989. O suɓaama hooreejo lesdi NNC nder hitaande nde'e. E hitaande 1990, o toɗɗaama hooreejo jaayndeeji to hooreejo Tom Ikimi, hooreejo lesdi arandeejo kawtal lesdi Naajeeriya (NRC) e hitaande 1991 o laatoo balloowo keeriiɗo Alhaji Umaru Shinkafi, gonnooɗo hooreejo kawtal kisal lesdi Naajeeriya (NSO). E hitaande 1996, e mettere e golle junta militeer Gen. Sani Abacha, Femi Fani-Kayode ummii Naajeeriya, o naati e fedde ngenndiire demokaraasi (NADECO) to caggal leydi ɗo, wondude e yimɓe nannduɓe e awokaaji jannginirɗi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, hono hooreejo militeeruuji Tunde Edu e woɗɓe, o waɗii kampaañ mawɗo e nder kampaañ progn a laamu Abacha. O warti lesdi Naajeeriya hiitande 2001 o fotti bee ardiiɗo leydi Naajeeriya Olusegun Obasanjo. E fuɗɗoode hitaande 2003, Femi Fani-Kayode toɗɗaama e juuɗe hooreejo leydi ndii, yo won tergal e fedde makko kampaañ ngam suɓaade hooreejo leydi e hitaande 2003. Caggal nde hooreejo leydi Obasanjo heɓi nasaraaku nder woote ɗe'e, Femi Fani-Kayode toɗɗaama hooreejo lesdi Naajeeriya, ardiiɗo lesdi Naajeeriya. E hitaande 2006, o waɗaa jaagorgal teddungal pinal e njiimaandi. E oon hitaande kadi, caggal mbayliigu tokoosu e nder kabine o, o artiraa e ministeer aeroport, o woni jaagorde aeroport. Gila laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo joofi ñalnde 29 mee 2007, Femi Fani-Kayode artii e golle mum to bannge sariya.[citation needed]Caɗeele e tuume

Fani-Kayode (naamo) e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e nder ñalngu nguu, ngam teddinde hooreejo leydi ndi, ñalnde 18 oktoobar 2010, ñalnde 50 lewru nduu

Femi Fani-Kayode ko Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) ƴeewtindii ɗum, nanngaa ɗum e lewru sulyee 2008, tawi ina tuumaa ko o huutorii 19,5 miliyaar naira (fotde 300 000 000 dolaar) « Fonds d’intervention aérienne ». Wiɗto ngoo yiytaani heen hujja gooto. Goomu Senaa ko faati e diwooje e fuɗɗoode hitaande 2008, fuɗɗiima wasiyaade yo Fani-Kayode haɗ jogaade golle laamu fotde duuɓi joy kono caggal ɗuum o itti ɗum.

Fani-Kayode e gonnooɗo hooreejo konu Ibrahiima Babangida (rtd) e nder dingiral keeringal ngam teddinde Fani-Kayode ñalngu ngu o dañi duuɓi 50, ngu Babangida yuɓɓini to Lagos ñalnde 17 oktoobar 2010.

E fuɗɗoode hitaande 2010, wonno ko wiyde wonde hare laamu fuɗɗiima e nder leydi Najeriya, tawi ko hooreejo leydi Obasanjo e wondiiɓe mum ina njiɗi Yar'Adua yo woppu laamu, rokka cukko hooreejo leydi mum, Dr. Goodluck Jonathan laamu. Lollirɓe Yar'Adua njaɓaani ndee miijo, tee ina jeyaa e jaabawol maɓɓe e oon caɗeele, waɗde feere woɗnde ngam etaade silminde e hulɓinde hooreejo leydi Obasanjo e lollirɓe mum teeŋtuɓe, ina jeyaa heen El-Rufai, Fani-Kayode, Ribadu, Lawal Bataccugarawa, Nnenadi Usman e Using e Andy. Ko ɗum woni feere nde Seneraal Sani Abacha ƴetti, kaɓnooɗo Obasanjo e tuume nannduɗe e ɗeen, nde o woni e laamu ndee. Seneraal Obasanjo woppitaama, yaafaama duuɓi keewɗi caggal nde Abacha maayi, caggal nde Seneraal Abdulsalami Abubakar heɓi laamu.

E lewru noowammbar 2010, Fani-Kayode wiyi wonde Yar'Adua's yiɗiino sosde e halkude gardinooɗo ɗum e laamu e gorko mo junngo mum gooto addani mo laamu, hono hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, kam e wondiiɓe makko, ina jeyaa heen El-Rufai, Ribadu, e Fani-Kayobe mo Sekereteer laamu lesdi ndi'i wakkati laamu Yar'Adua, woni hooreejo hukuumaaji pamari ɗi'i, nden boo ardiiɓe laamu Yar'Adua, James Ibori, Tanimu Yakubu, Abba Ruma e Michael Aondoakaa, ɗon mari haaje

Ñalnde 25 lewru bowte hitaande 2020, nde o tawtoraa batu jaayndeeji juutɗi e nder njillu makko to bannge worgo leydi Naajeeriya, o tooñii, o ñiŋii jaayndiyanke gooto ummoriiɗo e jaaynde Naajeeriya, Daily Trust. Jaayndiyanke oo naamndinooma mo hol baawɗo rokkude mo kaalis ngam heɓde tikket makko e laana ndiwoowa ngam yah-ngartaa.Ñalnde heen, FFK yaltini yaafuya feewde e jaayndiyanke oo.

Ko EFCC nanngi ɗumFani-Kayode nanngaa ko e lewru desaambar 2008 e juuɗe EFCC, o tuumaama ko 47 ñaawoore njulaagu kaalis. Fani-Kayode hollitii wonde o alaa ella, tee kaalis o ko kaalis keɓaaɗo e njulaagu makko e njulaagu laawɗungu, alaa ko jokkondiri e kaalis laamu. O wiyi wonde wiɗtooji laamu Yar'Adua e EFCC ina njogii darnde politik, tee omo ñaawee no gollodiiɓe makko woɗɓe ummoriiɓe e laamu Obasanjo nii, ko wayi no Nasir El-Rufai e Nuhu Ribadu, sabu jokkondiral maɓɓe e hooreejo leydi Obasanjo reentaade, huutoraade ko aldaa e sariya e yoɓde kaalis ko aldaa e sariya fotde miliyaaruuji 4,9 miliyaar N4, ko ñaawoore nde komisiyoŋ haɓantooɗo njulaagu addi e maɓɓe.

Fani-Kayode yaltinaama, o woppitaama e tuumeede warngooji kaalis

Fani-Kayode yaltinaama, o woppitaama ñalnde 1 sulyee 2015, e ñaawirde toownde fedde nde jooɗiinde to Lagos, e dow tuumeede warngooji ɗiɗi ɗi Komisariyaa toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, EFCC, ɓuri yiɗde mo. Ñaawirde ndee wiyi wonde EFCC waawaano hollirde ko Fani-Kayode tuumi koo, ko ɓuri sikkitaade, ɗum noon, o woppitaa ɗum.

E nder bayyinaango makko e jaayndeeji, Fani-Kayode wayli innde mum, o waɗti ɗum Oluwafemi Olu-Kayode (maanaa « Joomiraawo ina addana weltaare »). E wiyde makko, ɗum waɗiraa ko ngam yettude Alla caggal nde o woppitaa denndaangal kuuge heddiiɗe ɗe EFCC fawi e dow makko. Fani-Kayode ina haɓananoo ñaawoore ndee gila 1 sulyee 2008, o dartinaama e denndaangal kuuge heddiiɗe ɗe o woppitaa ko adii ɗuum ñalnde 1 sulyee 2015. Ɗum ko duuɓi 7 haa ñalnde ñaawoore makko fuɗɗii.

Kayode haɓiino e ñaawoore ndee gila hitaande 2008 nde EFCC tuumi ɗum ko yowitii e njulaagu fotde N100m nde o woni jaagorgal pinal e turism caggal ɗuum jaagorgal Aviation. Kaalis mo ɓe mbiyata ko laaɓɗo oo, kono ustaama haa N2.1m ñalnde 17 noowammbar 2014 caggal nde Ñaawirde Ofili-Ajumogobia, ƴetti 38 e nder 40 limlebbi ɗi EFCC fawi e dow Fani-Kayode ngam waasde hujjaaji.

Yanti heen, mawɗo leydi ndii hono Femi Fani-Kayode ina jogori ñaaweede e ñaawoore warhoore e nder ñaawirɗe 4 mawɗe e wullitaango EFCC ngo ɓe kawri e nder duuɓi 18 jawtuɗi ɗii.

O dañii heen gooto fof kadi cakkitiiɗo oo ko ñalnde 4 feebariyee 2025.

1. E hitaande 2008 o tuumaama huutoraade 19,5 miliyaar naira e kaalis (Fonds d’intervention aérienne) e njulaagu kaalis nde o woni jaagorgal Aviation, o ñaawaama e EFCC tuggi 1 sulyee 2008 haa 1 sulyee 2015 to Ñaawirde Toownde Fedde nde to Lagos yeeso Ho. Ñaawirde Ahmadu, Hon. Ñaawirde Binta Nyarku e Hon. Ñaawirde Rita Ofili-Ajumogobia.

Duuɓi 7 caggal ɗuum, ñalnde 1 sulyee 2016, o woppitaa, o woppitaa denndaangal tuume ɗe Hon. Ñaawirde Rita Ofili-Ajumogobia to suudu sarɗiiji leydi ndi.

2. E hitaande 2016 o tuumaama o huutoriima kaalis laamu fotde miliyaaruuji 8 naira ɗi o tuuma huutoraade ngam suɓaade hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o ñaawaama e EFCC gila 2016 haa 2023 to Ñaawirde Toownde Fedde nde to Lagos yeeso Hon. Ñaawirde M.S. Hasan, Hooreejo. Ñaawirde Aikawa e Hon. Ñaawirde Oziagor no fotiri.

Duuɓi 7 caggal ɗuum, denndaangal tuume ɗe o tuumanoo e yeeso Ñaawirde Osiagor, Ñaawirde Toownde jooɗnde to Lagos, e lewru abriil 2022, woppi ɗum

3. E hitaande 2016 o tuumaama o heɓiino 26 miliyoŋ naira e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal leydi Goodluck Jonathan, Kolonel Sambo Dasuki, o ñaawaama e EFCC gila 2016 haa 2025 to Ñaawirde Toownde Fedde Abuja yeeso Hon. Ñaawirde Tsoho, hooreejo ñaawirdu toowndu fedde nde.

Duuɓi 8 caggal ɗuum, ñalnde 15 lewru Yarkomaa 2025, o woppitaa, o woppitaa e kala tuume ɗe Hon. Ñaawirde Tsoho.

4. E hitaande 2021 o tuumaama ko feewti e fenaande e soodde seedanteeje safaara fenaande ɗe o tuuma waɗde yeeso ñaawirɗe ngam heɓde jokkorgal, o ñaawaama e EFCC gila 2021 haa 2025 to ñaawirde toownde diiwaan Lagos Ikeja yeeso Hon. Ñaawirde Olubunmi Abike-Fadipe.

Duuɓi 4 caggal ɗuum, ñalnde 4 feebariyee 2025, o yaltinaa, o woppitaa e denndaangal tuume ɗe Hon. Ñaawirde Olubunmi Abike-Fadipe.2. E hitaande 2016 o tuumaama o huutoriima kaalis laamu fotde miliyaaruuji 8 naira ɗi o tuuma huutoraade ngam suɓaade hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o ñaawaama e EFCC gila 2016 haa 2023 to Ñaawirde Toownde Fedde nde to Lagos yeeso Hon. Ñaawirde M.S. Hasan, Hooreejo. Ñaawirde Aikawa e Hon. Ñaawirde Oziagor no fotiri.

Duuɓi 7 caggal ɗuum, denndaangal tuume ɗe o tuumaa e yeeso Ñaawirde Osiagor, ñaawirde kuuge toownde jooɗnde to Lagos e lewru abriil 2023, woppi ɗum.

3. E hitaande 2016 o tuumaama o heɓiino 26 miliyoŋ naira e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal leydi Goodluck Jonathan, Kolonel Sambo Dasuki, o ñaawaama e EFCC gila 2016 haa 2025 to Ñaawirde Toownde Fedde Abuja yeeso Hon. Ñaawirde Tsoho, hooreejo ñaawirdu toowndu fedde nde.

Duuɓi 8 caggal ɗuum, ñalnde 15 lewru Yarkomaa 2025, o woppitaa, o woppitaa e kala tuume ɗe Hon. Ñaawirde Tsoho

4. E hitaande 2021 o tuumaama ko feewti e fenaande e soodde seedanteeje safaara fenaande ɗe o tuuma waɗde yeeso ñaawirɗe ngam heɓde jokkorgal, o ñaawaama e EFCC gila 2021 haa 2025 to ñaawirde toownde diiwaan Lagos Ikeja yeeso Hon. Ñaawirde Olubunmi Abike-Fadipe.

Duuɓi 4 caggal ɗuum, ñalnde 4 feebariyee 2025, o yaltinaa, o woppitaa e denndaangal tuume ɗe Hon. Ñaawirde Olubunmi Abike-Fadipe.

Yimre e binndanɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñaamde Natal to galle Fani-Kayode to Abuja e Nuhu Ribadu e Mallam Nasir El-Rufai, lewru Duujal 2010

E lewru noowammbar 2009, hade Yar'Adua ñawde, Fani-Kayode winndi jimɗi ina wiyee "Miɗo darii miɗo haɓa".E nder ndee jimɗi, o siftinii Yar'Adua ko "tiranoowo ñawɗo mo sosiyetee amalekite" o teskiima wonde "jokkondiral makko ina jogori arde ko ɓooyaani". Fani-Kayode winndii jimɗi goɗɗi e ɗii duuɓi cakkitiiɗi.

E lewru Yarkomaa 2010, ko ina wona lebbi ɗiɗi caggal nde Yar'Adua yalti leydi Nijeer, o nawtaa to leydi Sawuud ngam safrude (e nder oon sahaa hay gooto e leydi Nijeer so wonaa debbo makko e mawɗo kisal makko yiyaani mo walla kala natal makko), wonno ko miijooji tiiɗɗi e nder leydi ndi wonde hooreejo leydi ndii ina waawi heɓde so sick maayɗo walla ina waawi wonde ummii e leeso makko ñawɗo to opitaal makko to leydi Sawuud. Ɗum waɗii ŋakkeende laamu e nder leydi Najeriya, ko ɗum waɗi caɗeele doosɗe leydi puɗɗii feeñde.Wallidiiɓe hooreejo leydi ndii e jaagorɗe laamu nguu, e gardagol debbo makko Turai Yar'Adua, ndartinii miijo wonde cukko hooreejo leydi ndii ina foti ƴettude laamu nguu, tawi noon ko ɗum woni ko doosgal leydi Najeriya yamiri Obasanjo, hooreejo leydi Shehu Shagari, Seneraal Yakubu Gowon, Ernest Shonekan e woɗɓe wonnooɓe ardiiɓe laamu, wonnooɓe jaagorɗe laamu, wonnooɓe ardiiɓe laamu, ardiiɓe luulndo e ardiiɓe lannda laamu PDP e noddaango e yeeso yimɓe fof ngam yo hooreejo leydi Yar'Adua, hooreejo leydi ndi, hono Good Jocehan, yo woppu laamu nguu time.Ngam yettinde miijo mum Fani-Kayode winndi satire e nder jaaynde Next, o inniri ɗum "Korpsologie: Dokkal Umaru e Aduna Hannde". E nder winndannde nde Fani-Kayode hollitii wonde e tiiɗnaare mum e laamaade leydi Naajeeriya gila e leeso mum ñawɗo to leydi Sawuud e rewrude e acolytes mum e debbo mum, hooreejo leydi ndii e wallidiiɓe mum ngonaa tan e ƴattaade doosɗe leydi Naajeeriya kono kadi eɓe njuɓɓina laamu keso e nder leydi Naajeeriya e nder sirlu, ina mbonna ɗum en laamu kesu e nder leydi Naajeeriya, ina mbonna ɗum en laamu kesu nguu e nder leydi Naajeeriya haa abada. O wiyi ko ɗum woni ko laamu nguu waɗata hay so tawii ina laaɓi wonde hooreejo leydi ndii ina « feccere maayɗo ». Fani-Kayode siftinii miijo mum e korpsoloji (walla "korpsokrasi" no o innirta ɗum sahaa e sahaa fof) ko "laamu wuurɓe e maayɓe" e doole e anniya satire makko ko ngam laaɓtinde nulal wonde etaade naatde e ngal ɗoon njuɓɓudi laamu ndi anndaaka haa jooni widuafe e Yaduac his by accude daraade.Ñalnde 7 lewru bowte hitaande 2010, Fani-Kayode winndi winndannde woɗnde, tiitoonde mum ko "Charles Taylor: Gorko janfaaɗo" nde o siftini heen geɗe e ngonkaaji baɗnooɗi haa o woppitaa gonnooɗo hooreejo leydi Liberia, hono Charles Taylor, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni hooreejo leydi Liberiya, mo nganndu-ɗaa ko kañum wonnoo leydi Nijeer, ɗo o rokkaa reentaade e asilo e nder leydi Libe e warngooji makko mettuɗi. Fani-Kayode hollitii no Taylor joofniri yoɓde leydi Liberia, e no o neldirtee caggal ɗuum to Ñaawirde Toownde Winndereere to La Haye to Pays-Bas ngam ñaaweede warngooji e warngooji baɗeteeɗi e neɗɗaagu. Fani-Kayode wonnoo ko kaaldigal hooreejo leydi Obasanjo e oon sahaa, e nder winndannde makko o rokki ciimtol no Taylor janfiraa e lanndaaji e leƴƴi keewɗi, o siftini ko o sifotoo ko « janfaaji e majjere » ɗi hooreejo leydi Amerik biyeteeɗo George W. Bush e hooreejo leydi Liberiya Johnson Sirleaf mbaɗi. O tuumi Amerik e Liberiya fof ko ƴaañde konngol mum en e nanondiral ɓennungal e dow haala Taylor, o wiyi ɓe "njaɓii hoolaare" nde Dental Afrik, Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (ECOWAS) ardiiɓe laamuuji, Nijeer e hooreejo leydi Obasanjo mbaɗi e maɓɓe. E joofnirde o noddi ñaawoore gonnooɗo hooreejo leydi Angalteer biyeteeɗo George W. Bush e gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Angalteer biyeteeɗo Tony Blair e nder ñaawirde wootere to La Haye, sabu ko o sifotoo ko « bonanndeeji nannduɗi e neɗɗaagal » hono ɗi Taylor tuumanoo ɗii. O tuumi wonde ɓe mbaɗii ɗeen bonanndeeji e nder njiimaandi Irak ndi rewaani laawol, e bommbooji Bagdaad ɗi o wiyi « teemedde ujunnaaje rewɓe e sukaaɓe Iraknaaɓe ɓe ngalaa kaɓirgal, ɓe ngalaa ella » mbaraama. Winndannde ndee yalti ko ñalnde heen caggal nde Naomi Campbell, jom suudu mawɗo, feeñi e ñaawoore lollunde « diamant ƴiiƴam » Charles Taylor to La Haye.

Fani-Kayode kadi nasti nder yewtere dow ko laarani haalaaji sirri ɗi ardiiɗo lesdi Naajeeriya arandeejo, Sir Tafawa Balewa, maayi nder yonki maako. E nder binndanɗe ɗiɗi tiitooɗe "Femi Fani-Kayode: Hol barɗo Sir Tafawa Balewa?" e "Maayde Tafawa Balewa : angle Segun Osoba", o salii miijo wonde Balewa maayi ko e sababuuji tago, ko ɗum mawɗo M.T. Mbu, gonnooɗo jaagorgal leydi Nijeer ko feewti e caggal leydi e hooreejo Segun Osoba, gonnooɗo guwerneer diiwaan oo, e o rokki miijo wonde gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii ko goonga o waraama.Fani-Kayode winndii binndanɗe goɗɗe e nder duuɓi.E hitaande 2011 o noddii "ɓurtugol" fedde fundamentalist lislaam nde Habilram wiyetee nde Naajeeriya'en nder kampaañ kulniiɗum e bommbooji ngam haɗugo jangirde hirnaange e sosde kaliifa fundamentalist lislaama nder woyla lesdi Naajeeriya fuu.[citation needed]

Femi Fani-Kayode waɗii dewgal laabi nay. Dewgal makko gadanal ko e Saratu "Baby" Atta e hitaande 1987 ɓe ceerti e hitaande 1990. Ɓe ndañi ɓiɗɗo gooto, Oluwafolake. Dewgal ɗiɗmal ngal ko Yemisi Olasunbo Adeniji e hitaande 1991 kono ɓe ceertii e hitaande 1995. Ɓe ndañi ɓiɓɓe rewɓe tato ɓe inɗe mum en ko Oluwatemitope, Oluwatobiloba e Oluwatuminu. Dewgal tataɓal ngal ko Regina-Hanson Amonoo. Ɓe ceertii e hitaande 1997, ɓe ndañi ɓiɗɗo debbo gooto, biyeteeɗo Oluwaremilekun. E hitaande 2014, Femi Fani-Kayode e Precious Chikwendu, laamɗo debbo belɗo, keɓɗo njeenaari Miss Fedde Ngenndiije Dentuɗe (dunnde) 2014, resndi ɗum en e dow sariya e aadaaji leydi ndii. Ko ngol woni dewgal makko nayaɓal. Ñalnde 1 feebariyee 2016 Fani-Kayode e debbo mum ndañi ɓiɗɗo gorko gadano. Kanko woni ɓiɗɗo Fani-Kayode gadano. Ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2018, Chikwendu tedduɗo jibinii jom suudu mum mawɗo Femi Fani-Kayode ɓiɗɗo tato. Ɓe inniraa Ragnar Alexander Olusegun Okunade Ikena Fani-Kayode, Aiden Daniel Olumide Jidena Benaniah Fani-Kayode e Liam Michael Oluwanifemi Tobena Jehu Fani-Kayode. Femi Fani-Kayode e debbo mum Regina Hanson-Amono njibinaama e hitaande 1997, ina ngondi e njiimaandi haa hannde.

E lewru sulyee 2025 mawɗo Femi Fani-Kayode resi debbo mum ɗiɗaɓo, Adaugo. O ɗon mari duuɓi 26, o ɗon mari duuɓi 26, o ɗon mari diidaaɗi nder suudu, o ɗon mari diina Pentecostal, mo lesdi Abia, lesdi Naajeeriya.